Zakon o doplatku za djecu ne omogućuje ostvarivanje ovog prava za redovite učenike petogodišnjih srednjih škola ili onih koji su je upisali sa 17 godina, što predstavlja diskriminaciju temeljem dobi.
Naime, ovo pravo može se ostvariti za dijete na redovitom školovanju do završetka srednje škole, ali najduže do kraja školske godine u kojoj navršava 19 godina. Time su oštećeni korisnici koji uzdržavaju učenike petogodišnjih srednjih škola, poput strukovne medicinske, koji u 5. razredu u pravilu imaju navršenih 19 godina života.
Isti je problem i s redovitim učenicima koji su, nevezano uz zdravstvene razloge, upisali srednju školu sa 17 godina, što dopušta Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Unatoč tome što ispunjavaju sve ostale kriterije, u ovom slučaju nije moguće ostvariti pravo na doplatak za djecu, što predstavlja dobnu diskriminaciju koja je u Hrvatskoj zabranjena.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović na to je u 2017. upozorila Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, no do sada nije pripremljena ova vrlo mala, ali izuzetno važna intervencija u tekst Zakona o doplatku za djecu, čime je diskriminacija nastavljena.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije