Premda su prihvaćeni neki od prijedloga odbora Hrvatskog sabora na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu nakon prvog čitanja, veliki dio njih ostao je odbijen i to uz nedovoljno jasna, i u ponekim slučajevima kontradiktorna, obrazloženja. Pučka pravobraniteljica upozorila je na to Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji će u drugom čitanju raspravljati o ovoj zakonskoj inicijativi te im je iznijela i vlastite prijedloge kojim bi se ispravili određeni propusti i olakšao postupak dobivanja državljanstva za iseljenike i druge pripadnike hrvatskog naroda te pripadnike manjinskih naroda u Republici Hrvatskoj.

Unatoč kritikama stručne javnosti, predlagač zakona ostao je pri uvođenju mogućnosti poništenja i ukidanja hrvatskog državljanstva osobama koje su ga stekle prirođenjem i to u slučaju da je državljanstvo stečeno brakom iz koristi, lažnim predstavljanjem ili prijevarom u upravnom postupku, odnosno da je osoba koja ga je stekla osuđena na minimalno pet godina zatvora za kaznena djela protiv RH te protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva. Međutim, ovakvo bi rješenje stvorilo građane prvog i drugog reda, jedne koji su državljanstvo stekli po nekoj od drugih osnova i kojima, sukladno Ustavu, ne može biti oduzeto i one druge koji su ga stekli prirođenjem i kojima bi po novom prijedlogu pod određenim uvjetima, ono moglo biti oduzeto. K tome, propisivanjem ovih odredbi odriče se odgovornost nadležnih tijela koja utvrđuju činjenično stanje u postupku stjecanja državljanstva.

Osim toga, prema postojećem prijedlogu, supružnici iseljenika i njihovih potomaka mogu puno lakše steći državljanstvo od supružnika i potomaka hrvatskih državljana. Naime, za osobe u braku s iseljenicima ili njihovim potomcima ne traži se čak ni da iseljenik ili potomak bude hrvatski državljanin, što ih stavlja u privilegirani položaj u odnosu na druge strance u usporedivim situacijama, primjerice supružnike hrvatskih državljana koji za primitak u hrvatsko državljanstvo moraju živjeti u Hrvatskoj pet godina.

Parlamentarnim odborima pravobraniteljica je ponovno predložila i da se regulira hrvatsko državljanstvo i potomcima hrvatskih državljana rođenima izvan Hrvatske kojima je u drugoj zemlji pogrešno upisao strano državljanstvo u matičnim knjigama, a što danas nije dozvoljeno bez ispravljanja pogrešnog upisa u drugoj državi, kao i da se potomcima hrvatskih državljana, starijima od 21 godine i rođenima u inozemstvu, omogući stjecanje državljanstva ako se u roku od dvije godine od stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona upišu u matične knjige ili konzularne urede kao hrvatski državljani te da se u jednostavnijoj proceduri u hrvatsko državljanstvo prime pripadnici manjinskih naroda navedenih u Ustavu, kad je utvrđena njihova neposredna povezanost s Hrvatskom.

U odnosu na prvo čitanje, pravobraniteljica je dodatno predložila se dozvoli upis u hrvatsko državljanstvo hrvatskim braniteljima koji žive u Hrvatskoj, a nisu upisani u evidenciju državljana.
Cjelovito mišljenje možete pročitati na poveznici ispod teksta.
Mišljenje o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.doc