Obzirom da Ministarstvo uprave u e-Savjetovanju nije prihvatilo primjedbe i prijedloge na prijedlog Zakona o sustavu državne uprave, pučka pravobraniteljica dostavila ih je Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, napomenuvši pritom na manjkavost prakse savjetovanja s javnošću u izradi ovog Zakona. Naime, osim što je upućen na savjetovanje s rokom od 15 umjesto 30 dana, uz njega nije dostavljeno cjelovito obrazloženje razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem ovog propisa. Ova praksa dodatno zabrinjava jer je riječ o organskom zakonu kojim se uređuje ustrojstvo i poslovi državne uprave te bi u takvim slučajevima osobito trebalo izbjegavati neprihvatljivu, ali nažalost općeprihvaćenu praksu da obrazloženja predloženih odredbi budu tek njihovo puko prepričavanje.
U samom tekstu prijedloga, između ostalog, propisuje se kako se poslovi državne uprave obavljaju tako da građani mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. Predloženi zakonski članak identičan je članku 81. važećeg Zakona, međutim, nisu preuzete ostale odredbe koji reguliraju odnose tijela državne uprave i građana, zbog čega bi mogli, bez posljedica za tijela i službenike državne uprave, ostati uskraćeni za brojne odgovore na svoje upite, predstavke, prijedloge i primjedbe. Ovakvo je rješenje u suprotnosti je s načelom otvorenosti dobre uprave koje podrazumijeva transparentnost rada i osiguravanje demokratskog okvira za aktivnu participaciju građana u javnim poslovima, zbog čega je pučka pravobraniteljica predložila da se preuzmu postojeća rješenja koja na dobar način reguliraju odnose građana i tijela državne uprave.
Pravobraniteljica je posebno upozorila i da je odredba članka 12. protivna Ustavu, jer iz nje proizlazi kako tijela državne uprave mogu, pri obavljanju svojih poslova, ograničavati prava i slobode fizičkih i pravnih osoba, dok Ustav propisuje da se prava i slobode mogu ograničiti jedino u svrhu zaštite sloboda i prava drugih ljudi te pravnog poretka, javnog morala i zdravlja, pri čemu svako ograničenje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
U vezi ponovnog uvođenja „revolving door“ službenika, odnosno zapošljavanja na poslove podrške čelniku tijela državne uprave za vrijeme trajanja njegovog mandata, prijedlogom nisu obrazloženi razlozi koji bi opravdali odstupanje od redovnih uvjeta zapošljavanja. Pritom, takav način zapošljavanja već je jednom bio uveden, a potom i ukinut od Ustavnog suda budući da Ustav u članku 44. jamči svakom građaninu da pod jednakim uvjetima može sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Pučka pravobraniteljica upozorila je kako je ustavnost ovakvog rješenja upitna te da bi se time ponovno otvorio prostor daljnjoj politizaciji državne uprave.
Cjelovito mišljenje na Nacrt prijedloga Zakona o sustavu državne uprave možete preuzeti na poveznici ispod teksta.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije