Primjena novog EU strateškog okvira za uključivanje Roma bila je središnja tema virtualnog okruglog stola koji je 22. veljače 2021. organizirala Europska mreža tijela za jednakost (Equinet). Osim zamjenice pučke pravobraniteljice i predsjedavajuće Equineta, Tene Šimonović Einwalter, uvodna izlaganja održale su i Irena Moozova, ravnateljica Odjela za Jednakost i građanstvo Unije Glavne uprave za pravosuđe i zaštitu potrošača Europske komisije, te Ann-Charlotte Nygard iz Europske agencije za temeljna prava (FRA), a sudjelovalo je 70-ak predstavnika tijela za jednakost, organizacija i inicijativa koje se bave diskriminacijom Roma diljem EU.

Dosadašnji strateški dokumenti nisu doprinijeli značajnim poboljšanjima

Okrugli stol je bio posvećen problemu diskriminacije Roma, svakodnevnom problemu u europskim društvima, koju odlikuje i sistemski antiromski rasizam, unatoč naporima EU da osigura uključivanje i jednakost Roma, koji kao zajednica i dalje trpe nejednakost, socijalnu isključenost, siromaštvo i diskriminaciju u svim područjima života.

Rješavanju ovih poteškoća, nažalost, nije u dovoljnoj mjeri pridonio EU Okvir za nacionalne strategije za uključivanje Roma, koji je ažuriran 2011., budući da nije omogućio značajne pomake u poboljšanju okolnosti života ove manjine u Europi. Stoga je novi EU strateški okvir za njihovu jednakost, uključivanje i sudjelovanje, objavljen 2020. godine, tim važniji.

4 kritične točke nejednakosti Roma još izraženije u epidemiji

On u prvi plan stavlja četiri polja na kojima je nejednakost Roma osobito izražena, vidljiva i u Equinet publikaciji Uključivanje Roma i putnika: prema novom EU okviru temeljem saznanja o radu tijela za jednakost, nastaloj na temelju podataka tijela za jednakost iz 20 zemalja.

Ta četiri polja su obrazovanje (npr. segregirane škole/razredi), zdravlje (npr. nepokrivenost zdravstvenim osiguranjem), zapošljavanje (npr. izravna diskriminacija, nejednakost pri zapošljavanju zbog niske razine obrazovanja) i stanovanje. Pri tome, okolnosti epidemije COVID-19 su dodatno otežale prilike u kojima žive Romi, čineći ih još ranjivijima uslijed njihova općenito lošijeg zdravlja, nedostatnih i loših stambenih uvjeta, teškoća pri održavanju higijene, mjera zaštite javnog zdravlja koje do njih ne dopiru, kao i općenito puno lošijih socijalno-ekonomskih uvjeta uslijed kojih su u još težem položaju (rast nezaposlenosti, nemogućnost obavljanja povremenih poslova) te onemogućeno obrazovanje zbog teškoća pri pristupu digitalnim sadržajima.

Tijela za jednakost kao važan partner

Uspjehu novog EU strateškog okvira za uključivanje Roma značajan doprinos mogu dati tijela za jednakost, a što je u Hrvatskoj pučki pravobranitelj kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije. Šimonović Einwalter je detaljnije predstavila aktivnosti i značajke ovih institucija diljem Europe, koje mogu pridonijeti boljoj i značajnijoj uključenosti Roma – jer iako s različitim ovlastima, imaju središnju ulogu u promicanju jednakosti i suzbijanju diskriminacije na nacionalnoj razini.

Rad tijela za jednakost, kako ga određuju EU direktive, treba biti usmjeren na aktivnosti kojima se ove poteškoće mogu umanjiti ili otkloniti, istaknula je Šimonović Einwalter, osobito kroz pružanje neovisne pomoći i podrške žrtvama diskriminacije, istraživanja i izvještavanje o diskriminaciji, preporuke donositeljima odluka u tom području, te razmjenu informacija s drugim tijelima. Osim toga, mnoga imaju i šire ovlasti od onih određenih direktivama, kao što su podizanje svijesti i promocija jednakosti i dobrih praksi, izravan rad s donositeljima odluka i nadzor.

Suzbijanje diskriminacije Roma u Hrvatskoj

Primjerice, godinama sustavno pratimo napredak u RH te izvještavamo Hrvatski sabor i javnost o provođenju nacionalnih strateških dokumenata o uključivanju Roma. Tako smo, po donošenju  Strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine u godišnjem izvješću za 2013. istaknuli nedostatak podataka, studija koje bi sveobuhvatno i točno prikazale (ne)jednakost. Istaknuli smo i nizak broj pritužbi na diskriminaciju Roma u Hrvatskoj zbog čega smo intenzivirali suradnju institucije s romskim organizacijama, vijećima i predstavnicima romske nacionalne manjine, kao i posjete romskim naseljima i zajednicama.

Primjerice, umiješali smo se u sudski postupak zbog diskriminacije Roma na strani tužiteljica, a kada je sud presudio da su bile diskriminirane, ovaj postupak smo koristili za javnu kampanju kako bismo javno poslali poruka o neprihvatljivosti diskriminacije i tako doprinijeli prevenciji takvih situacija u budućnosti.

I u izvješćima za 2014. i 2015. godinu istaknuli smo manjak učinkovitosti Nacionalne strategije, osobito na lokalnoj razini, preporučujući bolju koordinaciju provoditelja mjera, kao i stvaranje učinkovitog, sveobuhvatnog i javno dostupnog sustava praćenja primjene Strategije. U našim izvješćima za 2016. i 2017. upozorili smo kako nije donesen Akcijski plan za primjenu Strategije, kao i da se nije sastajalo Povjerenstvo za praćenje provedbe Strategije.

No, 2018. je došlo do značajnog napretka, koji se može istaknuti i kao primjer dobre prakse na europskoj razini, provođenjem vrlo široke znanstvene studije  Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o uključenosti Roma u Hrvatsko društvo u područjima obrazovanja, zapošljavanja, zaštite zdravlja, socijalne skrbi, prostornog planiranja, stanovanja, zaštite okoliša, uključenosti u društveni i kulturni život, statusa, manjinskih prava i suzbijanja diskriminacije.

Unatoč tome, niti 2018., na što smo također skrenuli pažnju, Akcijski plan još uvijek nije bio donesen, a podaci o provedbi Strategije nisu bili javno dostupni. Kada su godinu kasnije postali dostupni kroz platformu www.nsur.hr, pozdravili smo taj napredak, kao i kada su 2020. tijela javne vlasti podatke o primjeni mjera Strategije počela unositi na platformu. Također, prilikom izrade nacrta novog Akcijskog plana uputili smo primjedbe, komentare i preporuke na njega, a poziv da se kao nositelji određenih mjera pridružimo njegovoj provedbi smo otklonili, imajući u vidu kako  se radi o strateškom dokumentu koji su sastavila i provodila tijela državne vlasti, što smo smatrali nespojivim sa samostalnošću i neovisnošću institucije.

No, prihvatili smo poziv da se pridružimo radnoj skupini koja stvara novi Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje 2021. do 2027. godine, koji se upravo razvija i koji se uvelike oslanja na novi EU strateški okvir za uključivanje Roma. I ovom prilikom smo iznijeli brojne komentare, primjedbe i preporuke za koje smatramo da će unaprijediti kvalitetu ovog važnog Nacionalnog plana i pratećeg Akcijskog plana.

Snaženje uloge tijela za jednakost dio strategije EU

Ovakve oblike sudjelovanja u izradi strateških dokumenata za uključivanje Roma novi strateški okvir EU prepoznaje kao vrijedne doprinose tijela za promicanje jednakosti, koja mogu savjetovati i davati preporuke o učinkovitom suzbijanju diskriminacije, antiromskog rasizma i strukturne diskriminacije Roma.

Tijela za promicanje jednakosti, pa tako i institucija pučkog pravobranitelja, imaju sve važniju ulogu u suzbijanju diskriminacije Roma, što je prepoznato na razini EU, a za što je zaslužno i promicanje njihove uloge kroz rad Equineta, ali posebice uspješna suradnja na nacionalnoj razini tijela za jednakost sa nacionalnim kontakt točkama za Rome, organizacijama civilnog društva, regionalnim i lokalnim akterima na suzbijanju diskriminacije Roma.