Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. 2. svake godine, a utemeljili su ga Ujedinjeni narodi 2007. godine. Cilj je podsjetiti da je socijalna pravda moguća samo u društvima u kojima se poštuju ljudska prava i temeljne slobode, kao i podržati napore u iskorjenjivanju siromaštva i postizanju socijalne sigurnosti.

Zaštita ljudskih prava odgovornost je i zadaća države, vlasti na svim razinama i kroz rad velikog broja resora, naglasila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter nedavno i u Hrvatskom saboru i putem medija. Povodom Svjetskog dana socijalne pravde naglasak stavljamo na sustav socijalne skrbi, s obzirom na to da će Sabor uskoro raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koje su do 12. 2. bile u javnom savjetovanju.

Pučka pravobraniteljica dala je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike niz prijedloga na izmjene i dopune ovog Zakona, koji je temelj podrške osobama suočenima sa siromaštvom. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, svaka peta osoba u riziku je od siromaštva, a u toj situaciji je čak 60% starijih koji žive sami.

Sve komentare i prijedloge možete pronaći u ovom dokumentu i na stranici e-savjetovanja, a u nastavku izdvajamo neke od njih. Pučka pravobraniteljica nastavit će ih zagovarati kada izmjene i dopune Zakona budu tema rasprava na odborima Hrvatskog sabora.

 

Povećati zajamčenu minimalnu naknadu i samcima

Ako Zakon bude usvojen kako je predloženo, zajamčena minimalna naknada rast će samo za kućanstva s djecom. Svako povećanje je pozitivno, ali nije jasno zašto su izostavljeni samci iako je svaki drugi u riziku od siromaštva i iako upravo samci čine više od dvije trećine korisnika ove naknade. Zato je potrebno povećati iznose i zajamčene minimalne naknade i za samce, a osobito uzeti u obzir starije osobe, koje su predloženim izmjenama u potpunosti izostavljene.

Bez povećanja, starija osoba koja živi sama i dalje će primati 208 eura zajamčene minimalne naknade, što je dvostruko manje od praga rizika od siromaštva (493 eura).

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva za starije osobe u 2023. godini bila je 34% (za žene 39%), a čak 60% za starije osobe koji žive sami (jednočlano kućanstvo). Pri tome, ove brojke iz godine u godinu rastu, zbog čega je pučka pravobraniteljica preporučila Ministarstvu da provede detaljnu analizu stanja u cilju razvijanja mjera radi zaustavljanja rasta siromaštva starijih osoba. Nemamo informacije o tome je li Ministarstvo provelo analizu, ali unatoč ranjivosti ove skupine, oni ostaju isključeni iz ovih izmjena.

 

Zajamčena minimalna naknada treba uzeti u obzir troškove života

Zajamčena minimalna naknada je preniska i nije dovoljna za podmirenje osnovnih životnih potreba. Osnovica ove naknade trenutno iznosi 160 eura, nakon što je početkom godine povećana za tek 10 eura, i donosi se bez uzimanja u obzir troškova života. No, zakonsko uređenje ove naknade treba biti što preciznije kako bi se zaštitile građani u najtežim situacijama. Među mogućim rješenjima su definiranje kriterija koji bi se trebali uzeti u obzir prilikom donošenja osnovice ili propisivanje minimalnog iznosa osnovice koji bi trebalo dovesti u odnos s linijom siromaštva.

 

Ukinuti rad za opće dobro bez naknade

Predloženo je i da se trenutno zdravstveno stanje korisnika zajamčene minimalne naknade uzima u obzir kod ocjene mogućnosti odazivu pozivu na rad za opće dobro bez naknade. Pučka pravobraniteljica je to više puta predlagala, pa tako i u godišnjem izvješću za 2023. godinu. Naime, neprepoznavanje zdravstvenog stanja u tom slučaju dovodilo je do diskriminacije na temelju zdravstvenog stanja svih koji su u trenutku primanja poziva na rad za opće dobro bez naknade bili privremeno nesposobni zbog bolesti i nisu se mogli odazvati.

Istovremeno, institut rada za opće dobro bez naknade potrebno je ukinuti i brisati iz Zakona o socijalnoj skrbi, iz više razloga.

Prvo, riječ je o uvjetovanju primanja socijalne naknade obvezom odaziva na rad i, kada bi se institut ukinuo, korisnici bi i dalje imali obavezu biti evidentirani u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno aktivno tražiti posao ako su radno sposobni i djelomično radno sposobni.

Drugo, iako se rad za opće dobro ne smatra radom, već dijelom socijalne naknade, on se može promatrati i kao ‘rad’, odnosno predstavlja de facto rad, no praktički besplatan odnosno rad za koji se dobiva iznimno niska ‘plaća’, a s obzirom na nizak iznos zajamčene minimalne naknade.

Treće, ovu mjeru u provedbi prate mnogi problemi – od arbitrarnog pozivanja korisnika,  tako da jedinica lokalne ili regionalne samouprave koja organizira ovaj rad neke korisnike zove više puta, a neke nikada, do činjenice da ju neke uopće ne organiziraju dok druge da, što u nejednak položaj stavlja korisnike zajamčene minimalne naknade ovisno gdje u Hrvatskoj žive. Također, neke jedinice ne podmiruju trošak prijevoza niti topli obrok što je onda dodatni trošak za korisnike.

Pri tom, uz Hrvatsku, sličan institut ima svega nekoliko europskih država – Bugarska, Rumunjska i Slovačka.

 

Donijeti Nacionalnu strategiju borbe protiv beskućništva

Pučka pravobraniteljica i ovom prilikom je, kao i mnogo puta tijekom proteklih godina, istaknula da je potrebno donijeti Nacionalnu strategiju za borbu protiv beskućništva. Beskućnici su najnezaštićeniji članovi društva i često su suočeni s nizom problema u svakodnevnom životu – ugrožena su im brojna prava, često su nevidljivi i zapostavljeni, stigmatizirani i izloženi predrasudama i diskriminaciji, a kako imaju niz problema s kojima se susreću u različitim sustavima, potrebna je međusektorska suradnja u rješavanju njihovih problema, koja na žalost izostaje.

Zbog svega toga, Zakonom je potrebno propisati obvezu donošenja Nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva koja bi prepoznala ovu skupinu i njezine potrebe, kao i uvela konkretne mjere odnosno obveze pojedinim tijelima.

 

Ostali prijedlozi odnose se, između ostalog, na povećanje zajamčene minimalne naknade za beskućnike, ujednačavanje datuma od kojeg će se priznavati zajamčena minimalna naknada nakon izmjena Zakona, ujednačavanje prakse jedinica lokalne samouprave da u troškove stanovanja priznaju i iznos pričuve, mogućnosti osiguravanja podrške djeci koja brinu za svoje stare, bolesne i nemoćne roditelje, uređivanje načina podnošenja pritužbi u domovima za starije i nemoćne kojima osnivač nije Republika Hrvatska, jasno propisivanje obveza jedinica lokalne i regionalne samouprave i redoslijed njihovog postupanja u slučajevima kad su dužni osigurati smještaj obiteljima s maloljetnom djecom.

Ove i brojne druge prijedloge pronađite u ovom dokumentu i na stranici e-savjetovanja.