Desetogodišnjica primjene zakona kojim je instituciji pučkog pravobranitelja dodijeljen mandat središnjeg tijela za borbu protiv diskriminacije obilježena je danas nacionalnom konferencijom u organizaciji pučke pravobraniteljice i Kuće ljudskih prava koja se održava u Kući Europe u Zagrebu. Suradnja s lokalnim zajednicama te organizacijama civilnog društva, istaknuto je na konferenciji „10 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije“, ključna je za osvještavanje građana o diskriminaciji i pravu da se od nje zaštite.

– Upravo lokalne jedinice imaju neposredan kontakt sa svojim mještanima te najbolje poznaju lokalne potrebe i izazove. Baš tu leži prilika za unaprijediti sustav zaštite od diskriminacije: suradnja, međusobna razmjena informacija, iskustva i edukacija državnih i lokalnih aktera ključni su ne samo za provedbu Zakona, nego i izravno doprinose poboljšanju kvalitete života svih građana – rekla je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Kontakt s jedinicama lokalne i područne samouprave važan je da informacija o pravima dođe do onih kojima je doista i potrebna, građana i građanki koji su diskriminirani i stavljeni u nepovoljniji položaj, pa stoga i sve edukacijske i promotivne kampanje moraju biti i osmišljene na taj način i u suradnji svih potencijalnih dionika.

– Zbog toga od početka primjene Zakona, osim radom na pritužbama i izvještavanjem, na suzbijanju diskriminacije radimo i kroz promotivne aktivnosti – održavanjem edukacija, kampanji, distribuiranjem informativnih letaka, web stranicom, anti-diskriminacijskom mrežom nevladinih udruga. Već godinama posjećujemo lokalne zajednice, gdje kroz razgovor s predstavnicima tijela lokalne i područne samouprave, nacionalnih manjina i udruga, ali i sa samim građanima, pokušavamo dobiti potpunu sliku naše stvarnosti te kroz preporuke nadležnim tijelima upozoravamo na potrebu snažnijeg poštivanja ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj – kazala je pučka pravobraniteljica.

Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel izdvojio je sporost pravosuđa kao najveći problem u suzbijanju diskriminacije.

– Ovo je dobra prilika za sagledavanje kako poboljšati Zakon i njegovu primjenu. Najveći problem koji nas danas prati je sporost sudskih postupaka u vezi diskriminacije, posebice obzirom na to da bi se trebali voditi po hitnom postupku – rekao je programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter napomenula je da je pučkoj pravobraniteljici, kao središnjem tijelu za suzbijanje diskriminacije izuzetno važna suradnja s organizacijama civilnog društva. Diskriminacija se nedovoljno prijavljuje jer građani nemaju sve potrebne informacije te nemaju povjerenje u institucije, istaknula je zamjenica pravobraniteljice, te je u tom smislu je izdvojila i ulogu medija, budući da su građani često neinformirani kome i na koji način se obratiti kada smatraju da su diskriminirani.

Važnost medija u promicanju informacija o suzbijanju diskriminacije naglasila je i bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je u vrijeme donošenja Zakona, bila potpredsjednica Vlade.

– To je bilo vrijeme kad je Hrvatska željela postati članica EU te su provođene brojne aktivnosti kako bi se u standardima koji se odnose na ljudska prava i jednakost, uskladili s europskom pravnom stečevinom. Ponosna sam na ovaj zakon, no pitanje je bi li ga danas bilo moguće donijeti – kazala je Kosor, dodavši da su je čudili prijepori oko donošenja Zakona, jer se njime razrađuje ustavno načelo jednakosti. Osim toga, u javnosti i dalje nedovoljno govori o ravnopravnosti i suzbijanju diskriminacije, te je navela da u posljednje vrijeme na javnoj televiziji nije bilo jedne ozbiljne rasprave i diskusije o tome.

Izvršna direktorica Europske mreže tijela za jednakost – Equinet-a, Anne Gaspard naglasila je ključnu ulogu tijela za jednakost u pružanju pomoći žrtvama i promoviranju poštovanja svih načela jednakog postupanja te usklađenih postupanja s obvezama prema nacionalnom i europskom antidiskriminacijskom pravu.

– Equinet je zabrinut zbog rasta govora mržnje i ekstremizma unutar Europe. Mnoga tijela za jednakost su pred različitim izazovima koji umanjuju njihov potencijal i utjecaj te se nalaze pod pravim pritiskom posljednjih godina – rekla je Anne Gaspard.

Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri ocijenio je da je donošenje Zakona o suzbijanju diskriminacije bilo afirmativno za društvo u cjelini, jer je obuhvatio je široku lepezu područja i oživotvorio ustavno načelo o jednakosti.

U panel diskusijama na konferenciji raspravljalo se o iskustvima u primjeni Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj, na lokalnoj i regionalnoj razini, a osobito o ulozi pravobraniteljskih institucija te o primjeni tog Zakona na sudovima. Među sudionicima u raspravama bili su i predstavnici Europske mreže tijela za jednakost – Equinet-a, suci Ustavnog, Vrhovnog i Upravnog suda u Rijeci, posebne pravobraniteljice, predstavnici jedinica lokalne samouprave iz Hrvatske i Europe, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, organizacija civilnog društva, novinari, nezavisni stručnjaci i drugi.