Objavljeno povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se obilježava u utorak, 1.10.2024. godine

Umirovljenicima koji mjesecima čekaju svoje zarađene mirovine prekršena su prava, a mnogima od njih, koji se čekajući prvu mirovinu moraju snalaziti da bi podmirili osnovne životne potrebe – kupili hranu ili platili režije, u tom je razdoblju i onemogućen dostojanstven život.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter na to je više puta upozorila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a postupala je i po pritužbama umirovljenika koji su joj se s tim problemom obratili ove godine. Ranije je na ovaj problem upozorila u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu. U njemu je dala preporuku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da poduzme dodatne napore za smanjenje dugotrajnosti postupanja.

Unatoč preporuci i utvrđenom kršenju prava, problem je i dalje tu. Osim primjera na koje su nedavno upozorili mediji, to pokazuju i pritužbe starijih osoba koji se obraćaju pučkoj pravobraniteljici:

„Ja sam 44 godine radio i sramota je da se moram ovim putem boriti za svoje zakonsko pravo!“

„Do dan danas, znači gotovo sedam mjeseci i unatoč brojnim požurnicama, rješenja za mirovinu nema. To je moje pravo, a ne nečija milostinja i odugovlačenjem mi činite izravnu materijalnu štetu. Poniženje i duševnu bol ćemo ostaviti sada sa strane, iako nisu zanemarive, a u cijeloj toj stvari je najgori osjećaj nemoći.“

„Od podnošenja zahtjeva proteklo je već više od sedam mjeseci u kojem periodu sam prisiljena živjeti na rubu egzistencije od predujma mirovine koji iznosi 310 EUR, čime sam dovedena u ponižavajući položaj te mi je kao osobi starije dobi koja ispunjava uvjete za starosnu mirovinu, što je nesporno utvrđeno, narušeno dostojanstvo birokratskim, neučinkovitim i formalističkim postupanjem HZMO-a kao upravnog tijela koje bi trebalo služiti i pomagati građanima u ostvarivanju njihovih temeljnih prava.“

Svatko ima pravo na dostojanstven život, a on nije moguć uz dugo čekanje mirovine ili život na privremenom (nedovoljnom) iznosu. Pri tom, upravo su starije osobe među socijalno najugroženijima u Hrvatskoj pa tako njih čak 34,8% živi u riziku od siromaštva, odnosno čak 59,9% starijih koji žive sami.

Zato pučka pravobraniteljica i ovim putem podsjeća da se Hrvatska Ustavom odredila kao socijalna država u kojoj su socijalna pravda, jednakost i poštivanja prava čovjeka među temeljnim ustavnim vrednotama. Također još jednom poziva HZMO na provedbu preporuke o dodatnim naporima za smanjenje dugotrajnosti postupanja.

Zakonski rok za rješavanje zahtjeva za mirovinu je do 60 dana i nedopustivo je da umirovljenici duže od toga čekaju mirovinu, čak i uz predujam koji se nekima od njih (no ne svima) u međuvremenu isplaćuje. Iznos tog predujma puno je niži od mirovine na koju imaju pravo i daleko niži od osnovnih troškova. Tako se država štiti od „preplate“, ostavljajući nove umirovljenike da se u tom razdoblju snalaze kako bi nadoknadili razliku.

Osim toga, građani koji čekaju mirovinu ne mogu koristiti, primjerice, popuste koji se umirovljenicima kao kategoriji nude u trgovinama, a poseban problem je što ne mogu ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje kao umirovljenici, već kao nezaposlene osobe.

To znači da su obvezni redovito se – jednom u tri mjeseca – javljati u najbliži ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, što također može značiti i dodatni trošak. Podsjećamo, zbog uvođenja ove obveze osobnog dolaska u HZZO pučka pravobraniteljica se prošle godine obratila Ustavnom sudu, koji je odluku najavio donijeti tijekom jeseni.