Radna skupina Europske mreže tijela za jednakost (Equinet) analizirala je dostupne podatke svojih članica iz cijele Europe o pritužbama građana na diskriminaciju i poteškoćama u radu, od početka pandemije COVID-a 19.
Mjere suzbijanja koronavirusa u mnogim su zemljama pogoršale stanje ljudskih prava i dodatno istaknule već postojeće nejednakosti, posebno kad su u pitanju najugroženije skupine. Upravo su nacionalna tijela za jednakost u tom razdoblju odigrala ključnu ulogu u zaštiti načela jednakosti, koje treba biti u središtu odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom.
Temeljem provedene analize podataka nacionalnih tijela za jednakost iz 28 zemalja, među kojima je i Ured pučke pravobraniteljice, o njihovim aktivnostima vezanima uz ovu krizu, radna skupina Equineta izradila je informativni pregled pritužbi građana vezanih za diskriminaciju tijekom pandemije. Osim primjera uobičajenih oblika diskriminacije temeljem različitih osnova, u njemu se nalaze i konkretni slučajevi stavljanja u nejednak položaj iz više zemalja, kao i izazovi s kojima se tijela za jednakost suočavaju u svom svakodnevnom radu od početka pandemije.
Primjer stavljanja u nejednak položaj iz našeg rada govori o nemogućnosti ovršenih osoba, kao skupine građana, koja unatoč postojećim protuepidemijskim mjerama i preporukama za smanjenjem broja socijalnih kontakata, u početku pandemije nije imala mogućnost koristiti bankovne kartice za zaštićene račune. Zbog toga su svoj novac s računa mogli podizati isključivo u poslovnicama banaka, a ne, primjerice, i s bankomata. Kako su se među njima nalazile i starije i kronično oboljele osobe, koji bi zbog pojačanog rizika od zaraze trebali u što većoj mjeri ograničiti socijalne kontakte, tijekom provedenog ispitnog postupka utvrdili smo da je uistinu moglo doći do diskriminacije temeljem imovnog i zdravstvenog stanja. Zato smo bankama preporučili poduzimanje potrebnih koraka kako bi se to otklonilo, poput izdavanja bankovnih kartica i za zaštićene račune, a velika većina je u konačnici i poduzela potrebne mjere kako bi svoje usluge učinile dostupnijima.
Cjelokupni Informativni pregled pritužbi građana na diskriminaciju tijekom pandemije, kao i izazova u radu tijela za jednakost, možete pronaći ovdje (na engleskom jeziku).
Inače, najveći broj pritužbi građana na diskriminaciju koje su nam slali u 2020., odnosio se na područje rada i zapošljavanja, zatim na javno informiranje i medije, pristup dobrima i uslugama te zdravstvo. Više informacija o tim pritužbama, drugim problemima vezanima uz diskriminaciju u Hrvatskoj i našim preporukama za uspješnije suzbijanje nejednakosti pronađite u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije