Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava (10.12.) u fokus stavljamo one koji ulažu svoje vrijeme i energiju boreći se za ljudska prava. Oni su – branitelji ljudskih prava –  iako ih javnost uvijek tako ne prepoznaje i ne naziva.

 

Tko su branitelji ljudskih prava

Deklaracija UN-a o braniteljima ljudskih prava kaže da su to osobe koje rade na promicanju i zaštiti ljudskih prava, priznaju univerzalnost ljudskih prava za sve i pri tome djeluju miroljubivo. Oni pomažu u izgradnji pravednih društava, utemeljenih na vladavini prava.

Branitelji ljudskih prava mogu biti osobe bilo koje profesije i bilo kojeg radnog statusa, a najčešće su to aktivisti, odvjetnici, novinari, zviždači, organizacije civilnog društva ili nacionalne institucije za ljudska prava (što je u Hrvatskoj institucija pučke pravobraniteljice).

Pri tom, branitelji ljudskih prava mogu biti vrlo aktivni u obrani određenih prava, ali se neće smatrati doista pravim braniteljima ljudskih prava ako istovremeno negiraju postojanje drugih prava ili prava određenih ranjivih skupina.

 

Što sve branitelji ljudskih prava rade

Aktivnosti branitelja ljudskih prava mogu biti različite, obuhvaćati djelovanje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, a najčešće ovise o kontekstu u kojem branitelji ljudskih prava žive i djeluju.

Njihov rad može obuhvaćati:

  • prikupljanje i dijeljenje informacija o kršenjima ljudskih prava,
  • podršku žrtvama kršenja ljudskih prava,
  • zagovaranje odgovornosti za kršenja ljudskih prava,
  • zagovaranje dobrog upravljanja i politika usmjerenih na ljudska prava,
  • promicanje Deklaracije o braniteljima ljudskih prava i drugih međunarodnih ugovora,
  • obrazovanje drugih o ljudskim pravima,
  • organiziranje mirnih aktivnosti za sprječavanje mogućih kršenja ljudskih prava prije nego što do njih dođe.

 

UN, Europska unija i Vijeće Europe prepoznaju važnost branitelja ljudskih prava

UN je još 1998. godine usvojio Deklaraciju o braniteljima ljudskih prava, koja sadrži niz načela i prava zasnovanih na međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, poput Međunarodnoga pakta o građanskim i političkim pravima. Prema Deklaraciji, države imaju obavezu osigurati sigurno okruženje za neometan i učinkovit rad branitelja za ljudska prava.

UN-ovo Vijeće za ljudska prava i Opća skupština usvojili su niz rezolucija koje se odnose na njihov položaj i zaštitu, a 2000. godine uspostavljen je i mandat posebnoga izvjestitelja UN-a o braniteljima ljudskih prava. Rad posebnog izvjestitelja odnosi se na sve koji brane ljudska prava, ali se fokusira na one koji su,  upravo zbog svog miroljubivog rada za prava drugih u velikom osobnom riziku. 2022. godine uspostavljen je i mandat UN-ovog posebnog izvjestitelja o stanju branitelja zaštite okoliša, za situacije u kojima su suočeni ili izloženi neposrednoj prijetnji od kažnjavanja, progona ili uznemiravanja pri pokušaju ostvarivanja prava iz Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija).

U okrilju Vijeća Europe, Odbor ministara usvojio je 2008. godine Deklaraciju o braniteljima ljudskih prava, a oni i njihova zaštita obuhvaćeni su i mandatom Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe.

Definiciju branitelja ljudskih prava iz Deklaracije koristi i Europska unija, koja je prepoznala njihov značaj za demokraciju i vladavinu prava, kao i za sprječavanje povreda prava građana. EU je donijela Smjernice o zaštiti branitelja ljudskih prava 2004. godine, dopunjene 2008. godine. Osim toga, sami ugovori o osnivanju i funkcioniranju EU naglašavaju važnost civilnoga društva, kao branitelja ljudskih prava, u osiguranju dobroga upravljanja Unijom.

Nedavno usvojene javne politike na razini EU ističu ključnu ulogu i značaj slobodnog i aktivnog civilnog društva za promociju temeljnih prava građana EU. To čini Strategija EU za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima, kao i akcijski planovi EU u područjima suzbijanja rasizma, uključivanja Roma, integracije migranata, prava djece, žena, LGBTIQ+ osoba i osoba s invaliditetom. Europska komisija u Izvješću o vladavini prava redovito ukazuje na važnost rada organizacija civilnog društva kao branitelja ljudskih prava te njihovoj ulozi u očuvanju vladavine prava.

 

U kojim uvjetima djeluju branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj

Pučka pravobraniteljica izvještava Hrvatski sabor o okolnostima rada branitelja ljudskih prava u Hrvatskoj, u posebnom poglavlju godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice, a u izvješćima daje i analizu stanja slobode izražavanja i govora mržnje te novinarskih sloboda i medija, kao i slobode javnog okupljanja, tema koje su također važne u ovom kontekstu.

U Izvješću za 2023. godinu, pučka pravobraniteljica je dala Vladi Republike Hrvatske preporuku da usvoji Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Dala je i preporuku Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da uvede dugoročno institucionalno i programsko financiranje aktivnosti organizacija civilnog društva u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.

Naime, poteškoće s kojima se susreću organizacije civilnog društva uključuju nedostatak javne politike za stvaranje povoljnoga okružja za njihov razvoj, s obzirom da je posljednji takav nacionalni strateški dokument istekao još 2016. godine, kao i nedostatnu funkcionalnost institucionalnoga okvira za razvoj civilnog društva, posebice Savjeta za razvoj civilnog društva. Ističu i nedostatno financiranje, osobito aktivnosti poput zagovaranja i praćenja ljudskih prava i diskriminacije te s time povezane teškoće u održavanju kontinuiteta rada i kvalitetne radne snage. Problem su i kašnjenja u raspisivanju natječaja i isplati sredstava, kao i definiranje aktivnosti prihvatljivih za financiranje u pojedinačnim natječajima koje ponekad ne odgovaraju stvarnim potrebama na terenu. Udruge koje djeluju na području Sisačko-moslavačke županije izvještavaju o još uvijek prisutnim posljedicama potresa na njihov rad.

Sudjelovanje u radnim skupinama i u javnim savjetovanjima OCD-i i dalje ocjenjuju više formalnom mogućnošću sudjelovanja u kreiranju javnih politika nego mogućnošću stvarnog sadržajnog doprinosa te ukazuju da se njihovi doprinosi nedostatno uzimaju u obzir.

Pojedine udruge izvještavaju o uvredama i klevetama koje zaprimaju putem društvenih mreža, ali i privatnih poruka odaslanih njihovim zaposlenicama/icima, a i o prijetnjama. Pojedinci koji na ovakav način pokušavaju zastrašiti branitelje ljudskih prava su osnaženi time što se nezakonita komentiranja na društvenim mrežama i u komentarima na portalima najčešće ne sankcioniraju, pa ponekad nastavljaju s takvom komunikacijom i u stvarnom svijetu, a što sve može potaknuti i na fizičke napade.

Pri tome nisu sve organizacije civilnog društva i njihovi djelatnici jednako izloženi napadima i pritiscima te su i s obzirom na teme kojima se bave izloženi različitim problemima vezanim za omogućavanje ili neomogućavanje njihovog rada, bilo izravnog ili zagovaračkog.

Organizacije civilnog društva koje djeluju u području prava na čist, zdrav i održiv okoliš tako ukazuju na povrede prava na pristup informacijama, izazove u sudjelovanju javnosti u procesima donošenja propisa i prava na pristup pravosuđu u pitanjima okoliša iz Aarhuške konvencije te izloženost SLAPP tužbama. Većini organizacija je i onemogućen pristup prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite, osim povremeno, kada prisustvuju saslušanjima tražitelja međunarodne zaštite, a nemaju niti redovit pristup prihvatnim centrima za strance, premda pružaju i besplatnu pravnu pomoć.

I novinari se suočavaju sa SLAPP tužbama, a posebice negativan utjecaj mogu imati kada su usmjerene na neprofitne ili male i lokalne medije kojima presuda kojom se nalaže plaćanje novčanog iznosa tužitelju može predstavljati preveliki financijski teret zbog kojeg moraju raspustiti redakcije. Medijski djelatnici ponekad su i žrtve kaznenih djela – HND je u sklopu projekta Safe Journalists u 2023. godini evidentirao 11 napada i prijetnji prema novinarima, od koji su dvije prijetnje smrću i teškim tjelesnim ozljedama, dvije su fizički napadi, a sedam su druge prijetnje. Pored navedenog, HND bilježi i druge vrste pritisaka na novinare i medije pri čemu upozorava na izostanak osuda takvih pojava od strane visokopozicioniranih dužnosnika. Novinarska struka je zakonsku izmjenu uvođenja novog kaznenog djela Neovlaštenog otkrivanja sadržaja istražnih ili dokaznih radnji kojim se predviđa kazna zatvora do tri godine za taksativno pobrojane osobe koje neovlašteno otkriju sadržaj izvidne ili dokazne radnje s ciljem da ih učine javno dostupnim prepoznala kao ugrozu medijskih sloboda i prava na informiranje te napad na javni interes.

Konačno, s obzirom na to da je i institucija pučke pravobraniteljice spada pod branitelje ljudskih prava, važno je istaknuti i da je Europska komisija Republici Hrvatskoj i ove godine, kao i prethodne dvije, dala preporuku vezanu uz našu instituciju. Tako je jedna od sveukupno četiri preporuke Hrvatskoj i ona „da dodatno poboljša provedbu preporuka i sustavnije odgovara na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacije“.

Vezano za osiguravanje uvjeta za učinkovit rad pučke pravobraniteljice kao neovisne nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, značajan problem predstavlja neažurna rasprava izvješća pučke pravobraniteljice u Hrvatskom saboru. Iako je pučka pravobraniteljica već počela s radom na izradi Izvješća za 2024. godinu, još uvijek nisu u Hrvatskom saboru raspravljena čak dva posljednja godišnja izvješća, za 2022. i za 2023. godinu, niti posebno izvješće o utjecaju pandemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost. Pri tom, Vlada još uvijek nije Saboru niti dostavila mišljenje na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, stoga još uvijek nema uvjeta za raspravu o njemu. Isto se zasigurno  ne može nazvati osiguravanjem uvjeta za učinkovit rad opunomoćenice Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava, kako Ustav imenuje pučku pravobraniteljicu, odnosno institucije koja ulazi u krug branitelja ljudskih prava u Hrvatskoj.

Više o braniteljima ljudskih prava pronađite u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu.