*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. U njemu se nalazi i poglavlje o “Izražavanju u  javnom prostoru, a uz ovu temu su povezana i poglavlja “Prava nacionalnih manjina” i “Diskriminacija temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla”.

U ovom poglavlju posljednjih smo godina analizirali kaznena djela temeljem statistika nadležnih tijela te dostupnih podataka o konkretnim slučajevima sumnje na počinjenje zločina iz mržnje, prikupljenih praćenjem postupanja policije i pravosudnih tijela. Kako ova kaznena djela predstavljaju najteži oblik
povrede motiviran netrpeljivošću prema drugom i drugačijem, njihov broj i okolnosti počinjenja
snažan su indikator predrasuda prema manjinskim skupinama te stupnja diskriminacije u društvu.

ULJPPNM duže vrijeme radi na izradi novog Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, kojim bi se zamijenio postojeći iz 2011. Njegovo je donošenje planirano u prvom kvartalu 2019., no tek je s početkom 2021. upućen u javno savjetovanje, a trebao bi unaprijediti sustav praćenja i evidentiranja zločina iz mržnje. Naime, kako smo ranije isticali, prilikom analize podataka postoje teškoće s obzirom da ih nadležna tijela prikupljaju u različitim fazama postupka i koristeći različitu metodologiju. Prikupljanje i objedinjavanje podataka od strane MPU-a,  koje ih potom dostavlja ULJPPNM-u, predviđeno je do 1. rujna za razdoblje od siječnja do lipnja te do 1. ožujka za razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine, pa nam je MPU dostavio samo podatke za prvu polovicu 2020., prema kojima su državna odvjetništva i sudovi postupali u 68 predmeta evidentiranih kao zločini iz mržnje. Usporedbom s ranijima, temeljem polugodišnjih podataka može se zaključiti kako broj ovih predmeta raste.

U 2019. MUP je postupao povodom
51 kaznenog djela zločina iz mržnje,
a 2020. u 87. Kako je rast zabilježen
i u 2018. i 2019., može se zaključiti
da njihov broj kontinuirano raste.

MUP nam je dostavio cjelogodišnje podatke koji također govore u prilog tom zaključku. Naime, tijekom 2020. postupao je povodom 87 kaznenih djela zločina iz mržnje, što je značajno više nego u 2019. (51). Kako je rast zabilježen i u 2018. i 2019., radi se o kontinuiranom trendu. Kao i prethodnih godina, ponovno se najčešće radilo o kaznenim djelima oštećenja tuđe stvari (29) te prijetnje (24).

Počinitelji su daleko najčešće bili motivirani nacionalnim ili etničkim podrijetlom žrtve, budući da je ono motiv u čak 69 slučajeva, dok su u preostalima žrtve bile metom zbog svoje vjeroispovijedi (8), spolne orijentacije (7), a zabilježen je i po jedan slučaj počinjenja zbog spolnog identiteta, rodnog identiteta te jezika. ULJPPNM saziva sastanke Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, no nažalost, niti tijekom 2020. oni nisu organizirani.

Za praćenje i analizu ovih kaznenih djela značajno je istraživanje „Zločin iz mržnje u Hrvatskoj“, koje
je u sklopu projekta „IRIS – Unapređenje borbe protiv nesnošljivosti kroz istraživanje, izradu preporuka i obuku“, proveo HPC u partnerstvu s DORH-om, Policijskom akademijom i ULJPPNMom. Obuhvatilo je slučajeve kaznenih djela i prekršaja motiviranih mržnjom od 2013. do 2018. te donijelo iscrpnu analizu predmeta u svim fazama postupka. U najvažnijim se dijelovima ono podudara s analizama iz naših ranijih izvješća, primjerice da su prijetnja i oštećenje tuđe stvari najčešće počinjena i procesuirana kaznena djela, a nacionalno ili etničko podrijetlo najčešća zaštićena osobina, kao i da su žrtve zločina iz mržnje najčešće Srbi (50%). Istraživanje donosi i preporuke o potrebi iznalaženja tehničkog rješenja koje bi omogućilo bolje praćenje zločina iz mržnje, kao i kontinuirane edukacije tijela kaznenog progona, na što smo proteklih godina također ukazivali. Stoga je ono izrazito vrijedan izvor saznanja koji će doprinijeti razumijevanju ovih kaznenih djela i prepoznavanju potreba za jačanjem kapaciteta nadležnih tijela. Nažalost, prema podatcima koje nam je dostavila PA, osim jednodnevne edukacije „Promicanje prava na različitost i borba protiv netrpeljivosti i mržnje“ za manji broj pravosudnih djelatnika iz obiteljskog i kaznenog prava, tijekom 2020. nije bilo drugih edukacija o zločinima iz mržnje.

Osim toga, u 2020. je intenzivirano nasilje među navijačkim skupinama hrvatskih i srpskih nogometnih klubova na području Vukovara, o kojem pišemo i u poglavlju o diskriminaciji temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla. Policija je kod svakog incidenta utvrdila sumnju na počinjenje nekog kaznenog djela s elementima nasilja te su ODO-u podnesene kaznene prijave. Kako se ocjena o postojanju kaznenog djela donosi zavisno o okolnostima svakog slučaja, policija je u većini njih smatrala da se radi o navijačkom nasilju, a tek u pojedinima o kaznenim djelima zločina iz mržnje. Međutim, Zajedničko vijeće općina – Vukovar izvještava kako su više puta napadnuti pripadnici srpske zajednice koji nemaju osobne veze s navijačkim skupinama niti su gledatelji na nogometnim utakmicama. Kako se u širem kontekstu radi o fenomenu u kojem se isprepliću navijački i međuetnički konflikti, ove slučajeve ćemo nastaviti pažljivo pratiti.

 

Preporuke:

55. Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da kao koordinator redovito organizira
sastanke Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje;

56. Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Pravosudnoj akademiji, da provode edukacije policijskih službenika, državnih odvjetnika i sudaca o prepoznavanju, pravnoj kvalifikaciji i progonu kaznenih djela zločina iz mržnje.

 

Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:

Prava nacionalnih manjina

Diskriminacija temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla

 

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.