U spomen na dan kada je 1971. godine u Londonu održan prvi Svjetski kongres Roma, 8. travnja obilježava se Svjetski dan Roma. Svjetski dan Roma je dan posvećen romskoj kulturi, povijesti i tradiciji, ali jest i prilika da se istaknu i problemi s kojima se brojni pripadnici romske nacionalne manjine suočavaju u svakodnevnom životu – ponajviše izloženost diskriminaciji, negativnim stereotipima, društvenoj isključenosti i stigmatizaciji.

Istraživanje pučke pravobraniteljice pokazalo je da su upravo Romi od strane građana percipirani kao najdiskriminiranija društvena skupina u našoj zemlji. Ohrabruje stoga da je Vlada Republike Hrvatske u listopadu 2023. donijela Akcijski plan za razdoblje 2023.-2025. za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma.

Međutim, problema je i dalje mnogo. Posebno zabrinjavaju raširena diskriminacija, prostorna i društvena izolacija i nepovoljni materijalni uvjeti života. Pri tome polovicu Roma u Hrvatskoj čine djeca, a dvije trećine djeca i mladi do 29 godina.

Pozitivno je što je smanjen udio mladih Roma koji se ne obrazuju, ne rade ili ne usavršavaju, i to sa 63,3% na 49%, no segregacija u obrazovanju i dalje je problem. To je posebno izraženo u Međimurju, gdje gotovo polovica romske djece (45%) pohađa razrede u kojima su većina ili svi učenici Romi. Nažalost, romska djeca i dalje u velikom broju napuštaju osnovnoškolsko obrazovanje prije nego ga završe, a značajno manje sudjeluju i u izvanškolskim aktivnostima, često zbog nedostatka prijevoza.

Zbog toga je pučka pravobraniteljica upozorila da je potrebno hitno poduzeti sveobuhvatne mjere koje će u najkraćem mogućem razdoblju u potpunosti ukinuti segregirane razrede i omogućiti romskoj djeci jednakost u obrazovanju. Pravobraniteljica je nadležnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja već u dva ranija Izvješća preporučila izradu analize o segregaciji romskih učenika, kao i akcijskog plana desegregacije romske djece u osnovnim školama, a preporuku vezanu za izradu plana desegregacije u obrazovanju koji će se provoditi u svim školama u kojima postoje segregirani razredi u Izvješću za 2023. dala je Vladi Republike Hrvatske.

Iako je postignut značajan napredak u području zapošljavanja Roma, i to s 18,3% na 41%, problem je što se pozitivni trendovi uglavnom odnose na Rome, a ne toliko i na Romkinje pa se jaz koji se odnosi na zaposlenost između njih gotovo udvostručio, s 21,4% na 40% zbog čega su potrebni i dodatni napori vezano za zapošljavanje Romkinja.

I u području stanovanja Romi se suočavaju s problemima pa su uvjeti života u romskim naseljima često neadekvatni za omogućavanje dostojanstvenog života, a u nekim slučajevima potrebno je i osiguravanje dugoročnog primjerenog smještaja, primjerice, za romske obitelji iseljene sa zagrebačkih Struga ili one koje žive na Vrtnom putu što pučka pravobraniteljica nastavlja pratiti.

Više o stanju ljudskih prava, odnosno jednakosti Roma u Hrvatskoj možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023., a Istraživanje pučke pravobraniteljice o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije možete pronaći ovdje.