U povodu Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba koji se obilježava 15. lipnja, UN upozorava kako je pandemija bolesti COVID-19 u mnogim zemljama dovela do porasta nasilja prema starijima i njihovog sve većeg zanemarivanja, a tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Pristup pravdi“.

Izvješća iz, primjerice, domova za starije, kao i drugih oblika institucionalne skrbi širom svijeta, pokazala su da su se starije osobe tijekom pandemije često nalazile u izolaciji bez kontakta s vanjskim svijetom, ponekad i zanemarivane i bez pristupa raznim zdravstvenim, socijalnim ili pravnim uslugama. Isto tako, protuepidemijske mjere poput lockdowna rezultirale su i većim rizicima od nasilja prema starijim osobama zatvorenim s članovima obitelji i/ili njegovateljima.

Za učinkovitije suzbijanje nasilja, potrebno kvalitetnije prikupljanje informacija

Hrvatska, nažalost, raspolaže vrlo ograničenim podacima vezanim za porast nasilja nad starijima, kako onih koji žive sa svojim obiteljima, tako i onih u domovima za starije i nemoćne.

Još uvijek nije usvojena naša preporuka vezana za dopunu Pravilnika o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, posebno o počiniteljima i vrstama nasilja nad starijima te o poduzetim mjerama. Zbog toga je obiteljsko nasilje nad njima i dalje moguće pratiti samo kroz fragmentirane i parcijalno dostupne podatke.

Ovi podaci javno su dostupni samo u okviru Izvješća o radu Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji, dok se podaci o nasilju nad korisnicima domova uopće ne prikupljaju.

1.095 starijih osoba žrtve obiteljskog nasilja u 2020.

Izvješće za 2019. navodi da je u evidenciji sudova 247 žrtava starije životne dobi, a prema preliminarnim podacima za 2020. taj je broj porastao na 314. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za 2019. zabilježena su i 266 slučaja zanemarivanja potreba osoba starije životne dobi, što je više od 2018., kada su centri za socijalnu skrb zabilježili 223 takva slučaja. Međutim, podaci su dostupni po oblicima obiteljskog nasilja, ali nije posebno istaknuta dob žrtava prema svakom od njih pojedinačno.

Prema podacima MUP-a za 2020., evidentirano je 1.095 žrtava obiteljskog nasilja prema starijima od 65, neznatno manje nego 2019. (1138). Ipak, starijima je, u uvjetima lockdown-a te uz ograničenu mogućnost neposredne komunikacije s nadležnim službama, prijavljivanje nasilja zasigurno bilo otežano i rizično, što ostavlja mogućnost da brojke možda ne odgovaraju stvarnoj situaciji.

Pandemija otežala i pristup učinkovitoj zaštiti

Zbog otežanog funkcioniranja sudova u uvjetima pandemije, upitna je i sudska zaštita, a unatoč obvezi hitnog postupanja tijela u slučajevima obiteljskog nasilja, zaprimili smo pritužbe da se ročišta mjesecima ne zakazuju ili se odgađaju, a žrtve gube povjerenje u sustav te strahuju za život i zdravlje.

I UN ističe problem otežanog pristupa starijih osoba pravdi i učinkovitim pravnim lijekovima kojima bi ih se zaštitilo u slučajevima kršenja njihovih prava. U mnogim zemljama stariji suočeni s raznim oblicima nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja često nailaze i na višestruke zapreke u pristupu pravdi i pravnim lijekovima, i to najviše zbog pitanja pristupačnosti takve zaštite, vlastitih financijskih mogućnosti, dugotrajnosti procesa, ali i zbog procesa digitalizacije, raznih kulturnih normi, predrasuda, ageisma, diskriminacije i ostalih izazova.

Osim što je jedan od temelja vladavine prava, upravo je jednak pristup pravdi važan u ostvarivanju ljudskih prava starijih osoba poput, primjerice, prava na zdravlje, primjerenu socijalnu zaštitu, dostojanstven život, ali i svih ostalih, jer ona nemaju rok trajanja, niti su manje važna u kasnijoj fazi života svake osobe.

Više informacija o ovoj temi možete pronaći u Izvješću pučke pravobraniteljice.