7. listopada obilježava se Svjetski dan dostojanstvenog rada koji se temelji na uvjerenju da su za stvaranje najboljih perspektiva društvenog napretka i razvoja nužne sve četiri njegove komponente: zapošljavanje, prava, zaštita i dijalog.

To podrazumijeva ostvarivanje ustavnog prava na rad otvaranjem novih radnih mjesta i zapošljavanje osoba koje to žele bez diskriminacije, redovitu i primjerenu plaću koja omogućuje dostojanstven život radnika i njegove obitelji, potpuno poštivanje socijalnih i radničkih prava, kako kroz radno i socijalno zakonodavstvo, tako i u praksi, socijalnu sigurnost i zaštitu u slučaju bolesti, privremene nezaposlenosti, umirovljenja, kao i rad bez izrabljivanja te slobodu radnika na sindikalno organiziranje.

Iseljavanje radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj predstavlja velik problem, a podaci Eurostata pokazuju da se u posljednjih 10 godina udio hrvatskih radnika u dobi od 20 do 64 godine, koji žive i rade u nekoj od članica EU-a, povećao s 12,2 na 14 posto, dok je taj prosjek na razini cijele EU 3,8 posto. Na ovaj rastući problem, zbog čega naša zemlja u mnogim djelatnostima, a najviše u građevini, brodogradnji, metalnoj industriji, prometu, ugostiteljstvu i turizmu bilježi nedostatak odgovarajuće radne snage, poslodavci reagiraju traženjem većeg broja dozvola za zapošljavanje stranaca, pa je tako za 2019. godinu odobreno ukupno 65.100 radnih dozvola, u odnosu na 31.000 prošle godine ili svega 7.026 u 2017. Posebno zabrinjava podatak da je čak 44 posto dozvola predviđeno za graditeljstvo te turizam i ugostiteljstvo, što ukazuje na veliki manjak dostupnih radnika u nekim od temeljnih djelatnosti hrvatskog gospodarstva.

Iako bi rastuće nezadovoljstvo uvjetima rada, pojačano iseljavanje radno sposobnog stanovništva i očit nedostatak radne snage za posljedicu trebali imati i pozitivne promjene u pristupu poslodavaca radnicima, pučka pravobraniteljica i dalje zaprima velik broj pritužbi, upita i predstavki građana upravo iz područja rada što ukazuje da tome nije tako.

Zaposleni i u privatnom i u javnom sektoru i dalje se obraćaju zbog kršenja prava iz radnog odnosa, sve češće i uz zlostavljanje na radu, ističući izrazito narušene međuljudske odnose koji im bitno otežavaju svakodnevno obavljanje poslova i negativno utječu na uvjete rada. Međutim, zbog nedovoljne pravne regulative na koju pravobraniteljica ukazuje niz godina, ovom aspektu radnih odnosa poslodavci i dalje ne posvećuju dovoljnu pažnju, iako je zaštita dostojanstva radnika jedna od njihovih temeljnih zakonskih obveza, bilo da je ono ugroženo ili povrijeđeno postupanjem nadređenih, suradnika ili drugih osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Primjerenom i učinkovitom zaštitom dostojanstva, kao i prevencijom stresa na radnom mjestu, u mjeri i na način kako je to moguće, osiguravaju se i uvjeti rada koji ne ugrožavaju njihovo zdravlje i sigurnost, a pridonose i dobrobiti cijelog radnog kolektiva.

Inače, Svjetski dan dostojanstvenog rada obilježava se prema Agendi Međunarodne organizacije rada o dostojanstvenom radu usvojenoj 1999. godine.