* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o problemima vezanima uz utjecaj potresa na ljudska prava pronađite i u poglavljima: Pravo na zdravlje, Mladi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Pravo na adekvatno stanovanje, Imovinskopravni odnosi, Javno okupljanje i Branitelji ljudskih prava.

O problemima s kojima se građani suočavaju nakon potresa koji su pogodili njihove domove saznavali smo kroz pritužbe koje smo zaprimali i u 2022. godine, u komunikaciji s građanskim inicijativama i udrugama na terenu te obilascima stradalnika u kontejnerskim naseljima u Sisačko- moslavačkoj županiji (SMŽ) i Hostelu Arena, ali i onima čiji domovi su stradali na Medvedskom bregu u Zagrebu. Posljedice potresa, usprkos proteku vremena i neovisno o kojem se pogođenom području radi, i u 2022. su bile naglašeno prisutne. Tri su ključna problema: 1) prespora obnova objekata povezana sa zakonskim rješenjima i kompleksnim procedurama te nedostatnim kapacitetima dionika uključenih u obnovu; 2) neadekvatno komuniciranje sa žrtvama potresa te 3) okolnost da se hitni, krizni smještaj u mobilnim stambenim jedinicama odnosno kontejnerima pretvorio u višegodišnji smještaj.

„…Poštovana Tena! Šaljem Vam ovaj mail jer mislim kako mi Ministarstvo zaduženo za obnovu iz nekog razloga, odugovlači izdati rješenje za izgradnju zamjenske obiteljske kuće. Kuća je uklonjena u 10. mjesecu 2021. odlukom Ministarstva…. Zahtjev za izgradnju zamjenske obiteljske kuće podnio sam u ožujku 2021. Od uklanjanja kuće do danas u stalnom sam kontaktu sa djelatnicima koji rade na rješavanju odluke o izgradnji zamjenske obiteljske kuće. Izuzetno su ljubazni i osjećam da žele iskreno riješiti naš problem. Međutim! Našli su “problem”. Kućni broj … ili…. Dvije spojene kuće u istom dvorištu. Pitanje. Zašto je srušena kuća odlukom Ministarstva, a sada je problem? Zašto šalju policijske istražitelje kako bi utvrdili gdje je moja obitelj živjela? Moja obitelj nema ništa. Sve nam je uništio potres. Molim Vas da svojim utjecajem pomognete mojoj obitelji i svim drugima stradalim u potresu. Hvala!“

Obnova objekata – dugotrajnost i neizvjesnost

Građani u pritužbama u velikoj mjeri ukazuju na dugotrajnost postupanja tijela, što izaziva osjećaj neizvjesnosti kada će, odnosno hoće li do obnove doći. Tako nam se obratio pritužitelj kojem je u listopadu 2021. godine uklonjena obiteljska kuća u Zagrebu te čeka zamjenski objekt.

MPUGDI nam je dostavilo informaciju da je odluka o gradnji zamjenske obiteljske kuće donesena u svibnju 2022. i upućena Fondu za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije na provedbu. Iz Fonda su naveli kako je prvo trebalo provjeriti može li se na mjestu uklonjene kuće graditi zbog geoloških promjena i klizišta, a nakon toga je u rujnu 2022. godine pokrenut postupak javne nabave za projektiranje zamjenskih obiteljskih kuća.

Prema informacijama iz studenoga 2022. godine u tijeku je bila evaluacija pristiglih ponuda dok se rokovi početka radova ne spominju ni u okvirnom vremenu. Pritužila nam se i obitelj koja živi u selu pored Siska sa sedmero malodobne djece u kontejneru u dvorištu.  Zahtjev za obnovu su putem mobilnog tima predali u ožujku 2021. godine, a iz očitovanja SDUOSZ-a proizlazi da u travnju 2022. još nisu zaprimili odluku o obnovi. Informacije od MPUGDI oko stanja predmeta nismo zaprimili ni nakon tri požurnice. I dinamika uklanjanja oštećenih nekretnina koje dodatno propadaju zbog vremenskih neprilika i naknadnih potresa u velikoj mjeri utječe na sigurnost prolaznika u pogođenim mjestima.

Tako su nam, primjerice, pri obilasku Petrinje članovi Građanske inicijative Petrinjsko proljeće ukazali na opasnu zgradu uz koju svakodnevno prolaze roditelji s djecom na putu prema vrtiću.

U blizini su i obiteljske kuće, a nagomilani otpad zbog stanja građevine nije moguće očistiti. DIRH navodi kako je doneseno rješenje o uklanjanju i pokrenuta javna nabava za izbor najpovoljnijeg  ponuditelja za uklanjanje, no nije definirano kada bi do uklanjanja trebalo doći.

Radi se o uklanjanju objekta po čl. 113.a Zakona o držanom inspektoratu, odnosno o potresom
oštećenoj zgradi koja neposredno prijeti javnim površinama i susjednim zgradama i ugrožava zdravlje ljudi. Kako je u SMŽ izuzetno veliki broj zgrada koje su zbog utjecaja potresa, ali i neodržavanja te nekvalitetnog građenja, izgubile mehaničku otpornost i stabilnost, građevinska inspekcija provodi hitna uklanjanja, no nije jasno kojim se prioritetima vode kada je više sličnih hitnih slučajeva, što zabrinjava stanovnike ovih područja.

Tako DIRH navodi da su po ovoj pravnoj osnovi donijeli 305 rješenja, od kojih je još 73 neizvršeno (najviše u Sisku i Glini po 22, šest u Zagrebu, i drugdje). Najviše su se uklanjale obiteljske stambene zgrade s pripadajućim i pomoćnim objektima.

Preporuka 1. Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da u suradnji s DIRH-om i MORHom uključi vojnu inženjeriju u uklanjanje objekata, posebice kada ih se više nalazi u istoj jedinici lokalne samouprave ili istoj geografskoj cjelini ili bloku

Iz DIRH-a navode i kako se zbog kontinuiranog podrhtavanja tla planiraju daljnja uklanjanja, jer pristižu novi zahtjevi za nadzorima. Kako bi se ubrzali postupci podsjećamo na uključivanje vojne inženjerije u uklanjanje uništenih zgrada 2016. i 2017. godine na području Pakraca, pa preporučamo MPUGDI da u suradnji s DIRH-om i MORH-om ovaj model primijeni i u slučaju uklanjanja objekata, posebice kada ih se više nalazi u istoj JLS odnosno geografskoj cjelini ili bloku. MPUGDI je za „zagrebački“ i „petrinjski“ potres do 31. prosinca 2022. zaprimilo 20.573 zahtjeva za obnovu za 18.745 različitih lokacija, a doneseno je 7.418 akata o obnovi.

U 2022. godini donesen je 1.891 akt o obnovi više nego u prethodnoj godini, odnosno 82% više. Što se provedbe tiče, po podacima Fonda na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije do 31. prosinca 2022. uklonjeno je 40 obiteljskih kuća. Za projektiranje gradnje zamjenskih obiteljskih kuća izdano je 17 naloga. Na šest obiteljskih kuća/zgrada su u tijeku radovi konstrukcijske obnove, izrađeno je 279 izvještaja ovlaštenih inženjera, a u nabavi su radovi za ukupno 12 obiteljskih kuća/zgrada.Nekonstrukcijska organizirana obnova dovršena je na dvije obiteljske kuće/zgrade, dok su radovi u tijeku na njih 13, a ugovorene su usluge za projektiranje 886 objekata. U tijeku su radovi konstrukcijske samoobnove na 20 obiteljskih kuća/zgrada, a na 14 ih je završeno.

Ukupno isplaćena sredstva su u visini od 35.633.225,31 kunu. Za nekonstrukcijsku samoobnovu novčana pomoć isplaćena je za 2.245 obiteljskih kuća/zgrada u iznosu od 137.637.041,56 kuna.

Vezano uz „petrinjski“ potres, prema podacima objavljenim na https://potresinfo.gov.hr/, do 31.
siječnja 2023. nekonstrukcijski je obnovljeno 4.165 kuća, samoobnovljeno 1.090, a radovi se izvode na 620 kuća. Novoizgrađeno je šest kuća, grade se 94 kuće, od čega 11 donatorskih te 15 zgrada.
Uklonjeno je 860 objekata. Ovi podaci i pritužbe građana pokazuju da dinamika, poglavito konstrukcijske obnove i gradnje zamjenskih kuća, nije bila zadovoljavajuća. Situacija u 2022. godini bila je u velikoj mjeri uzrokovana vrlo složenim zakonskim rješenjima i procedurama te nedostatkom kapaciteta, pa smo podržali nastojanje da se procesi ubrzaju kroz javnu raspravu o novom Zakonu o obnovi, ukazujući kako treba biti što jednostavniji, a da se u postupku njegova donošenja trebaju vrednovati primjedbe struke i javnosti. Ukazali smo i da je pri donošenju pozakonskih propisa nužno provoditi javno savjetovanje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, što nije bio slučaj s Programom mjera obnove iz srpnja 2022. godine.

