Na inicijativu Ujedinjenih naroda, 20. lipnja obilježava se Svjetski dan izbjeglica, kao jedan od načina podizanja svijesti o iznimno ranjivom položaju u kojem se nalaze. Prema podacima UNHCR-a, širom svijeta trenutno se nalazi preko 100 milijuna osoba koje su zbog ratova, nasilja ili proganjanja bile prisiljene napustiti svoje domove.

Globalna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana izbjeglica je „Nada daleko od kuće“, čime se naglašava potreba što uspješnije integracije u društva u kojima su pronašli sigurnost. Uz pružanje nužne pomoći i podrške, upravo je integracija važan način zaštite ljudskih prava izbjeglica.

Aktivno uključivanje u zajednice najučinkovitija je podrška izbjeglicama, a ujedno im se omogućuje i da vlastitim sposobnostima i znanjima doprinesu zemljama u kojima su pronašle novi dom.

Zbog ruske agresije na Ukrajinu, velik broj osoba raseljenih iz ove zemlje spas od rata potražilo je i u Hrvatskoj gdje su pronašli podršku i solidarnost. I naša institucija od samog početka sukoba u Ukrajini uključena je u procese vezane uz zaštitu i ostvarivanje prava svih osoba raseljenih iz te zemlje.

Tako smo, primjerice, ukazali kako je nužno razvijanje planova dugotrajnog i primjerenog smještaja i stanovanja, uključivanja djece u sustav obrazovanja, osiguravanje primarne zdravstvene i učinkovite psihosocijalne zaštite i pomoći te uključivanje na tržište rada.

Osobe raseljene iz Ukrajine još uvijek imaju veliku potrebu za pomoći i podrškom pri ostvarivanju različitih prava, prvenstveno u obliku učenja jezika kao preduvjeta uspješne integracije, ali i priznavanja stručnih kvalifikacija. Naime, prema podacima udruge Svoja, koja radi na integraciji izbjeglica iz Ukrajine u Hrvatskoj, i sa kojom je pučka pravobraniteljica nedavno održala sastanak, čak oko 75% osoba raseljenih iz Ukrajine je visokoobrazovano – no, zbog dugotrajnog postupka nostrifikacije diploma, zapošljavaju se na manje zahtjevnim poslovima, iako bi sa svojim stručnim znanjima mogli raditi i na poslovima koji su u našoj zemlji deficitarni, prvenstveno u zdravstvu.

Dio zaštite ljudskih prava izbjeglica, što se ne odnosi na osobe iz Ukrajine koje mogu ostvariti status privremene zaštite, osiguravanje je i pristupa pravu na traženje azila, kao i omogućavanje sigurnog prelaska granica svim osobama koji su zbog ratova, nasilja ili progona bili prisiljeni otići iz svojih zemalja.

Još uvijek nedostaje osmišljenih javnih politika usmjerenih na integraciju migranata koji su dobili međunarodnu zaštitu koji se nalaze u Hrvatskoj i tečajeva hrvatskog jezika, što su i preduvjeti uspješne integracije, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako onih vezanih uz rad, tako i drugih.

Potrebno je donijeti i Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, s obzirom na to da je prethodni istekao još 2019. godine. Zato smo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu preporučili usvajanje Akcijskog plana za integraciju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom. Pozitivan primjer je Grad Zagreb, koji je lani usvojio Akcijski plan za integraciju tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu, čime je postao prvi grad u Hrvatskoj koji je donio ovakav dokument.

Svjetski dan izbjeglica obilježava se od 2001. godine, a utemeljen je u spomen na 50. obljetnicu Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine koja je pružila niz smjernica u postupanju s osobama u bijegu od progona.

Više informacija i preporuke na ovu temu možete pronaći u više poglavlja u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu: Prava raseljenih osoba iz Ukrajine, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla (Migranti) i Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti.