Iako je od zagrebačkog potresa prošlo više od godinu dana, njegove posljedice i dalje su snažno prisutne. Dio stanovnika se nije vratio u svoje domove, već žive drugdje: dio ih je u kolektivnom smještaju, a dio i u kontejnerima. Organizirana obnova tek je krenula, a oni koji su samostalno počeli obnavljati svoje nekretnine susreću se s brojnim nedoumicama i problemima.

Problemi se odnose na informiranje, procedure, nejasne rokove i obuhvate obnove, postupke privremenog smještaja i korištenja gradskih i državnih stanova, neriješene imovinsko-pravne odnose uz posebne primjedbe na dugogodišnje neodržavanje gradske i državne imovine, sigurnost te kapacitiranost upravitelja, gradskih i državnih službi za procese koji slijede.

O mnogima od njih pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i njezini suradnici razgovarali su tijekom svibnja i lipnja s građanima Medvedskog Brega, Markuševečkog Popovca i onima privremeno smještenima u Hostelu Arena, kao i s predstavnicima građanske inicijative SOS Zagreb, nastale iz Facebook grupe koja oko teme posljedica potresa u Zagrebu okuplja više od 15 tisuća građana.

Na temelju tih razgovora, ali i pritužbi koje primamo, nastalo je i 14 preporuka koje je pravobraniteljica uputila Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Gradu Zagrebu.

 

Problem: Neizvjesnost smještaja u Hostelu Arena

Građani s kojima smo razgovarali nemaju većih primjedbi na smještaj u Hostelu, ali ih muči neizvjesnost boravka u njemu. Navode kako nisu zaprimili nikakva rješenja/akte o smještaju s rokom njihova boravka tamo, a nejasno je i o kojim se sve kategorijama stradalnika radi, odnosno koji je stupanj oštećenja nekretnine u potresu.

Muče ih i različita pitanja vezana uz obnovu, rokovi, nedostatak informacija, birokratiziranost postupanja, ali i računi za plaćanje komunalne naknade i naknade za uređenje voda za oštećene objekte koji im pristižu i zbog kojih im sada prijete ovrhe. Kad je u pitanju psihološka pomoć, iako im je ona osigurana, pojedini su isticali potrebu da se ona ipak ojača.

Preporuke:

1. Nakon pojedinačnih razgovora s korisnicima Hostela Arena, potrebno je analizirati potrebe i mogućnosti njihova zbrinjavanja na drugi način: primjerice u stanovima u gradskom/državnom vlasništvu, proširivanjem prava iz Odluke o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresima na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na financiranje najamnine i za vlasnike/zaštićene najmoprimce čije su nekretnine označene kao PN1 i PN 2 – žute naljepnice, a koji borave u Hostelu Arena;

2. Do dugoročno optimalnijeg rješavanja stambenog pitanja trebalo bi formalizirati njihov status u Hostelu izdavanjem akta u kojem će biti naveden rok zbrinjavanja u Hostelu te im omogućiti podnošenje pravnog lijeka na predmetni akt;

3. Imajući u vidu kakve psihološke posljedice izaziva život u kolektivnom smještaju i u posebnim uvjetima, preporučamo intenzivirati rad na mentalnom zdravlju korisnika i posebnu pažnju posvetiti osobama starije životne dobi, samcima te djeci, a pri organizaciji imati u vidu i prisutan strah od stigmatizacije.

Problem: Dostupnost pravodobnih i relevantnih informacija

Odmah nakon potresa postalo je jasno da su brojnim građanima nedostajale pravodobne i provjerene informacije o pravima i obvezama, vrstama dostupne pomoći i nadležnim tijelima. Na web stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavljeni su materijali i vodiči kroz obnovu, a informacije se mogu dobiti i u Informativnom centu Obnova, kao i na 8 lokacija po gradskim četvrtima.

No, i građani i predstavnici udruga ukazuju ili da nisu upoznati s mogućnošću informiranja u navedenim centrima ili da su informacije koje tamo dobiju načelne prirode, dok njima trebaju konkretni odgovori i savjeti iz različitih područja i struka – pravne, građevinske i sl. Kao posebno otegotnu okolnost koja utječe na povjerenje u institucije građani navode neodgovaranje na elektroničku poštu i nemogućnost telefonskog razgovora o predmetu s nadležnim službenicima. 

Nadalje, zbog pada dijela skele na Splavnici pored Trga bana Jelačića u travnju ove godine, u kojem je jedan sugrađanin zadobio ozlijede, opet se potaknulo i pitanje sigurnosti na gradskim ulicama. Iz razgovora s građanima, a i iz pritužbi proizlazi da trebaju pojašnjenje nadležnosti komunalnog redarstva, građevinske inspekcije i Ministarstva u slučaju uklanjanja opasnih dijelova zgrade. Često navode da ih inspekcija upućuje na Ministarstvo i obrnuto.

Preporuke:

4. Osnažiti/formirati međusektorske timove državnih i/ili gradskih službenika za preciznije informiranje građana i pomoć u procesima oko obnove (tumačenja posebnih propisa iz područja obnove i gradnje, imovinsko-pravnih pitanja i sl.) u već postojećim informativnim centrima – uz formiranje mobilnih timova za teren, primjerice radi uredovanja u Hostelu Areni, ali i na terenu i po pozivu građana odnosno mjesne samouprave u, primjerice, Donjim Čehima;

5. U lokalnim i javnim medijima i na portalima što je moguće jasnije i jednostavnije komunicirati o pravima vezanim uz obnovu i u tom duhu provoditi kampanje i tribine o obnovi, rokovima, postupcima i sl.;

6. Vezano uz uklanjanje objekata stradalih u potresu, jasno komunicirati nadležnosti između komunalnog redarstva, građevinske inspekcije te MPUGDI-a po Zakonu o obnovi i drugim propisima;

7. U suradnji sa stručnim komorama arhitekata, inženjera građevinarstva i dr., odnosno s visokoobrazovnim institucijama, razmotriti modele uključivanja većeg broja stručnih volontera u procese informiranja i pomaganja građanima;

8. U komunikaciji s građanima i u sadržaju i u načinu, odnosno kanalima koji se koriste, treba uzimati u obzir dob, obrazovanje te imovno stanje u kontekstu pristupa elektroničkoj komunikaciji.

Problem: Dugotrajni postupci obnove odnosno uklanjanja

Građani koji su podnijeli zahtjeve se uglavnom žale na dugotrajnost postupanja i nejasne procedure, smatraju da nema jasnih parametara o samostalnoj obnovi, brine ih obnavljanje zgrada koje su kulturno dobro, energetska obnova, troškovi i dr. Iznose prigovore i na statičare, nije im jasno tko ih angažira i kada, po kojoj cijeni i koji je konačni produkt njihova rada odnosno gdje i kome se mogu žaliti.

Preporuke:

9. Poduzeti potrebne mjere u cilju ubrzanja postupanja angažiranjem većeg broja službenika koji rješavaju predmete (u suradnji s ministrom nadležnim za upravu razmotriti angažiranje službenika koji su na raspolaganju u tu svrhu, volontera koji posjeduju stručna znanja i sl.);

10. Kada god je to moguće (primjerice kod privremenih odluka o uklanjanju potresom uništene postojeće obiteljske kuće) u izreke odluka unositi rokove izvršavanja radnji nadležnih tijela odnosno službenih osoba;

11. U odnosu na statičare javno i jasno komunicirati njihove nadležnosti i ovlasti;

12. Komunicirati s komercijalnim bankama oko osiguranja povoljnih kredita za obnovu;

13. U postupke obnove što više uključiti zelenu, odnosno energetski učinkovitu obnovu.

Problem: Troškovi komunalne i naknade za uređenje voda

Među pritužbama koje primamo je i ona građanke smještene u Hostelu Arena, koja navodi kako joj prijeti ovrha zbog neplaćanja komunalne naknade za kuću u kojoj ne živi jer je označena žutom naljepnicom.

Preporuka:

14. Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi  propisano je da se komunalna naknada ne plaća za stambene ili poslovne prostore koji se ne koriste, odnosno za koje su brzim pregledom i procjenom statičara utvrđena oštećenja uslijed više sile proglašena neupotrebljivim (crvene naljepnice) ili privremeno neupotrebljivim (žute naljepnice), s tim da se za ovu drugu kategoriju odnosno za žute naljepnice naknada ne obračunava najdulje 6 mjeseci od nastanka okolnosti. Predmetni rok je istekao još u rujnu 2020. godine. Isto vrijedi i za plaćanje naknade za uređenje voda. Kako se velika većina građana nije vratila u svoje objekte predlažemo žurno analizirati mogućnost produljenja ove mjere/otpisa potraživanja za građane sa objektima sa žutim naljepnicama, a poglavito za građane smještene u Hostelu Arena.

Pravobraniteljica nastavlja pratiti i druge probleme vezane uz zagrebački potres, kao što su pitanja zabrinutih zaštićenih najmoprimaca koji usprkos oštećenjima žive u privatnim stanovima koje vlasnici ne žele obnavljati jer nisu u posjedu niti znaju kada će ga ostvariti. Najmoprimci nisu ovlašteni na obnovu, dok se od vlasnika očekuju ulaganja za nekretninu za koju ostvaruju simboličnu najamninu, a ukoliko ne pristupe obnovi i ne uplate sredstva, Republika Hrvatska će osnovati hipoteku na njihovim posebnim dijelovima.

Građani se žale i na lošu komunikaciju s upraviteljima zgrada, posebno s GSKG d.o.o., i na komunikaciju s Ministarstvom kulture oko zaštićenih zgrada, a zanima ih hoće li se spajati energetska i protupotresna obnova, hoće li i kada statičari ponovo u pregled nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji koji je dodatno oštetio objekte i na području Grada Zagreba i okolice.

Zbog niza neriješenih problema, posljedice potresa i njihov utjecaj na ljudska prava ostaju jedan od fokusa rada pučke pravobraniteljice, o čemu će nastaviti informirati javnost i Hrvatski sabor, kao njegova opunomoćenica. Sve novosti na ovu temu možete pratiti ovdje.