U Hrvatskom saboru ovaj će se tjedan raspravljati o Prijedlogu zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti – tako će se u prvom čitanju naći 10. listopada 2018. na plenarnoj sjednici, Odboru za zakonodavstvo i Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a 11. listopada na Odboru za pravosuđe.

Prema ovom Prijedlogu, Ured pučke pravobraniteljice predviđen je kao tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje, u dijelu koji se odnosi na zaštitu prijavitelja, što jest u okviru ustavnih ovlasti. Bitno je još jednom istaknuti da pučki pravobranitelj ne može biti tijelo nadležno za ispitivanje i utvrđivanje nepravilnosti, što je ranije bilo predloženo, s obzirom da one uključuju područja kao što su nuklearna sigurnost, financijsko poslovanje ili zaštita životinja, što nije u okviru ustavnih nadležnosti zaštite ljudskih prava i sloboda.

Donošenje ovog Zakona svakako je prilika za stvaranje učinkovitog sustava zaštite zviždača, što bi moglo značajno pridonijeti borbi protiv korupcije u Hrvatskoj, no jedino ako se stvore uvjeti za sigurno prijavljivanje nepravilnosti, njihovo učinkovito ispitivanje, otklanjanje i sankcioniranje, te ponajprije pružanje adekvatne zaštite zviždača.

To još uvijek nije slučaj, iako je zakonski prijedlog od slanja u javnu raspravu do ovog trenutka djelomično unaprijeđen, između ostalog, i uvažavanjem komentara pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Tako je, primjerice, proširena lista postupanja poslodavca koja se smatraju stavljanjem prijavitelja nepravilnosti u nepovoljan položaj, te je predviđeno sankcioniranje zloupotrebe prijavljivanja nepravilnosti i sprječavanja prijavljivanja.

Međutim, i dalje je, između ostalog, potrebno definirati obveze, načine i rokove postupanja tijela nadležnih za ispitivanje nepravilnosti – USKOK-a, inspekcijskih službi i drugih, što u potpunosti izostaje iz predloženog Zakona. Također bi u izboru povjerljive osobe trebali sudjelovati i radnici, ne samo poslodavac, kako je sad predviđeno, a nužno je omogućiti i prekršajno sankcioniranje poslodavaca koji vrše utjecaj na rad povjerljive osobe.

Pravobraniteljica Vidović i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković dogovorili su kako će predstavnici Ureda pučke pravobraniteljice i Ministarstva pravosuđa usko surađivati u idućem razdoblju, kako bi detaljno i zajedno pripremili konačni prijedlog Zakona, s ciljem osiguranja njegove funkcionalnosti, a time i unaprjeđenja borbe protiv korupcije u Hrvatskoj.

Također, izuzetno je važno da se za provedbu ovog Zakona osiguraju dostatna sredstva, za koja Uredu pučke pravobraniteljice predvidi da će biti potrebna za zapošljavanje, materijalne troškove i zajednički prostor čitavog Ureda, na istoj adresi.