foto HINA/ Alija KRUPIĆ/ ik

Poplave koje su u svibnju 2023. godine zadesile više županija, a posebice Zadarsku županiju (Grad Obrovac i općinu Gračac) te Sisačko-moslavačku županiju jasan su primjer posljedica klimatskih promjena u Hrvatskoj.

Nažalost, stanovnici pojedinih dijelova Hrvatske sve se češće suočavaju s problemima poplava. Pamtimo i poplavu koja je u svibnju 2014. godine pogodila područje Vukovarsko-srijemske županije i još četiri županije (Osječko-baranjsku županiju, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Sisačko-moslavačku). Kao rezultat praćenja implikacija za stradalnike, u prosincu 2014. godine Hrvatskom saboru smo podnijeli „Izvješće o ljudskim pravima u katastrofi uzrokovanoj poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji“, a u njemu sadržane preporuke su bile namijenjene i za druge buduće krizne situacije.

Osim poplava, Hrvatska i njeni građani suočavaju se i sa sušama te požarima, a s klimatskim promjenama se povezuje i splitski požar iz 2017. godine, no i požari u Ličko-senjskoj županiji, koji su nova pojava, zbog svojih ekstremnih karakteristika.

Nalazi li se svijet u stanju globalne klimatske krize stoga nije potrebno dodatno provjeravati, nego prihvatiti, a naravno i djelovati. Važno je istovremeno dugoročno i odlučno djelovati vezano za klimatske promjene, ali i pripremljeno i adekvatno reagirati vezano za krizne situacije koje će se nažalost vjerojatno sve češće javljati kao posljedica klimatskih promjena – i to pripremom unaprijed radi prevencije štete, u što većoj mogućoj mjeri, te brzom i adekvatnom reakcijom nakon što do hitne situacije dođe.

U brojnim izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC – tijelo UN-a za procjenu znanosti vezane uz klimatske promjene) znanstvenici već godinama iznose alarmantne znanstvene podatke o razmjerima krize. U isto vrijeme daju smjernice i rješenja za ublažavanje posljedica klimatske krize, odnosno za prilagodbu klimatskim promjenama.

Stoga su i ove nedavne poplave prilika za podsjetiti da smo, kako Ujedinjeni narodi ističu, trenutno u trostrukoj planetarnoj krizi, a ta tri povezana globalna problema su: klimatske promjene, onečišćenje okoliša i gubitak bioraznolikosti. Najhitnije su pri tome klimatske promjene, zbog dugoročnih promjena u temperaturama i vremenskim obrascima koji će dugoročno potpuno promijeniti ekosustave.

Istovremeno je ovo prilika i za pojasniti vezu klimatske i okolišne krize sa ljudskim pravima. Naime, u Hrvatskoj je pravo na zdrav život i zdrav okoliš zaštićeno Ustavom, a ovo pravo  je 2022. godine Opća skupština UN-a priznala kao novo univerzalno ljudsko pravo pod nazivom: pravo na čist, zdrav i održiv okoliš.

Važno je pritom prepoznati i ulogu branitelja okoliša kao branitelja ljudskih prava, u prvom redu organizacija civilnog društva. I mi kao nacionalna institucija za ljudska prava stoga izvještavamo Hrvatski sabor o ostvarivanju prava na zdrav život i zdrav okoliš u Hrvatskoj. Činimo to kroz godišnja izvješća, a 2021. godine smo Saboru podnijeli i posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u RH (2013.- 2020.).

Jedna od preporuka u tom Izvješću je i proglašenje klimatske i okolišne krize od strane Hrvatskog sabora, kao što je to primjerice učinio Europski parlament. Bila bi to jasna poruka, a značilo bi uvođenje i provedbu procjene utjecaja nacionalnih politika (kroz zakonodavstvo i proračun) na klimatske promjene i ostvarivanje ljudskih prava.

Nažalost, klimatske promjene će očekivano uzrokovati daljnje suše, požare i poplave na koje treba biti spreman adekvatno odgovoriti, nastojati prevenirati štetu koju takve pojave uzrokuju, a dugoročno i u najvećoj mogućoj mjeri zaustaviti takve pojave. Potrebno je učiti i iz dosadašnjih iskustava, zbog čega i ovim putem još jednom skrećemo pozornost na preporuke u izvješćima pučke pravobraniteljice. I najrecentnije posebno izvješće „Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – Preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize“ iz svibnja 2022. godine sadrži devetnaest općih preporuka donositeljima odluka u kriznim situacijama kako se ne bi ugrožavala ili ograničavala ljudska prava osim onih koja su nužna, utemeljena na zakonu i nediskriminatorna, vremenski ograničena te striktno potrebna u danoj kriznoj situaciji.