Tijela za jednakost iz cijele Europe te organizacije mladih okupili su se 27. i 28. lipnja 2018. u Ljubljani na seminaru o borbi protiv diskriminacije mladih, kojeg su organizirali Equinet, Zagovornik načela jednakosti iz Slovenije te Europski forum za mlade (EYF). Cilj je bio razmijeniti iskustva u ovoj temi te potaknuti suradnju tijela za jednakost i organizacija mladih.
Kirsi Pimiä, finska pravobraniteljica za jednakost, uvodno je govorila o glavnim područjima u kojima se mladi suočavaju s izazovima, od ekonomske domene, političke, kulturne i socijalne sfere. Navela je različite primjere dobre prakse tijela za jednakost, poput Grčke ili Švicarske, koja direktno rade s mladima te održavaju sastanke s njihovim predstavnicima kako bi što bolje dijagnosticirali postojeće probleme. Sebastian Rood naglasio je kako je EYF krovna organizacije nacionalnih skupina mladih u cijeloj Europi te o važnosti usvajanja Direktive o jednakom postupanju, tzv. Horizontalne direktive. Predstavio je publikacije koje izdaju te izazove s kojima se susreću u radu, poput manjka kapaciteta. Miha Lobnik, zagovornik načela jednakosti iz Slovenije, predstavio je ustrojstvo svog ureda i dodijeljeni mandat te izazove s kojima se susreću od osnivanja 2016., većinom vezane uz financijska sredstava, ali i neadekvatan pravni okvir unutar kojeg djeluju. Naglasio je kako je nesudjelovanje mladih u političkom životu problem koji je bio vidljivi na posljednjim izborima u Sloveniji, kada je samo 12% osoba u dobi od 15-29 godina iskoristilo svoje biračko pravo. Zaključno je govorio o zastupljenosti mladih osoba u raznim oblicima prekarnog rada, kao i o višestrukoj te intersekcijskoj diskriminaciji kod mladih osoba.
Tamás Kádár iz Equineta prikazao je pravni okvir EU vezan uz diskriminaciju temeljem dobi te detaljnije pojasnio ključne pojmove poput izravne diskriminacije, iznimke od zabrane diskriminacije temeljem dobi, neizravne diskriminacije, naizgled neutralnog pravila ili prakse, uznemiravanja, namjere za diskriminatorno postupanje te razlike između postupanja koje je nepravedno, nezakonito i diskriminatorno. Također je naglasio kako nacionalna tijela za jednakost imaju i zadaću promovirati jednakost, s obzirom da društvena nejednakost predstavlja širi problem od diskriminacije.
George-Konstantinos Charonis iz EYF-a govorio je o diskriminaciji mladih u područjima zapošljavanja (visoke rate nezaposlenosti, prekarni rad, niže početničke plaće usprkos pokazateljima Međunarodne organizacije rada o neučinkovitosti takve prakse, neprijavljivanje diskriminacije), socijalnih prava, participacije (niska politička participacija na razini EU, neujednačena dob za pravo birati i biti biran u predstavnička tijela, gubitak povjerenja u institucije) te pristupa dobrima i uslugama, stanovanja (dug period ostanka kod kuće s roditeljima, nedostatak povoljnog i prikladnog smještaja, nesklonost najmodavaca da iznajmljuju mladim osobama te porast beskućništva među mladima u Europi) te obrazovanja (ušteda na ulaganju u obrazovanje pogađa najugroženije skupine mladih osoba).
Eva Porrez iz belgijskog tijela za jednakost Unia istaknula je problematiku višestruke i intersekcijske diskriminacije, kada se kod mladih osoba uz dob pojavljuje i još jedna. Anna Ludwinek iz Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) naglasila je kako se samo u Danskoj i Norveškoj populacija mladih osoba povećava, kod drugih europskih zemalja je u opadanju. Osvrnula se i na činjenicu da nejednako postupanje prema mladima može biti strukturalno i institucionalno ili pak individualno prema pojedincu.
Na temu komuniciranja načela jednakosti i nediskriminacije mladim ljudima govorila je Beáta Babačová iz Slovačkog centra za ljudska prava. Predstavila je dio aktivnosti koje organiziraju: edukacije djece u osnovnim i srednjim školama, suradnju s fakultetima, dolazak studenata na praksu u Centar, organizacija sportskih kampova za mlade, provođenje nacionalnih online kampanja, a kao uspješan primjer navela je i objavubojanke za djecu na temu ljudskih prava, kako bi se ona približila najmlađima.
Fontaine Valerie iz Ureda zaštitnika ljudskih prava iz Francuske predstavila je aplikaciju za online učenje za djecu od 6 do 11 godina. Imaju mrežu od oko 50 partnera organizacija civilnog društva te rade sa studentima prava na način da educiraju jednog predstavnika koji zatim educira ostale studente. Maëva Barbier, ambasadorica mladih za Ured zaštitnika ljudskih prava iz Francuske kratko nam je predstavila ovaj i program u sklopu kojeg su trenutno uključene 102 mlade osobe u dobi od 16 do 25 godina na poslovima promocije i edukacije mladih o ljudskim pravima, uz mjesečnu naknadu, u trajanju od najviše 6 do 12 mjeseci. Silja Silvasti iz organizacije Allianssi predstavila je neprofitnu, nepolitičku i neovisnu organizaciju iz koje dolazi te koja okuplja 25 organizacija civilnog društva te surađuje s institucijom Ombudsmana iz Finske. Govorila je o aktivnostima koje provode na polju promocije i borbe protiv diskriminacije, problemima neprijavljivanja diskriminacije, pogotovo kada se radi o mladim osobama, a prikazala je i promotivni video o Finskom tijelu za suzbijanje diskriminacije koji educira i potiče građane na prijavu diskriminaciju, dostupan na na 15 različitih jezika na poveznici.
Zatvarajući seminar, predsjedavajuća Equineta i zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter naglasila je kako se kod diskriminacije mladih osoba radi o nedovoljno istraženoj i nedovoljno prisutnoj temi i području u kojem ima mnogo mjesta za napredak, budući da se o problemima poput rasizma i seksizma puno više zna i govori, dok na spomen ageizma većina ljudi prvo pomisli na diskriminatorna postupanja prema starijim osobama, dok mladi ostaju zapostavljeni. Osvrnula se na Equinetovu publikaciju o diskriminaciji mladih osoba te problemima u praksi, poput definiranja jasnog okvira godina na kojeg se odnosi ova kategorija, što nije uvijek jednostavno i treba biti promatrano kontekstualno, ovisno o području u kojem se pojavljuje. Osvrnula se i na manjak povjerenja kojeg mladi imaju u institucije.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije