Nasilje nad starijim osobama kršenje je njihovih ljudskih prava i uključuje fizičko, psihičko i spolno zlostavljanje, ekonomsko iskorištavanje i zanemarivanje.

U povodu Svjetskog dana svjesnosti o nasilju nad starijim osobama koji se obilježava 15. lipnja, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava da je hitno potrebno unaprijediti prepoznavanje i suzbijanje nasilja nad starijima, i to ne samo od nasilja u obitelji, već i onog institucionalnog, primjerice u domovima za starije, kao i onog koje je posljedica zlouporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.

Posljednji dostupni podaci Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji, koje je i primarni izvor podataka o nasilju nad starijim osobama, pokazuju značajan porast broja starijih osoba žrtava nasilja u obitelji u RH – s 314 u 2020. na čak 834 u 2021. kada su u pitanju prekršajni sudski postupci.

Cjeloviti podaci ključni za učinkovito djelovanje

Međutim, iz godišnjeg izvješća Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji, trenutno, nažalost, nisu vidljivi uzroci povećanja nasilja nad starijima. Tako nije jasno je li to posljedica boljeg prepoznavanja nasilja, veće spremnosti na prijavljivanje ili je uistinu došlo do porasta nasilja. Iz izvješća Povjerenstva također nije vidljivo koliko je slučajeva na sudu završilo osuđujućom, a koliko oslobađajućom presudom, kao ni kolike su kazne izrečene u osuđujućim presudama.

To je svakako nužno promijeniti kako bi se nasilje nad starijima moglo uistinu učinkovito suzbijati kroz odgovarajuće javne politike. Jedino tako je moguće ciljano i planirano djelovati prema najkritičnijim područjima, jer podaci služe kao putokaz – gdje je potrebno pojačati rad na suzbijanju nasilja nad starijima.

Ti podaci trebaju biti sveobuhvatni i uključivati, primjerice, i nasilje u domovima za starije, a važno je i da su dovoljno segmentirani, odnosno da uključuju i vrste nasilja, u kojem odnosu su počinitelj i žrtva, kako su završili sudski postupci i slično.

Uz cjelovitije podatke, suzbijanju nasilja nad starijima svakako bi doprinijelo i osnivanje Radne skupine za praćenje pojavnosti nasilja nad starijima, uključujući u obitelji i domovima za starije, što je i jedna od naših preporuka Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u posljednjem Izvješću za 2022.

Nasilje je važno i pravovremeno prepoznati

Pritužbe koje primamo pokazuju i da se nasilje često ne prepoznaje, primjerice kada se takve situacije tretiraju tek kao imovinskopravni spor.

Zato je potrebno jačati i edukaciju i učinkovitost službi koje ostvaruju prvi kontakt sa žrtvom ili su dio sustava borbe protiv nasilja – poput policije, socijalne skrbi ili pravosuđa, kako bi nasilje prepoznali, a zatim i kroz njihovo učinkovito postupanje osigurali i adekvatnu zaštitu žrtve te sankcioniranje počinitelja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaka šesta osoba starija od 60 godina tijekom prošle godine bila je izložena nekom obliku nasilja zbog čega je sve žrtve važno i osnažiti da nasilje i prijave, jer je moguće da to zbog srama, neinformiranosti ili nepovjerenja u institucije često ne čine.

Zato je potrebno dodatno raditi i na uklanjanju stigmatizacije, uključujući jasno reći i ponavljati da žrtva nikada nije kriva za nasilje i da je krivac nasilnik, osnažiti žrtve da prijavljuju nasilje, a, naravno, osigurati im i potrebnu pomoć i podršku kada nasilje prijave.

Ekonomsko nasilje kroz zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

Čest oblik nasilja nad starijima je i ono ekonomsko, uključujući i kroz zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, kada nekretnina odmah nakon sklapanja prelazi u vlasništvo pružatelja uzdržavanja. Nažalost, oni koji se odluče na njihovo sklapanje ili su o tome razmišljali, njih gotovo dvije trećine prema rezultatima našeg istraživanja iz 2019. godine, nikome se nije obratilo za pravnu pomoć ili se dodatno informiralo o učincima i posljedicama takvih ugovora. Ovo, nažalost, dovodi i do zlouporaba kada starije osobe ostaju i bez nekretnine, i bez potrebne skrbi, pa je s ciljem njegovog smanjenja svakako potrebno uvesti i dodatne zaštitne mehanizme.

Primjerice, kroz Zakon o obveznim odnosima promijeniti nazive ovih ugovora da osobama koje ih sklapaju odmah bude jasno o čemu je riječ, ograničiti i broj ugovora koji jedna osoba može sklopiti i osnovati registar ovih ugovora, a korak u tom smjeru je i osnivanje Radne skupine pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike što pozdravljamo te u čijem radu aktivno sudjelujemo. Dodatno je i dalje kroz Zakon o parničnom postupku potrebno i zakonski odrediti sudske postupke za raskid ovih ugovora kao žurne. Sve ovo su i preporuke pučke pravobraniteljice nadležnim tijelima, uključujući i u Izvješću za 2022. godinu.

Nasilje i u domovima za starije osobe

Nasilje u domovima za starije može obuhvaćati različite oblike zanemarivanja i uskraćivanja skrbi, kao i uznemiravanja tijekom smještaja od strane njegovatelja, ostalih zaposlenika ili drugih korisnika.

Nažalost, pritužbe koje dobivamo i obilasci domova pokazuju neke od problema, primjerice, da domovi za stare i nemoćne često nemaju dovoljno medicinskog osoblja, da izostaje stomatološka i ginekološka zdravstvena zaštita stacionarnih korisnika, da je osobna higijena neredovita, zatim, da je zaštita privatnosti prilikom njege nedovoljna ili se zbog neadekvatnih uvjeta smještaja nepokretne korisnike rijetko izvodi van, a na liječničke preglede ih se po stepenicama spušta na rukama.

Sve ovo dovodi do kršenja temeljnih ljudskih prava tih osoba, od prava na život, ponižavajućeg i neljudskog postupanja, ali i prava na dostojanstvo, privatnost i zaštitu obiteljskog života, zaštitu od diskriminacije te ukazuje na potrebu žurnog, ozbiljnog i sustavnog pristupa navedenom problemu.

Da bi se osigurala snažnija zaštita starijih, kao i mehanizmi praćenja njihovih prava u državama članicama UN-a, kao institucija podržavamo i donošenje i usvajanje Konvencije o pravima osoba starije životne dobi, jer su upravo prava starijih osoba u Hrvatskoj jedan od prioriteta rada institucije pučke pravobraniteljice.

Što još može doprinijeti suzbijanju nasilja nad starijima?

Suzbijanju nasilja nad starijima svakako može doprinijeti i suzbijanje ageizma, odnosno percepcije starijih osoba kao manje značajne društvene skupine koja više ne doprinosi društvu, već ga opterećuje, primjerice, kroz sustav socijalne skrbi ili zdravstvene zaštite. Stereotipi i predrasude prema starijima mogu voditi i dobnoj diskriminaciji, kako u konkretnim slučajevima, tako i strukturnoj i institucionalnoj. Nadalje, diskriminacija temeljem dobi je često povezana i s diskriminacijom temeljem spola, zdravstvenog stanja, imovnog stanja i sl., a sama diskriminacija starijih u konačnici može biti i put do nasilja prema starijima.

Svakako je potrebno kontinuirano senzibilizirati javnost o problemu diskriminacije nad starijima i nasilja nad starijima, uključujući putem kampanja i poruka u medijima i javnom prostoru, podižući svijest o pravima starijih osoba i njihovu doprinosu društvu, uključujući i edukacije stručnjaka u različitim sustavima.

Temelj promjena svakako je i učenje djece, kroz sustav obrazovanja, o ljudskim pravima i o jednakosti, uključujući o pravima starijih, nenasilju, solidarnosti i empatiji te građanskoj odgovornosti.

Uz to, potrebno je osigurati i razvijati podršku starijim osobama u smislu različitih socijalnih usluga, kao i usluge psihosocijalne pomoći namijenjene starijim osobama žrtvama nasilja te besplatnu pravnu, medicinsku i socijalnu pomoć starijim žrtvama nasilja.

Više o ovoj temi možete saznati i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. ovdje.