Hrvatska bi uskoro trebala dobiti prvi zakon koji regulira rad agencija za naplatu potraživanja. Njegovo donošenje bila je preporuka u više godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru, koja su upozoravala na kršenje prava zaduženih građana zbog nedovoljno reguliranog i nadziranog rada ovih agencija.
Zato pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter pozdravlja pripremu Nacrta prijedloga zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, koje će uskoro biti na dnevnom redu u Hrvatskom saboru.
Pravobraniteljica pozdravlja i što je Ministarstvo financija usvojilo njezine prijedloge koje je dala tijekom javnog savjetovanja u kolovozu. Tako će u potpunosti biti zabranjeno dolaziti u dom dužnika bez njegovog izričitog pisanog pristanka, kao i ustrajno i neželjeno komunicirati s njima, iznimaka za što će biti predviđena i prekršajna odgovornost. Imajući u vidu pritužbe građana, ovo je osobito važno iz aspekta zaštite prava na poštovanje njihovog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, zajamčenog člankom 8. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Pozitivno je i što se Nacrtom prijedloga zakona regulira rad i teleoperatera, komunalnih društava i drugih koji imaju potraživanja prema građanima, što je također istaknuto kao potreba u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru.
Zabrana posjeta u domu bez pristanka, kao i ustrajne i neželjene komunikacije
Ovim zakonom propisat će se što se sve smatra agresivnom poslovnom praksom, pa tako između ostalog i:
- posjećivanje potrošača u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev potrošača da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje
- ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem putem telefona, telefaksa, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte, kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), telefaksa, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije
No, prema odredbama koje su bile u javnom savjetovanju, ovakva praksa bila bi dozvoljena “u slučaju i u mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze“.
Ove iznimke uklonjene su na prijedlog pučke pravobraniteljice, koja je istaknula kako ne nalazi situaciju i mjeru u kojoj bi u ovom kontekstu bilo opravdano doći u nečiji dom bez poziva i ignorirati zahtjev da ga napuste, ili ustrajno i neželjeno s nekim komunicirati putem telefona, SMS poruka i slično. Pri tom, potraživanja (tražbine) se prisilno ostvaruju u postupcima koje provode sudovi i javni bilježnici, na način propisan Ovršnim zakonom.
Ove iznimke su na prijedlog pravobraniteljice uklonjene i u regulaciji komunikacije kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita s dužnikom, kao i komunikacije kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnikom.
Za kršenje ove zabrane predvuđene su kazne u rasponu od dvije do 30 tisuća eura.
Što građani kažu u pritužbama?
Građani se pravobraniteljici pritužuju kako agencije za nalpatu potraživanja često ugrožavaju njihovo pravo na privatnost te osobni i obiteljski život. Iz nekih pritužbi proizlazi da ustupanjem potraživanja ovim agencijama građani postaju žrtve nametljivog ponašanja i uznemiravanja, čime se, osim privatnosti, ugrožava i njihovo dostojanstvo.
Tako građani u pritužbama navode kako zaposlenici agencija, između ostaloga, dolaze na vrata njihovog doma, na vrata susjedima, učestalo ih zovu i slično.
S druge strane, Ustav Republike Hrvatske svakom građaninu jamči pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Prema (Europskoj) Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske.
Pravobraniteljica se u javno savjetovanje uključila kako bi doprinijela da ovaj zakon bude što kvalitetniji i postigne najbolji mogući učinak. Sve njezine komentare iz javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja možete pronaći ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije