Podizanje razine svijesti o potrebi provedbe zaštite na radu cilj je Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu koji se obilježava 28. travnja. Utemeljila ga je Međunarodna organizacija rada (ILO) kao specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata  ljudska i radnička prava, a u Hrvatskoj se od 2007. godine obilježava kao Nacionalni dan zaštite na radu

Obilježavanje je ove godine, na stogodišnjicu osnivanja ILO-a vezano uz sigurnost i zdravlje na radu u budućnosti, pri čemu će se posebna pažnja voditi o utjecaju u tehnologiji, demografiji, klimi kao i promjenama u organizaciji rada koje utječu na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. U tom smislu ILO planira ove godine objaviti i globalno izvješće s prikazom povijesnog razvoja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu počevši od 1919.godine.

Usprkos značajnim promjenama na tržištu rada i nedostatku radne snage, pritužbe, upiti i predstavke koje pučkoj pravobraniteljici pristižu iz javnog i privatnog sektora nisu ukazivale na bitno poboljšanje uvjeta rada. U Hrvatskoj se građani manje žale na uvjete samog rada, a više na diskriminaciju, nezakonite otkaze, neisplatu plaće i drugih materijalnih prava te neuručenje obračuna dugovane, a neisplaćene plaće i naknade plaće, rad na crno, mobing te nezakonit i neplaćen prekovremeni rad. No, takva postupanja itekako utječu na zdravlje radnika, jer proizvode nesigurnost, neizvjesnost, stres te viktimizaciju. Mnogi rade temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, nerijetko sklopljenima protivno zakonu, a poslodavci taj institut naočigled zloporabe.

Poseban je problem diskriminacija temeljem dobi. Radnicima starijima od 50 godina češće se otkazuje radni odnos prilikom restrukturiranja, ukidanja pojedinih radnih mjesta ili smanjenja broja izvršitelja, pri čemu su često izloženi pritisku da prihvate odlazak s radnog mjesta ili u prijevremenu mirovinu.