Devet od deset ljudi diljem svijeta udiše zagađeni zrak, a svake minute ih čak 13 umre od raka pluća, bolesti srca i moždanih udara koji se s tim zagađenjem mogu povezati. Ove alarmantne podatke Svjetska zdravstvena organizacija objavila je povodom Svjetskog dana zdravlja (7. travnja), koji se obilježava uz slogan Naš planet, naše zdravlje.

Tim povodom pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter podsjeća na neraskidivu povezanost između zdravlja i  brige za planet, koji su ujedinjeni u ljudskom pravu na zdrav život i zdrav okoliš.

Kad je u pitanju Hrvatska, građani se pravobraniteljici obraćaju s pritužbama na onečišćenje zraka, vode, tla i morskog okoliša, uključujući devastaciju obale i zaštićenog područja, zatim zbog nepropisnog gospodarenja otpadom, nedovoljne zaštite od buke i svjetlosnog onečišćenja i sumnje na pretjerano neionizirajuće zračenje baznih stanica mobilnih operatera. O ovim pritužbama je prošlog tjedna izvijestila Hrvatski sabor u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, u poglavlju o pravu na zdrav život i zdrav okoliš, napisanom između ostalog na temelju ispitnih postupaka u 134 predmeta koje je otvorila na vlastitu inicijativu ili nakon pritužbi građana, pri čemu je postupak u nekima uključivao terenske posjete.

Osim pregleda problema, pravobraniteljica je u Izvješću dala i preporuke za jačanje prava na zdrav život i zdrav okoliš. Primjerice, potrebno je da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donese Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša iz Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, s obzirom da je bez ovog Pravilnika značajno otežano postupanje komunalnog redarstva po prijavama inspekcije zaštite okoliša. Isto Ministarstvo trebalo bi i unaprijediti sustavni nadzor i osigurati stručne kapacitete javnih ustanova za učinkoviti nadzor nad speleološkim objektima, a što je posebno važno s obzirom da se u Hrvatskoj čak 70% pitke vode nalazi u krškom podzemlju. Istovremeno, volonteri speleološke inicijative „Čisto podzemlje“ dokumentirali su čak 938 divljih deponija u špiljama i jamama po Hrvatskoj i iz njih 46 izvadili 276 kubika otpada.

S obzirom na važnost zaštite prava na zdrav život i zdrav okoliš u sudskim postupcima, preporuča se i da Pravosudna akademija provodi edukacije sudaca iz okolišnog prava. To uključuje i zaštitu prava na pristup okolišnim informacijama, na sudjelovanje javnosti i na pristup pravosuđu u okolišnim pitanjima, odnosno prava iz Aarhuške konvencije zbog čijih se povreda pravobraniteljici obraćaju udruge za zaštitu okoliša i prirode.

No, prvenstveno je potrebno da Vlada, kroz zakone i druge propise, dodatno razradi ustavno pravo na zdrav život i zdrav okoliš, i to s obzirom i na Rezoluciju Vijeća za ljudska prava UN-a iz listopada 2021. godine kojom je na međunarodnoj razini prepoznato pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudsko pravo. Ovakav pomak pravobraniteljica je zagovarala kroz aktivnosti Globalne alijanse nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI) i Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), međunarodnih mreža u kojima je djelovala kao članica izvršnih odbora.

DODATNE INFORMACIJE:

  • Čitavo poglavlje Pravo na zdrav život i zdrav okoliš iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021. možete pronaći ovdje
  • Institucija je prošle godine Hrvatskom saboru predala i Posebno izvješće o pravu na zdrav život, koje možete pronaći ovdje (interaktivna verzija) i ovdje (PDF)