Preporuka 2.
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da poduzme potrebne mjere radi ubrzanja postupanja u predmetima obnove nakon potresa angažiranjem većeg broja službenika koji rješavaju predmete ili internom reorganizacijom

Nakon potresa povećala se potražnja na tržištu gradnje, a cijene materijala i visoka inflacija doveli su do povećanja cijena usluga i radova, dok je dodatni problem nedostatak radne snage, što za posljedicu ima ograničenu i nedostatnu ponudu i angažman poslovnih subjekata.

Istovremeno, nadležna tijela u procesu obnove ukazuju kako nemaju dovoljno službenika za rad na ovim poslovima. Gotovo svaka pritužba pučkoj pravobraniteljici dotiče se dugotrajnosti postupanja, odnosno nedobivanja informacija o statusu predmeta.

Primjećuje se pomak fokusa sa organizirane obnove na poticanje samoobnove. Pretpostavka je da će se mnogi odlučiti na kreditiranje od strane banaka za radove koje im slijede pa dodatno podsjećamo na preporuku pučke pravobraniteljice upućenu MPUGDI u lipnju 2021. godine o poticanju na komunikaciju s komercijalnim bankama oko osiguranja povoljnih kredita za obnovu. Postupajući po pritužbama uočili smo i neke specifične probleme.

Postupajući po pritužbama uočili smo i neke specifične probleme.

„…Ja sam iz Siska. Šaljem Vam ovaj mail, ako mi možete pomoći u svezi mog slučaja. Radi se o slijedećem: moj stan u Sisku, srušen je prilikom potresa, koji nas je zadesio 28.12.2020. godine. Ostale su samo vanjske zidine zgrade, a iznutra je sve srušeno. Na vanjskoj strani zgrade je crvena naljepnica, a potpisala sam i obrazac za rušenje. Međutim poduzeće, koji su bi namijenjeni za pričuvu zgrade i dalje mi šalju uplatnice za pričuvu, a zgrade nema, za rušenje je. Prijete mi ovrhom. Gospođo Tena, zabrinuta sam, ja im platiti račune za pričuvu neću za zgradu koje nema, jer je to apsurd i ne znam što dalje…“

i nastavak nakon nekoliko mjeseci:

„zgrada u kojoj je bio moj stan je srušena i što će dalje biti što se tiče obnove, zaista ne znam. Uglavnom se nadam da mi gospodin… koji se nije udostojio ni da mi se javi kad će zgrada biti srušena, sada više neće slati račune za pričuvu, jer tamo više ničega nema…“

Radi se o plaćanju pričuve za zgrade koje su zbog oštećenja opasne za život i neuporabljive, dok stanari žive u zamjenskom smještaju. Mnogi stradalnici su u izrazito lošoj financijskoj situaciji, pri čemu neki otplaćuju kredite za oštećene nekretnine u kojima ne žive, a dodatno im zbog neplaćanja pričuve za zgrade uništene u potresu prijete ovrhe. Ni predstavnici stanara ni upravitelji ne znaju kako premostiti ovaj problem. Važeći propisi ne prepoznaju ovu izvanrednu situaciju na koju smo ukazali MPUGDI te MPU-u u srpnju 2022. godine predlažući žurno razmatranje i donošenje propisa kojim bi se suvlasnike, imajući u vidu namjenu pričuve i prava trećih, privremeno oslobodilo od njezina plaćanja, odnosno kojim bi se odredio moratorij na ovrhe zbog neplaćanja pričuve. Kako pomaka nije bilo, ponovili smo prijedlog u javnoj raspravi i postupku donošenja novog Zakonu o obnovi početkom 2023. godine. Preporuka je djelomično prihvaćena i Vlada RH je u ožujku 2023. donijela Odluku o načinu plaćanja i visini zajedničke pričuve za zgrade oštećene potresom na području Zagrebačke županije, Sisačko-moslavače i Karlovačke županije, a mi nastavljamo pratiti njezinu primjenu. No preporuka MPUGDI-u i MPU-u o moratoriju na pokretanje ovrhe radi neplaćanja pričuve još nije prihvaćena.

Preporuka 3.
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstvu pravosuđa i uprave, da odrede moratorij na pokretanje ovrhe radi neplaćanja pričuve za zgrade uništene u potresima

Građani su ukazivali i na probleme sa suvlasnicima koji blokiraju obnovu, često samo radi vlastitih interesa, kao i da država kao suvlasnik nekretnine odugovlači s davanjem suglasnosti. U e-savjetovanju smo radi ubrzanja postupanja predložili propisivanje hitnosti predmetnih sudskih postupaka, što je prihvaćeno, kao i da se pozitivna suglasnost za obnovu od strane javnopravnih tijela kao suvlasnika nekretnine propiše kao zakonska presumpcija.

Također, s obzirom da je obnova u interesu RH odnosno u javnom interesu, ali i zbog potencijalnog rizika od odgoda/blokiranja postupka zbog različitih interesa pojedinaca u suvlasničkim zajednicama, te imajuću u vidu da je određeni dio takvih zgrada u povijesnim urbanim i kulturnim cjelinama, predlažemo razmotriti propisivanje obveze obnove svih zgrada koje trebaju obnovu konstrukcije, odnosno koje su preliminarnim pregledima označene kao opasne za život, neovisno o odluci suvlasnika.

 

Problemi u komunikaciji sa stradalim građanima

„U mom kućanstvu živi moja majka koja ima 85 godina, jako je bolesna i nepokretna i suprug  koji ima minimalna primanja i otplaćuje kredit za renovaciju stana (etažnog dijela kuće) u kojem smo živjeli a sad je uništen. Ja sam u mirovini. Bez obzira na to uspjeli smo skupiti nešto novaca kako bi što prije napravili detaljni pregled, izradili Elaborat postojećeg stanja i obnove, kako bismo predali zahtjev za samostalnu obnovu. Po izradi svih dokumenata 17.06.2021. predali smo Zahtjev za obnovu…Dakle, predmetni zahtjev se odnosi na SAMOSTALNU OBNOVU A PREDAN JE 17.06.2021. nadležnom Ministarstvu. Zahtjevu su p r i l o ž e n e  sve osobne iskaznice kao dokaz prebivališta, vlasnički list, uvjerenje o starosti građevine, projekt postojećeg stanja i projekt obnove, vjenčani i rodni list kao dokaz srodstvu, Specijalna punomoć i punomoć, Izjava o samostalnoj obnovi. Također, u kolovozu 2021. godine, dakle prije više od godinu dana, je dostavljen PROJEKT OBNOVE pregledan od strane konzervatorskog odjela, dakle s POTVRDOM konzervatorskog odjela. Uza svo razumijevanje za opterećenost predmeta, u više navrata smo kontaktirali Ministarstvo, te smo svaki put dobivali različite informacije. Htjela bih istaknuti da  nekretnina oštećena u potresu sada još više propada zbog kiša i svega. Iznos koji sada treba izdvojiti je daleko veći od prvotnog, a mi nismo ni kreditno sposobni  i ova cijela situacija samo produbljuje našu agoniju. Ovo odugovlačenje cijelog postupka, samo produbljava našu agoniju, naša nekretnina propada još više !! Cijene građevinskog materijala rastu. Uz to, naša nekretnina propada sve više i više i troškovi će sigurno biti veći. Sve je počelo prokišnjavati, zidovi su sve natopljeniji. Pozivam Vas da dođete izvršiti očevid sada na teren ! Ovim putem molim za pomoć i hitnost u postupanju. Ne znamo što se događa s našim predmetom i zašto ne možemo krenuti s obnovom…“

Osobe smještene u kontejnerskim naseljima u Petrinji i Glini ukazivale su nam na nedostatnu i neučinkovitu komunikaciju između tijela i stradalnika. Brojni su izgubili povjerenje u institucije, osjećaju se zaboravljenima, nedostaju im kvalitetne, stručne, provjerene i personalizirane informacije vezane uz obnovu njihovih domova i stambeno zbrinjavanje. Iz Inicijative SOS Zagreb navode da se slično osjećaju i stradali u Zagrebu te ukazuju da su s mogućnostima i prednostima samoobnove upoznati jedino suvlasnici ili predstavnici suvlasnika koji imaju pristup online informacijama i kojima poslovne i privatne obveze dopuštaju da u slobodno vrijeme „istražuju“ propise. Ističu da jedan od najvećih upravitelja zgradama nije dovoljno aktivno pristupio građanima, suvlasnicima i predstavnicima stanara oko samoobnove pa je sva odgovornost na građanima. Stoga ponavljamo preporuku MPUGDI-u.

Preporuka 4. (ponovljena)
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da jasno postavi i komunicira rokove i obuhvate obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na potresima pogođenim područjima

Preporuka 5.
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da izradi info grafiku sa što jasnije opisanom procedurom obnove te letaka s uputama o koracima, rokovima, potrebnoj dokumentaciji i načinima korištenja pravnih lijekova u pojedinim postupcima

Preporuka 6.
Ministarstvu pravosuđa i uprave i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, da osiguraju dodatno financiranje za udruge koje pružaju besplatnu pravnu pomoć na potresima pogođenim područjima

Ukazujemo i na preporuke koje smo još 2021. godine uputili MPUGDI i Gradu Zagrebu, da komunikacija s građanima mora biti jasna i prilagođena različitoj dobi, obrazovanju i imovnom stanju i ne dostupna samo putem elektroničke komunikacije ili Interneta. Važno bi stoga bilo osnažiti međusektorske timove državnih i/ili gradskih službenika za preciznije informiranje građana i pomoć u procesima oko obnove (tumačenja posebnih propisa iz područja obnove i gradnje, imovinsko-pravnih pitanja i sl.) u postojećim informativnim centrima, odnosno organiziranjem različitih lokalnih/kvartovskih tribina i/ili zborova građana. Nadalje, dok se ne zbrinu u adekvatnije objekte, trebalo bi organizirati periodične obilaske kontejnerskih naselja radi pružanja što jednostavnijih i konkretnijih informacija o pojedinačnim predmetima, odnosno objektima u obnovi i stambenom zbrinjavanju. Također, trebalo bi raditi i s lokalnim medijima na što jasnijoj i jednostavnijoj komunikaciji. U tu svrhu preporučamo MPUGDI-u izradu info grafike sa što jasnije opisanom procedurom obnove te izradu letaka s uputama o koracima, rokovima, potrebnoj dokumentaciji i načinima korištenja pravnih lijekova u pojedinim postupcima, koji bi bili dostupni online i fizički.

Brojni su upiti i o pravnoj pomoći. Mnogi stradalnici, posebice u ruralnim područjima zbog izoliranosti i/ili drugih okolnosti kao što je dob, invaliditet i zdravstveno stanje u posebno su ranjivom položaju pa preporučamo da se u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU razmotre mogućnosti za dodatnim financiranjem udruga koje se bave besplatnom pravnom pomoći na potresima pogođenim područjima, uključujući i kroz program Revitalizacije.

 

Privremeni smještaj u neadekvatnim objektima

Treći gorući problem s kojim se susreće značajan dio stradalnika potresa je što se hitni, krizni smještaj pretvorio u višegodišnji, radi čega su mnogi treću zimu proveli u kontejnerima i drugim oblicima privremenog smještaja, čime im je ograničeno pravo na dostojanstveno stanovanje, odnosno obiteljski život i dom.

Stanovnici kontejnerskih naselja najčešće su osobe starije životne dobi, lošeg imovnog i socijalnog stanja, samci, ne služe se računalom pa su im kontakti i podrška izrazito važni. I mediji izvještavaju o teškim uvjetima života u kontejnerima, ukazujući posebno na starije, djecu te životno ugrožene pojedince. Posebnu je pozornost izazvala informacija o smrti dvomjesečnog djeteta u kontejnerskom naselju u Petrinji u prosincu 2022. godine, čijoj je obitelji, kako su mediji naveli, odmah po tragičnom događaju ponuđeno preseljenje u neku od 14 dostupnih i useljivih kuća. Preporučili smo žurno zbrinjavanje obitelji s malodobnom djecom u primjerenije objekte, kao i dodatni angažman djelatnika nekadašnjih centara za socijalnu skrb i Hrvatskog crvenog križa na terenu, kako u konkretnom slučaju, tako i u drugim kontejnerskim naseljima. Iz zaprimljenih očitovanja proizlazi da je MPUGDI donijelo odluku o obnovi za predmetnu obitelj. MPUGDI navodi kako su u gradovima Sisku, Petrinji i Glini u listopadu predložili da pozovu zainteresirane vlasnike neoštećenih kuća koje bi ih dali u najam. Tako su se Petrinji javili vlasnici 14 podobnih kuća, koje su ponuđene svim korisnicima kontejnerskih naselja, uključujući i obitelj preminulog djeteta, koja je sada u fazi preseljenja. No iz očitovanja nije jasno je li preseljenje ponuđeno obitelji prije ili nakon smrti djeteta.

Preporuka 7. (ponovljena)
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, da žurno zbrinu građane smještene u kontejnere u primjerenije objekte

U Programu zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica iz veljače 2023. navodi se kako 5.820 osoba, odnosno njih 5.753 iz područja SMŽ, Karlovačke i Zagrebačke županije, živi u 2.122 kontejnera smještena u dvorištu svojih kuća. U 11 kontejnerskih naselja u Sisku, Petrinji i Glini žive 438 osoba u 297 kontejnera. Ukoliko se sadašnja dinamika obnove ne ubrza izvjesno je da će do povratka u domove mnogi čekati godinama pa njihovo zbrinjavanje u primjerene objekte mora biti prioritet. Stoga, ponavljamo preporuku upućenu MPUGDI-u i JLPRS-ima da žurno zbrinu građane smještene u kontejnere u primjerenije objekte. Novim Programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom predviđeno je utvrditi status svih korisnika te im do 1. studenoga 2023. osigurati stambeno zbrinjavanje, što ćemo pratiti.

U Zagrebu je dio stradalnika smješten u Hostelu Arena, dio u gradske odnosno privatne stanove, a 67 osoba je u kontejnerima. U studenome 2022. pučka pravobraniteljica ponovno je posjetila Hostel Arena u kojem su tada po popisu MPUGDI-a boravile 163 osobe stradale u zagrebačkom potresu. Uglavnom je riječ o osobama starije životne dobi ili obiteljima čiji su se članovi razdvojili i nalaze se u teškoj egzistencijalnoj, ali i psihološkoj situaciji, dijelom i zbog manjka informacija o obnovi. Muči ih i rok do kojeg mogu boraviti u Hostelu, tim više jer nekima ovaj smještaj zamjenjuje smještaj u domove za starije. MPUGDI-u smo uputili preporuku o nužnosti periodičnih revizija potreba korisnika, jer je grad Zagreb u međuvremenu osigurao smještaj za neke korisnike u gradskim stanovima. Podsjetili smo i na preporuku iz lipnja 2021. o formaliziranju statusa stradalnika u Hostelu izdavanjem akta s rokom zbrinjavanja i mogućnošću ulaganja pravog lijeka.

 

Ranjive skupine i pristup pravima i uslugama

Podaci Koordinacije humanitaraca u SMŽ, prikupljeni u ljeto 2022. godine, pokazuju da je oko 90.000 ljudi u potrebi za podrškom na razini SMŽ. Kombinacija siromaštva, nepovoljnih demografskih procesa (starenje i ekonomska emigracija) te ranijih traumatičnih iskustava dovela je do višestruke ugroženosti velikog dijela stanovnika, ponajviše ranjivih skupina. Velik broj ljudi ovisi o socijalnim i/ili naknadama za invaliditet, povremenim primanjima te mirovinama koje su trećini anketiranih iznosile manje od 2.000 kuna. Petinu stanovništva pogođenog područja čine stariji od 65 godina, a oštećenja na infrastrukturi i poslovnim prostorima dovela su do gubitka radnih mjesta. Potres je dodatno otežao pristup zdravstvenim uslugama stanovnicima SMŽ. Potresom je izravno pogođeno 13.750 djece, 50 škola je privremeno ili trajno neuporabljivo pa se one koje rade suočavaju s prekapacitiranošću i preopterećenjem nastavnika. Koordinacija humanitaraca navodi i da velik broj djece nema adekvatnu opremu i sredstva za učenje (Internet, IT oprema, stručna literatura i odvojen prostor za učenje).

Procjena potreba stradalog stanovništva pokazuje da su svi krizni oblici podrške jednako potrebni i danas, a da se u međuvremenu smanjila financijska podrška, ali i rad na terenu – kako javnih službi, tako i humanitarnih organizacija i udruga. Više od 80% anketiranih pripadnika ranjivih skupina još uvijek ima psihičke posljedice, najčešće strah i nesanicu, a preko 70% anketiranih smatra da im informacije nisu dostupne na pravi način, o čemu smo već pisali.

Preporuka 8. (ponovljena)
Hrvatskom crvenom križu, da nastavi provoditi programe psihosocijalne podrške u organiziranim smještajima, a prema mogućnostima i u domovima stradalnika

S duge strane, HCK navodi kako se stradalnici rado uključuju u organizirane socijalne aktivnosti, no u manjim mjestima nema adekvatnih mogućnosti za organizaciju grupnih aktivnosti pa se kod djece primjećuje usamljenost i izoliranost od vršnjaka. I stariji se žale na usamljenost jer članovi njihovih obitelji žive u većim gradovima ili inozemstvu, zbog čega su im izrazito važni mobilni timovi za psihosocijalnu podršku, koji su im ujedno i izvor informacija o obnovi. Lokalna društva CK su se prijavila na natječaj „Zaželi-faza III“ ili surađuju s organizacijama koje provode ovaj projekt, jer se dolaskom gerontodomaćica u domove starijih i teže pokretnih osoba osigurava dostupnost različitih usluga i smanjuje rizik od socijalne izolacije.

„Postovani, javljam vam se s velikom tugom i gorcinom, i ako mogu reć ljutnjom. Ovako radi se o gospodi IZ GLINE njena kuća za vrijeme potresa je dobila zutu naljepnicu i kuci prijeti potonuće ceka se od dana potresa u Glini izlazak geoloza svoj stambeni kontenjer je dobila samo zahvaljujući… MARIN MILETIĆ, TOMO MEDVED, dobila je kontenjer u 11mj.vodu, kupatilo je koristila iz tude kuce vlasnik te kuce je prodao kucu a kontenjer je bio smjesten na tudu livadu  gda je bila primorana zvati stozer da se kontenjer preveze pored njene  kuce u SELO MAJA U GLINI i sada ono najgore od tada je 6,7,kil.nema vode u dvoristu postoji bunar al gubi vodu jer je ostećen vatrogasci dovezu 6 kubika vode i kroz pol sata nema nista obratila se i molila stozer u glini da joj se dodijeli ono bure za vodu al od 02.07 do dana danas nista s tim da u tom dvoristu ima od njenog brata sin zena i troje djece 7,god 5,god, i 1,god. pa ja vas pitam dal ljudi mogu biti bez vode… ovim vas putem MOLIM POMAGAJTE ZA VODU evo vam i broj gdje, puno hvala na razumijevanju…“

Nastavili smo pratiti i probleme s kojima se građani susreću u pristupu zdravstveno ispravnoj vodi za ljudsku potrošnju pa postupamo i po pritužbi gospođe iz Gline. Nakon prvotnih problema s pribavljanjem i postavljenjem kontejnera, u srpnju 2022. godine u vrijeme velikih suša pojavio se problem s vodom i oštećenim bunarom radi čega smo se obratili nadležnim tijelima. Pritužiteljica je dobila spremnik, no on je pukao i poplavio kontejner pa smo ponovo kontaktirali nadležne te je gospođa smještena u kontejnersko naselje u kojem se „zgrijala nakon dugo vremena“.
Prema već spomenutoj Analizi Koordinacije humanitaraca oko 20% pogođenog stanovništva i dalje ovisi o vodi iz bunara, čija kvaliteta i dalje varira. Vatrogasci im dovoze vodu, no velik dio bunara je porozan pa se voda izgubi u tlu. HCK i dalje provodi asanacije bunara, a prioritet su kućanstva koja nisu priključena na javnu infrastrukturu i koja se bave poljoprivredom. No asanacijom se često ne rješava problem, jer naknadna ispitivanja pokazuju da voda ipak nije ispravna za ljudsku potrošnji pa se svakodnevno distribuira flaširana voda. HCK ističe kako se tijekom 2022. godine nisu smanjile potrebe za flaširanom vodom u odnosu na prethodnu godinu te da isti trend očekuju i dalje.

Imajući u vidu geološke promjene koje su utjecale na dostupnost vode u individualnim izvorima, ali i na klimatske promjene, izgradnja vodnih građevina dugoročno je rješenje pa su projekti s potresom pogođenih područja uvršteni na indikativnu listu projekata za financiranje putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. godine. Ohrabruje i što se Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine rješavanje problema javne vodoopskrbe na području SMŽ smatra prioritetnim. Radi se o projektima JIVU Siska, Petrinje, Gline, Hrvatske Kostajnice, Topuskog i Dvora, o čemu više pišemo u dijelu o vodnim uslugama.

U tom kontekstu ukazujemo na napredak u izgradnji vodovoda prema naselju Župić u Petrinji, odakle smo zaprimili pritužbu vezanu uz dostupnost vode. Iz očitovanja JIVU proizlazi kako je tijekom svibnja 2022. izrađen projekt za Spojni vodoopskrbni cjevovod naselja Križ Hrastovački – Župić, da je provedena javna nabava i ugovorena izrada projektne dokumentacija s ishodovanjem građevinske dozvole, nakon čega će od Hrvatskih voda tražiti sredstva za sufinanciranje gradnje.

I dalje zaprimamo pritužbe vezane uz neostvarivanje prava na otpis potraživanja za električnu energiju sukladno Zaključcima Vlade RH o provedbi otpisa potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju isporučenu krajnjim kupcima na potresom pogođenim područjima, pri čemu se uglavnom radilo o ispostavljanju računa, za koje bi se naknadno utvrdilo da su omaškom dostavljeni. No imajući u vidu ne samo posljedice potresa zbog kojih su mnogi ugrožene egzistencije dodatno osiromašili, već i inflaciju i poremećaje na tržištu energenata, preporučamo Vladi RH nastavak mjere otpisa potraživanja za energente na području na kojima je proglašena katastrofa.

Preporuka 9. (ponovljena)
Vladi Republike Hrvatske, da nastavi s provedbom mjere otpisa potraživanja za energente na području na kojem je proglašena katastrofa

Probleme s pristupom električnoj energiji imala je i obitelj stradala u zagrebačkom potresu u naselju Donji Čehi. Nakon postupanja pučke pravobraniteljice, u srpnju 2021. obitelj je s Gradom Zagrebom sklopila ugovor o korištenju stambenog kontejnera bez naknade. U rujnu 2021. godine su nam se ponovo javili zbog problema s priključenjem kontejnera na elektroenergetsku mrežu, što je riješeno u studenome 2021. godine. U travnju 2022. javili su nam da još uvijek nisu priključeni na vodu, a iz nadležnog JIVU naveli su da do priključenja nije došlo zbog prijašnjeg duga i ovršnih postupaka. No kako nismo zaprimili informacije je li vodovod postupio sukladno Zakonu o vodnim uslugama i osigurao obitelji minimalnu količini vode, MINGOR-u i DIRH-u smo u studenome 2022. predložili provođenje nadzora, o čijim rezultatima još nemamo informacija.

Osim toga, u listopadu 2022. su nam se ponovno javili zbog isključenja struje na kontejneru radi dugovanja. Opet smo se obratili Gradu Zagrebu imajući u vidu Zaključak Gradske skupštine o podmirivanju računa i naknadi iznosa plaćenih računa za električnu energiju građanima korisnicima stambenih kontejnera u koje su smješteni nakon potresa na području Grada Zagreba, prema kojem Grad građanima s kojima ima ugovor o korištenju stambenih kontejnera bez naknade podmiruje račune distributerima električne energije ili nadoknađuje iznos plaćenih računa prema popisu korisnika stambenih kontejnera. Grad je naveo kako u njihovom popisu nije evidentirano spajanje ovog kontejnera na mrežu pa je upitno je li pritužiteljica uopće bila upoznata s pravom na otpis. Stoga preporučamo Gradu Zagrebu da posebnu pažnju posveti stradalnicima potresa koji su u privremenom smještaju u kontejnerima te im pruži svu potrebnu pomoć.

Preporuka 10.

Gradu Zagrebu, da posebnu pažnju posveti stradalnicima potresa koji su u privremenom smještaju u kontejnerima te im pruži potrebnu pomoć u ostvarivanju prava

 

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.:

Pravo na zdravlje, Mladi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Pravo na adekvatno stanovanje, Imovinskopravni odnosi, Javno okupljanje i Branitelji ljudskih prava.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.