Unaprjeđenje zaštite dostojanstva ovršenika, smanjenje troškova postupka, dodatno afirmiranje načela razmjernosti, uvođenje prethodnog obavještavanja dužnika prije donošenja rješenja o ovrsi i poboljšanje dostave pismena – sve navedeno ciljevi su izmjena i dopuna Ovršnog zakona koje su sredinom listopada upućene u javno savjetovanje.

Iako načelno pozdravljamo pokušaje da se učini pozitivan iskorak u odnosu na postojeći sustav ovrhe, Ministarstvo pravosuđa i uprave smo podsjetili kako se još jednim nizom izmjena i dopuna ovaj propis dodatno usložnjava. Time postaje još nepregledniji i teži za snalaženje, što može dovesti do pravne nesigurnosti, a i dalje ne pruža cjelovitu zaštitu ovršenika u posebnim okolnostima.

Dodatno, nije obrazloženo ni zbog čega se odustalo od donošenja cjelovitog Ovršnog zakona, koji je u zakonodavnu proceduru upućen 2019., te planira li se on, i kada, donijeti, što bi bilo važno obrazložiti s obzirom da su posljedice koje se žele postići ovim izmjenama podudarne s onima koje je Vlada RH predviđala ostvariti novim Ovršnim zakonom. Nedostatak obrazloženja može upućivati na zaključak da se radi o „vatrogasnoj mjeri“, ili o nedovoljno promišljenom i, još jednom u nizu parcijalnih odgovora na probleme vezane uz ovrhe u Republici Hrvatskoj , što nije dobar način legislativne aktivnosti i ne bi smjelo biti pravilo. U isto vrijeme građani, od kojih se neki nisu oporavili ni od posljedica prethodne, u novu krizu ulaze opterećeni blokadama iz kojih nisu u mogućnosti izaći ili su u riziku da u njih dospiju, dok nekima prijeti i iseljenje iz njihovih domova, što u posebnim okolnostima zbog epidemije bolesti COVID-19 na osobit način može biti pogubno.

U slučaju ovrhe na nekretnini radi novčane tražbine, predviđeno je stambeno zbrinjavanje ovršenika i privremeni smještaj u kriznim situacijama, no zaštitu kod prisilnog iseljenja treba predvidjeti i kod ovrhe radi nenovčane tražbine. Posljedice su jednake u oba slučaja, mogu voditi u beskućništvo, a osobito su pogubne za zdravlje i život uslijed posebnih okolnosti epidemije bolesti COVID-19.

Nažalost, nije predviđeno ni administrativno rasterećenje poslodavaca i drugih isplatitelja stalnih novčanih primanja od provedbe ovrhe. Naime, poslodavci koji nam se obraćaju navode kako su u nedoumicama kod tumačenja zakonskih odredbi te traže savjet za konkretne situacije, svjesni svoje odgovornosti za moguću štetu i ovrhovoditelju i svojem zaposleniku kao ovršeniku. S druge strane, ovršenici se boje za svoje radno mjesto, jer poslodavac ne želi biti odgovoran njihovim vjerovnicima i, za razliku od FINA-e, bez naknade obavljati i poslove provedbe ovrhe. Dodatni razlog je i zaštita interesa ovrhovoditelja, uspostavljanjem jedinstvenog prvenstvenog reda naplate koji sada može biti poremećen, jer se ovrha može provoditi i putem FINA-e i kod isplatitelja stalnog novčanog primanja.

Pozitivno je što se predviđa smanjenje troškova ovršnog postupka, s obzirom da su upravo oni čest razlog višestrukom uvećanju osnovnog duga ili čak gubitka mogućnosti građana da podmire svoje obveze. Iako bi uistinu i moglo doći do određenog smanjenja tih troškova, ostaje vidjeti hoće li biti svedeni na nužnu mjeru jer predložena rješenja ne reguliraju odvjetničke troškove koji najčešće čine pretežit dio i osobito su nerazmjerni kod malih iznosa osnovnog duga. Dodatno, kako će se javnobilježničke naknade regulirati naknadno podzakonskim propisom, u ovom trenutku nisu poznati njihovi iznosi ni način obračuna i naplate.

Potencijal Ovršnog zakona u postizanju socijalnih učinaka je ograničen pa donošenje ovog propisa, osobito u posebnim okolnostima epidemije bolesti COVID-19, nužno trebaju pratiti dodatne, ciljane mjere pomoći građanima, bilo da su već pod ovrhom, bilo da im ona prijeti. Time bi Republika Hrvatska ispunila obvezu poštivanja, ostvarivanja i zaštite ljudskih prava, s obzirom na njeno ustavnopravno određenje kao socijalne države i obveze da do krajnjih mogućnosti svojih raspoloživih izvora poduzima mjere za postizanje punog ostvarenja prava koja priznaje svojim građanima. To uključuje stvaranje uvjeta za unaprjeđenje životnih prilika, odnosno potpuno ostvarenje njihovih ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, koja su mnogobrojnim ovršenicima i njihovim obiteljima ugrožena.

Sve komentare na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona možete pronaći ovdje.