Vijeće Europske unije u utorak 7. svibnja 2024. usvojilo je dvije Direktive usmjerene na jačanje nacionalnih tijela za jednakost, što su u Hrvatskoj institucija pučke pravobraniteljice, kao središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije, te one posebnih pravobraniteljica. Ove Direktive tim bi tijelima trebale omogućiti učinkovitiju borbu protiv diskriminacije i osigurati pružanje snažnije podrške građanima u ostvarivanju pojedinih prava. Njihovo usvajanje ujedno predstavlja značajan iskorak u učinkovitijoj provedbi zakonodavstva EU-a usmjerenog prema suzbijanju diskriminacije odnosno ostvarivanju jednakosti.
Usvajanjem Direktive Vijeća o standardima tijela za jednakost te Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada, propisani su minimalni pravno obvezujući standardi koji se odnose na mandat tijela za jednakost, njihovu neovisnost i učinkovitost, uključujući i dostatne resurse i odgovarajuće ovlasti te dostupnost građanima.
To znači da će postojati zakonska obveza za države članice EU-a da tijela za jednakost budu neovisna od vanjskog utjecaja, što se, između ostalog, odnosi i na njihov ustroj, mandat, proračun te kadrovska i organizacijska pitanja. Naime, države članice EU-a morat će im osigurati ljudske, tehničke i financijske resurse potrebne za učinkovito izvršavanje svih svojih nadležnosti.
Značajan doprinos u procesu osmišljavanja, stvaranja i usvajanja ovih Direktiva dala je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Još 2008. godine radila je na odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije o tijelima za jednakost u Hrvatskoj, a temeljem praktičnog iskustva suzbijanja diskriminacije na nacionalnoj razini posljednjih 16 godina, između ostalog i kroz rad u instituciji pučkog pravobranitelja, središnjem tijelu za jednakost u RH, zagovarala je i radila na usvajanju standarda za tijela za jednakost i na europskoj razini.
Kao članica Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe (ECRI) pravobraniteljica Šimonović Einwalter vodila je Radnu skupinu ECRI-ja koja je tijekom 2016. i 2017. godine sastavila nacrt Revidirane Opće političke preporuke br. 2 (GPR2) s detaljnim preporukama državama kako da ojačaju tijela za jednakost, osobito naglašavajući potrebu njihove neovisnosti. Upravo je GPR2 utjecala i na donošenje Preporuke Europske komisije o standardima za tijela za jednakost 2018. godine, kao i prijedloge dviju budućih Direktiva 2022. godine.
Doprinos stvaranju i usvajanju ovih Direktiva, pravobraniteljica Šimonović Einwalter dala je i kao dugogodišnja predsjedavajuća, u tri mandata (od 2017. do 2023. godine), Izvršnim odborom Europske mreže tijela za jednakost (Equinet), koja okuplja 47 ovih institucija iz 37 europskih država. Tijekom tog razdoblja radila je ispred ove europske mreže tijela za jednakost na zagovaranju donošenja Preporuke Europske komisije o tijelima za jednakost, a nakon što je ona 2018. donesena, i na usvajanju pravno obvezujućih standarda, odnosno donošenju ovih Direktiva.
Taj proces odvijao se u nekoliko faza, prvo kroz aktivno sudjelovanje vezano za donošenje prijedloga Direktiva predstavljenih u prosincu 2022. godine od strane Europske komisije, kao i za pregovore država članica ispred Radne skupine za socijalna pitanja Vijeća EU-a, ali uključujući i djelovanje na nacionalnoj razini kao pučka pravobraniteljica, čelnica središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije u Republici Hrvatskoj, odnosno središnjeg nacionalnog tijela za jednakost. Istovremeno, od 2019. pravobraniteljica Šimonović Einwalter koordinira i Equinetov projekt o standardima za jednakost, provođen prvo s ciljem zagovaranja jačanja uloge i neovisnosti ovih institucija diljem Europe upravo donošenjem pravno obvezujućih standarda na razini EU-a, a u posljednjem razdoblju s ciljem izrade indikatora za pojedine segmente standarda. Konačno, procesu usvajanja ovih Direktiva, tijekom predsjedavanja Equinetom, pravobraniteljica Šimonović Einwalter doprinijela je i kroz suradnju s Europskim parlamentom i europskim parlamentarcima.
Usvajanje, ali i učinkovita provedba dvaju Direktiva svakako bi trebali rezultirati i učinkovitijom borbom protiv diskriminacije i nejednakosti na razini EU-a te u svakoj državi članici, dakako i u Hrvatskoj, a usvojene Direktive možete pronaći ovdje i ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije