Romi su najveća etnička manjina u Europi, a samo u EU živi ih oko 6 milijuna. U svim zemljama suočeni su s diskriminacijom i nejednakosti u pristupu osnovnim uslugama, dok u isto vrijeme nisu dovoljno upoznati s načinom zaštite i sustavom podrške. Prilika za upozorenje na ove poteškoće je i Svjetski dan Roma koji se obilježava 08. travnja svake godine.
Otprilike 80 posto Roma u EU u riziku je od siromaštva, svaki treći živi u kućanstvu bez vodovoda, a čak trećina romske djece ide spavati gladno najmanje jednom mjesečno. Ove alarmantne podatke dalo istraživanje Agencije za temeljna prava EU (FRA), predstavljeno u Drugom europskom izvješću o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) u studenom prošle godine.
Gotovo svi ispitanici u Hrvatskoj, njih 93 posto, žive ispod granice siromaštva. Taj postotak je najviši u Španjolskoj (98 posto), a najniži u Grčkoj (58 posto). Grčka pokazuje najbolje rezultate i u podacima o zaposlenosti i samozaposlenosti Roma, gdje se tako izjasnilo 43 posto ispitanih, dok je u Hrvatskoj to učinilo tek njih 10 posto. Hrvatska također bilježi najviši postotak Roma u dobi od 25 do 44 koji nisu završili niti jedan stupanj obrazovanja, točnije njih 28 posto. 34 posto ispitanika u Hrvatskoj živi u kućanstvu bez vodovoda, nešto više od polovice bez toaleta, tuša ili kupaonice. Iako ne postoje potpuni podaci o njihovom zdravlju, na njega zasigurno negativno utječu upravo ovakvi uvjeti života.
Pučka pravobraniteljica u nedavno objavljenom Izvješću za 2016. istaknula je kako se loš položaj Roma najčešće objašnjava kulturnim stereotipima, dok se zanemaruju socijalni i ekonomski preduvjeti koji tome pridonose. Stoga je potrebno uspostaviti potporu učenju u ranom djetinjstvu i integrirano školovanje, bolje mogućnosti zapošljavanja i bolju socijalnu zaštitu, kao i ciljano obrazovanje i osposobljavanje mladeži, a posebice Romkinja, u prelasku iz osnovnoškolskog u srednjoškolsko obrazovanje te potom u pronalaženju posla. Velika prepreka u ostvarivanju cijelog niza prava su problemi s reguliranjem boravka i s prijavom prebivališta, bez čega ne mogu izraditi osobnu iskaznicu.
Informacije o uvjetima u kojima Romi žive i problemima s kojima se suočavaju prikupljeni su prvenstveno tijekom obilazaka romskih naselja, zbog činjenice da se Romi rijetko pritužuju na kršenje prava i diskriminaciju, ali i zahvaljujući suradnji s udrugama civilnog društva. Detalje poteškoća pripadnika ove nacionalne manjine u ostvarivanju ljudskih prava i jednakosti postupanja možete pronaći ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije