U ovo predizborno vrijeme i uoči službenog početka izborne promidžbe, prve od tri koje nas očekuju ove godine, kao čelnica nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava i središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije, pučka pravobraniteljica podsjeća na važnost političkog govora u ovom razdoblju i utjecaj koji on može imati na ljudska prava, jednakost i vladavinu prava u Republici Hrvatskoj.

Vrijeme izbora specifično je razdoblje, obilježeno političkim sukobljavanjem i još intenzivnijim nego inače političkim govorom koji ima za cilj privlačenje birača. No, može proizvesti i druge kratkoročne, ali i dugoročne učinke na građane.

Sloboda izražavanja jedno je od temeljnih ljudskih prava, zaštićena Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Mogućnost slobodnog izražavanja različitih ideja i stavova ključna je za demokraciju te je stoga od iznimne važnosti upravo  u vrijeme izbora.

Sloboda izražavanja pri tome nije apsolutna i može se ograničiti, no isključivo uz poštivanje jamstava pravičnog postupka i načela razmjernosti, sukladno Ustavu i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Kroz godine je, nažalost, oblikovana politička komunikacija koja uključuje i različite poruke netrpeljivosti, uvredljive i omalovažavajuće izjave, kao i one koje podrivaju vladavinu prava.

Posebno je opasno kada takve poruke koriste političari jer njihove riječi stižu do velikog broja građana te se ovakva retorika brže širi. Njihove riječi mogu djelovati kao „bačena šibica“ koja dalje rasplamsava netrpeljivost prema različitim skupinama, osobito na društvenim mrežama i u komentarima na portalima.

Tako govor političara može širiti i poticati predrasude i stereotipe, dovesti do diskriminacije, govora mržnje, pa i zločina iz mržnje, kao i nagrizati vladavinu prava.

U nadolazećem razdoblju ulogu u pogledu postupanja i poruka političara imat će Etičko povjerenstvo Državnog izbornog povjerenstva.

U skladu s Ustavom i zakonima definiranom ulogom, kao neovisna i nepristrana institucija, u razdoblju od raspisivanja izbora do njihovog održavanja pučka pravobraniteljica ne komentira pojedinačne izjave političara i ne sudjeluje u debatama koje su dio političke utakmice. Pri tom, ovo se ne odnosi na ekstremne slučajeve zloupotrebe političkog govora, odnosno situacije u kojima bi se moglo raditi o kaznenom djelu govora mržnje.

Pučka pravobraniteljica ovim putem poziva političke stranke i političare da svojim objavama i izjavama ne šire netrpeljivost prilikom rasprava o ključnim problemima građana i izazovima s kojima se društvo suočava. Podsjeća i da kad izbori prođu, retorika ostaje i nastavlja se u javnosti, pa time i dalje ugrožava ljudska prava, jednakost i vladavinu prava. Zato, iako u ovom razdoblju ima za cilj privlačenje birača, učinci takve retorike su puno širi i dugotrajniji.

Dodatno, pravobraniteljica poziva medije, kao i stručnjake koji će u javnosti analizirati predizbornu kampanju da kritički obrađuju primjere govora netrpeljivosti.

Konačno, za ovu temu korisne su i preporuke međunarodnih tijela i organizacija koje se odnose na komunikaciju političara:

  • Opća preporuka broj 15. Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe o govoru mržnje
  • Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o temi migracija i azila u predizbornim kampanjama i utjecaju na dobrodošlicu i prava migranata
  • Preporuke za suzbijanje diskriminacije i govora mržnje u predizbornim kampanjama Europske mreža tijela za jednakost (Equinet)
  • Publikacija Vijeća Europe o suzbijanju govora mržnje za vrijeme izbora