Svjetski dan socijalne pravde utemeljili su Ujedinjeni narodi 2007. godine, a obilježava se svakog 20. veljače. Kao jedan od temelja društvenog napretka, socijalna pravda odnosi se na suzbijanje siromaštva i osiguravanje jednakih mogućnosti u radu, obrazovanju i ostalim područjima života za sve osobe, što je moguće upravo poštivanjem ljudskih prava i jednakosti svih članova društva.
U Hrvatskoj još uvijek velik broj osoba živi u riziku od siromaštva – prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa rizika od siromaštva u 2022. godini u našoj je zemlji iznosila 18 posto. To znači da je gotovo 700 tisuća građana imalo dohodak manji od praga rizika od siromaštva koji je u 2022. za osobe koje žive same iznosio, primjerice, 438 eura mjesečno, a za obitelj s dvoje djece 920 eura mjesečno.
Najsiromašnijim građanima svakako je potrebno pružiti odgovarajuću podršku, prije svega, i dostatnim naknadama koje bi im trebale pomoći u podmirivanju osnovnih životnih potreba, ali i u izlasku iz siromaštva. Ključna naknada iz sustava socijalne skrbi za postizanje tog cilja je zajamčena minimalna naknada.
Tijekom 2023. osnovica za njezin izračun iznosila je 132,72 eura, a od početka 2024. godina povećana je na 150 eura, što je pozitivno. No, nažalost, uvećanje od 17,28 eura, odnosno 13 posto, ne prati u dovoljnoj mjeri povećanje troškova života, inflaciju i druge ekonomske čimbenike koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom određivanja iznosa socijalnih naknada.
Upravo zbog preniskih iznosa zajamčene minimalne naknade nedostatnih za podmirivanje i najosnovnijih životnih potreba, a pogotovo omogućavanja dostojanstvenog života, mnogi građani kontinuirano se obraćaju i našoj instituciji, zbog čega je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter nadležnom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike preporučila povećanje osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade.
Naime, ispitujući učinke inflacije na kućanstva prema njihovom dohotku, istraživanje Ekonomskog instituta pokazalo je kako su kroz razdoblje od 20 godina zaključno s 2021. godinom, tj. prije izražene inflacije u 2022., iznadprosječni rast cijena imale spomenute kategorije hrane i režija za koje u strukturi potrošnje više izdvajaju siromašnija kućanstva. Uz to, pokazalo je i da je cijena potrošačke košarice za 10 posto najsiromašnijih kućanstava čak 10,8 posto viša nego za 10 posto najbogatijih, odnosno da inflacija više i teže pogađa upravo siromašna kućanstva.
Da bi se zajamčenom minimalnom naknadom postigao željeni cilj, a to je osiguravanje dostojanstvenog života najugroženijim skupinama, iznos naknade stoga bi svakako trebao biti vezan uz prag rizika od siromaštva ili minimalnu plaću. Uz to, prilikom određivanja iznosa osnovice u obzir bi trebalo uzeti stopu inflacije primjenjivu na siromašna kućanstva, na što ukazuje i pučka pravobraniteljica, a svakako bi bilo potrebno propisati i jasne parametre temeljem kojih bi se osnovica zajamčene minimalne naknade usklađivala svake godine, a koji sada ne postoje.
S ciljem ulaganja snažnijih napora za iskorjenjivanje siromaštva, osiguranju dostojanstva na radu i ravnopravnosti spolova te postizanju socijalne sigurnosti i pravde za sve, Svjetski dan socijalne pravde obilježava se svake godine 20. veljače, a socijalna pravda moguća je jedino u društvima u kojima se poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije