Unaprjeđenje sustava zaštite šuma i šumskog zemljišta jačanje je zaštite ljudskog prava na zdrav život i zdrav okoliš, zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske. Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš Opća skupština Ujedinjenih naroda priznala je 2022. godine kao novo univerzalno ljudsko pravo.

Zato se pučka pravobraniteljica uključila u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, koja je trajala od 24. svibnja do 23. lipnja 2023. godine. Očuvanje prirode i čovjekova okoliša temeljne su ustavne vrednote, nad kojima prednost ne smiju imati investicijski projekti u šumama i na šumskom zemljištu.

Komentare i prijedloge pravobraniteljica je temeljila, između ostalog, i na radu po pritužbama građana i organizacija civilnog društva vezanih uz ugrozu i neadekvatno upravljanje šumama, o čemu je i izvijestila u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu. Ove pritužbe pretežno se odnose na područje Sljemena, ali i drugih šumskih područja poput Petrove gore, Žumberka, Bilogore i drugih.

 

Investicije da, ali samo ako ne ugrožavaju pravo na zdrav život i okoliš

Ekološki usmjeren način upravljanja šumama i dobro ekološko stanje šuma preduvjeti su za ostvarivanje prava na zdrav život i zdrav okoliš. I iako je u javnom interesu provoditi investicijske projekte, ključno je osigurati da oni ne ugroze ovo ljudsko pravo sadašnjih, ali – i budućih generacija.

To znači da je potrebno s osobitom pažnjom pristupiti povećanju investicijskih projekata i planiranju sve većeg broja infrastrukturnih građevina na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske izvan obuhvata građevinskog područja.

Primjerice, ovim izmjenama i dopunama moglo bi se značajno ubrzati rješavanje imovinskopravnih odnosa i omogućiti daljnje investicijske projekte na bivšim vojnim nekretninama, što je pozitivno. Riječ je o nekretninama koje su temeljem Uredbe o preuzimanju sredstava JNA i SSNO postale vlasništvo Hrvatske, na kojima se nalaze vojni objekti koji više ne služe za vojne potrebe, koje su obrasle te su u katastru opisane kulturom šuma.

Međutim, nužno je dodatno urediti i obrazložiti ove odredbe kako bi se spriječila potencijalna devastacija i deforestacija šuma ili šumskog zemljišta na lokacijama bivših vojnih nekretnina. To znači da je u daljnjoj zakonodavnoj proceduri važno razjasniti kakvi se potencijalni investicijski projekti mogu planirati, kao i hoće li se takvim projektima i u kolikoj mjeri sačuvati postojeće šumsko drveće i ostalo raslinje koji se nalaze na istoj lokaciji.

Potrebno je dodatno urediti i obrazložiti i odredbu kojom se ukida obveza pribavljanja mišljenja Ministarstva poljoprivrede u postupku izdvajanja nekretnine iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske. U Nacrtu prijedloga zakona nije obrazložena svrha postojeće obveze izrade ovog mišljenja i na koji način ono predstavlja zapreku realizaciji investicijskih projekata. Potrebno je i pojasniti o kakvim odnosno kojim investicijskim projektima je riječ, kako bi se otklonila mogućnost neujednačene primjene ove odredbe i prevenirala potencijalna šteta za šume i šumsko zemljište zbog provedbe nejasno definiranih investicijskih projekata.

 

I fizičke osobe bit će obvezne uklanjati otpad

U javnom savjetovanju prihvaćen je prijedlog pučke pravobraniteljice da se i fizičke osobe, koje u šumi odlažu otpad, obveže na njegovo uklanjanje, kako bi se uspješnije spriječilo onečišćenje šumskog područja.

Odlaganje otpada u jamama i špiljama značajan je problem, kako ekološki tako i zdravstveni jer se time, između ostaloga, ugrožavaju podzemne vode. Više o ovom problemu možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu. Naime, trenutno se ulažu napori i organiziraju volonterske akcije čišćenja lokacija u šumama na kojima se nalazi otpad, a za očekivati je da bi bilo manje odlaganja otpada u šumama te da bi se takav otpad i brže uklonio ako je uklanjanje zakonska obveza i fizičkih osoba koje su ga tamo ostavile. Takva odredba svakako ima potencijal i preventivnog djelovanja, pri čemu je za ostvarivanje te funkcije o njoj potrebno informirati građane, a i uz zakonske izmjene potrebne su i druge mjere edukacije pučanstva i podizanja svijesti o važnosti zaštite šuma i općenito prirode.

Također, pozitivno je što je, sukladno preporuci iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja predložilo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da godišnje natječaje za čišćenje speleoloških objekata usmjeri ka javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima te da se čišćenja provode u suradnji sa speleološkom zajednicom, čiji su članovi osposobljeni za ove aktivnosti. Najavljeno je i da će se speleološki objekti po potrebi ograđivati te će se postavljati video nadzori i oznake zabrane bacanja otpada, što bi također trebalo doprinijeti uspješnijem suzbijanju ovog problema.

 

Više o pravu na zdrav život i zdrav okoliš možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, u ranijim godišnjim izvješćima, kao i u posebnom Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.), koje je Hrvatski sabor prihvatio u lipnju 2021. godine.