* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Suradnja s dionicima

S obzirom na svoju ulogu, tijekom 2022. godine institucija je nastavila suradnju s Hrvatskim saborom, primarno kroz sudjelovanje u radu saborskih odbora, kao i sa Savjetom Vlade RH za ljudska prava, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, JL(R)S-ima, posebnim pravobraniteljicama, Savjetom za ljudska prava pučke pravobraniteljice, vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina, OCD-ima i akademskom zajednicom.

U ovom poglavlju donosimo i pregled međunarodne suradnje s međunarodnim organizacijama te u okviru mreža srodnih institucija, kao i pregled rada međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava u odnosu na RH.

Suradnja s institucijama

U ožujku 2022. godine održana je 1. sjednica Savjeta za ljudska prava, međuresornog i savjetodavnog tijela Vlade RH za pitanja ljudskih prava. Pozitivno je što je već na sjednici u travnju pučka pravobraniteljica predstavila Izvješće za 2021. godinu, predano 31. ožujka 2022. godine, kao i u njemu sadržane preporuke upućene nadležnim tijelima. Nakon konstruktivne rasprave o Izvješću, osobito o preporukama, Savjet je donio Zaključak kojim poziva tijela javne vlasti da poduzmu odgovarajuće mjere i aktivnosti za provedbu preporuka pučke pravobraniteljice, odnosno da joj dostave odgovarajuće obrazloženje o nemogućnosti provođenja na predloženi način. To je važno jer potvrđuje da preporuke imaju učinak od trenutka podnošenja Izvješća, a ne njegovog raspravljanja ili prihvaćanja. U Zaključku je navedena i potreba konstruktivnog dijaloga radi provedbe preporuka, kao i plan da se održavaju tematske sjednice Savjeta o njihovoj provedbi.

U srpnju 2022. godine EK je objavila Izvješće o vladavini prava u okviru kojeg je RH dobila pet preporuka, uključujući i onu da osigura sustavniji odgovor na preporuke pučke pravobraniteljice i njene zahtjeve za informacijama. I u tom kontekstu pozitivnim ocjenjujemo nastavak suradnje sa Savjetom za ljudska prava Vlade RH, koji je na svojoj 3. sjednici, u rujnu 2022. godine, razmatrao preporuke pučke pravobraniteljice vezane za unapređenje prava osoba starije životne dobi.
Međutim, za ostvarivanje uloge opunomoćenice Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava ključna je podrška od strane Hrvatskog sabora i suradnja s istim. Povećanju stupnja provedbe preporuka iz Izvješća za 2021. zasigurno bi pomoglo da je ono u godini u kojoj je predano ujedno i raspravljeno na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora, što je nažalost propušteno učiniti. Isto je važno i jer Izvješće pučke pravobraniteljice nije izvješće o radu, kao brojnih institucija koje ih podnose Hrvatskom saboru, već je izvješće o stanju zaštite prava i sloboda u RH. Naime, brojni prikupljeni podatci i analize sadržani u njemu protekom vremena gube na relevantnosti pa je važno, kako bi Izvješće ostvarilo svoj namjeravani učinak, da bude predstavljeno pred saborskim zastupnicima i da oni imaju priliku o njemu raspravljati dok su iznesi podaci, analize i preporuke aktualni. Pri tome u prikupljanje i dostavu u Izvješću sadržanih podataka velik napor ulažu i različita javnopravna tijela. Nadalje, zabrinjava praksa nepravovremenog raspravljanja o izvješćima različitih institucija, osobitoneovisnih institucija, na plenarnim sjednicama Hrvatskoga sabora. Tijekom 2022. rasprava o Izvješću za 2021. održana je samo u okviru Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

U 2022. pučka pravobraniteljica Hrvatskom je saboru predala i posebno izvješće posvećeno utjecaju bolesti COVID 19 na ljudska prava i jednakost, uz preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize. Nažalost, ni ono još nije raspravljeno.

Vezano uz ispunjenost preporuka iz Izvješća za 2021. godinu, detaljniji pregled, kao i do sada, donosimo u pojedinačnim poglavljima. Prema analizi odgovora koje smo dobili od tijela kojima su preporuke bile upućene, nadležna tijela su postupala ili postupaju po 45% preporuka, neznatno više u usporedbi s Izvješćem za 2020. godinu, kada su to činili po 43% preporuka. Nadležna tijela ne provode 37% preporuka, a za 18 % nemamo informacije o njihovoj provedbi od tijela kojima su upućene.

ULJPPNM, kao tijelo nadležno za izradu izvješća o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice, niti tijekom 2022. nije izradio ovo Izvješće. Zadnje takvo izvješće izrađeno je za Izvješće pučke pravobraniteljice za 2013. godinu, pa bi ovaj mehanizam trebalo evaluirati.
Vezano za provođenje ispitnih postupaka u predmetima otvorenim temeljem pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu, suradnju s tijelima možemo načelno ocijeniti dobrom, uz pojedine izuzetke, koji su dostavljali djelomične odgovore ili ih nisu dostavljali na vrijeme pa im je bilo potrebno upućivati požurnice. U odnosu na neodgovaranje ili otežano odgovaranje treba izdvojiti MZ, kojem smo u ovom Izvješću uputili preporuku da redovito odgovara na naše upite.

U vezi pripreme ovog Izvješća, sva ministarstva dostavila su nam tražena očitovanja, uz izuzetak MPUGDI. MPU nam je podatke o sudskim predmetima vezanim uz diskriminaciju sukladno čl. 14. st. 3. ZSD-a, podatke o pravomoćnim presudama o zločinima iz mržnje (koje uključuju i govor mržnja) te o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u pravosuđu dostavio dan prije predaje ovog Izvješća, stoga u isto nisu uvršteni. ULJPPNM nam nije dostavio objedinjene podatke koje prikupljaju sukladno Protokolu o zločinima iz mržnje.
Istovremeno, i dalje nemamo pristup svim podatcima o postupanju prema iregularnim migrantima u informacijskom sustavu MUP-a, o čemu više pišemo u dijelu o tražiteljima međunarodne zaštite i iregularnim migrantima.

Napokon, tijekom godine smo uložili znatan trud u pogledu sudjelovanja u velikom broju javnih savjetovanja o zakonima, podzakonskim aktima i strateškim dokumentima. Činili smo to kako bismo i prije donošenja propisa i strateških dokumenata ukazali na moguće negativne posljedice na ljudska prava i jednakost, ali i moguća poboljšanja predloženih odredbi. Uz to, pučka pravobraniteljica i njeni zamjenici sudjelovali su u radu saborskih odbora, u raspravama o zakonskim prijedlozima koji su se nalazili u zakonodavnoj proceduri, osobito one na koje smo prethodno i davali mišljenja u javnom savjetovanju, kao i na tematskim sjednicama.

Javna događanja i edukacije

Tijekom godine organizirali smo i suorganizirali više javnih događaja usmjerenih na zaštitu i promociju ljudskih prava i vladavine prava.

Povodom 30. godišnjice međunarodnoga priznanja RH i ususret Spomendanu Dana međunarodnog priznanja RH i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirali smo u siječnju 2022. konferenciju „30 godina zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj: prošlost, sadašnjost i budućnost“. Konferencija je okupila velik broj dionika u području zaštite ljudskih prava te je u okviru nje održano više tematskih panela. Prvi je bio posvećen značaju zaštite ljudskih prava za međunarodno priznanje i budućnost RH, drugi na izazove s kojim se suočavaju ranjive skupine u ostvarivanju svojih prava, treći zaštiti prava osoba lišenih slobode, a posljednji panel je bio posvećen vladavini prava.

U jesen 2022. godine okupili smo ključne dionike u zaštiti ljudskih prava osoba starije životne dobi te organizirali javnu raspravu o zaštiti starijih osoba od zlouporaba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. U sklopu Prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme, u listopadu 2022. godine u suradnji s ukrajinskim povjerenikom za ljudska prava organizirali smo online konferenciju za pravobraniteljske i nacionalne institucije za ljudska prava pod nazivom „Bitka za ljudska prava. Krim. Ukrajina. Svijet”. Događanje je bilo posvećeno izazovima zaštite ljudskih prava u Ukrajini i ulozi ovih institucija u konfliktnim i post-konfliktnim situacijama, kao i prihvatu ljudi koji bježe od ratnih zbivanja i izazovima s kojima se susreću u ostvarivanju svojih prava u drugim državama.

Konferencijom „Zaštita ljudskih prava i vladavine prava“ u studenom 2022. obilježili smo 30 godina institucije te smo tom prilikom okupili ključne dionike u zaštiti vladavine prava i ljudskih prava u RH. Tom prigodom u svojim govorima podršku radu institucije uputili su i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin te predsjednik Vlade Andrej Plenković. Prvi panel bio je usmjeren na izazove s kojima se ljudi danas suočavaju u ostvarivanju ljudskih prava u RH. Drugi panel bio je posvećen budućnosti vladavine prava i ljudskih prava u RH te ulozi neovisnih institucija i uspostavljanju dijaloga s građanima i OCD-ima.

Tijekom godine organizirali smo niz edukacija za različite dionike, uključujući studente, pravosudnu policiju, probacijske službenike, poslodavce, odvjetnike, državne službenike, posebno one koji rade na EU fondovima, sindikate i koorporativne pravnike. S obzirom da je 2022. godine stupio na snagu novi ZZPN poseban fokus je bio na zaštiti prijavitelja nepravilnosti te smo u Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku organizirali seminare o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. S obzirom na brojnost edukacija koje držimo i važnost edukacije o ljudskim pravima i njihove promocije za brojne dionike uspostavljen je Centar za edukaciju za ljudska prava i jednakost radi buduće koordinacije edukacija koje provodimo.

Proveli smo i dva istraživanja tijekom godine „Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije“, istraživanje „Kako do prava u socijalnoj skrbi? Dostupnost informacija i administrativne pretpostavke za ostvarivanje naknada u sustavu socijalne skrbi – ZMN i jednokratna naknada“.

Suradnja s drugim dionicima

Savjet za ljudska prava pučke pravobraniteljice
Krajem 2022. godine istekao je mandat sedmero članova drugog saziva Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice. Stoga je u listopadu 2022. godine raspisan Javni poziv za predlaganje novih kandidata za članove Savjeta. Na Međunarodni dan ljudskih prava, izabrani su novi članovi Savjeta za ljudska prava i to: Ana Horvat Vuković i Matija Miloš kao predstavnici akademske zajednice; Paulina Arbutina i Rosa Oršuš kao predstavnice nacionalnih manjina; Marija Udiljak i Melisa Skender kao predstavnice medija te Željka Leljak Gracin kao predstavnica civilnog društva. Ivan Novosel, kao predstavnik civilnog društva, nastavio je sa svojim radom.

Suradnja s posebnim pravobraniteljicama
Tijekom 2022. godine nastavljena je suradnja s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom i to kroz rad na predmetima, uključujući prosljeđivanjem pritužbi u skladu s nadležnostima ovih institucija,
konzultacijama u pojedinim predmetima te sastancima i suradnjom oko zajedničkih tema. Na inicijativu pučke pravobraniteljice ostvarena je uspješna suradnja s posebnim pravobraniteljicama priliko izrade posebnog izvješća posvećenog utjecaju bolesti COVID 19 na ljudska prava i jednakost, uz preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize. Također, u suradnji s posebnim pravobraniteljicama, pučka pravobraniteljica je pripremila alternativno izvješće UN-ovom Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava.

Suradnja s organizacijama civilnog društva
Tijekom 2022. godine nastavili smo suradnju s organizacijama članicama Mreže antidiskriminacijskih kontakt točaka pučke pravobraniteljice, između ostalog njihovim upućivanjem pritužbi građana našoj instituciji, redovnom razmjenom informacija te sudjelovanjem u različitim aktivnostima. Nastavili smo, u statusu promatrača, radi direktnog uvida u probleme građana nakon potresa, sudjelovati na sastancima Koordinacije humanitaraca SMŽ.
Kontinuirano surađujemo i s brojnim drugim OCD-ima, posebice u područjima zaštite prava osoba starije životne dobi, mladih, beskućnika, branitelja, migranata, dostupnosti BPP-a, podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela, prava pripadnika nacionalnih manjina, zaštite okoliša i brojnim drugima. Kao i prijašnjih godina, za potrebe ovog Izvješća brojni OCD-i koji rade na zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije dostavili su nam svoje informacije i zapažanja.

 

Međunarodna suradnja i međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava

RH i međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava

U svibnju 2022. godine Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu prava nacionalnih manjina i ULJPPNM organizirali su zajednički skup u HS s ciljem osiguravanja platforme za dijalog Savjetodavnog odbora i dionika u RH, na kojem smo sudjelovali.

EK je objavila treće Izvješće o vladavini prava u EU, kao i posebna poglavlja o svakoj od država članica te je po prvi puta u njega uključila i preporuke. RH je upućeno pet preporuka, koje su se odnosile na 1) pitanje periodične sigurnosne provjere svih sudaca i državnih odvjetnika, 2) nedostatak zakonodavstva u području lobiranja, 3) mjere za jačanje okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava za državno oglašavanje, 4) pitanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, te 5) jačanje institucije pučke pravobraniteljice.

Temeljem posjeta RH u prosincu 2021. godine posebni UN-ov izvjestitelj o pravu na istinu, pravdu i reparaciju Fabian Salvioli u srpnju 2022. godine objavio je izvješće o RH. Izvješće prepoznaje dosadašnja postignuća, ali i identificira nedostatke te RH daje preporuke za daljnji napredak u ovim područjima.

U rujnu 2022. godine u periodičkoj posjeti RH bili su i predstavnici Odbora Vijeća Europe za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), s kojima smo održali sastanak radi naše ocjene stanja vezano za prava osoba lišenih slobode.

U svibnju 2022. godine RH je prezentirala svoje Peto i Šesto periodičko izvješće prema Konvenciji o pravima djeteta.

Temeljem suglasnosti Vlade RH i notifikacije podnesene u rujnu 2022. UN-ovom Gospodarskom i socijalnom vijeću RH je uvrštena u popis država članica UN-a koje će na UN-ovom Političkom forumu na visokoj razini (HLFP) u srpnju 2023. predstaviti svoj drugi Dobrovoljni nacionalni pregled provedbenih ciljeva održivog razvoja u RH.

Na devetom sastanku država stranaka UN-ove Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, koji se održao u  listopadu 2022., odabrano je 13 novih članova SPT-a, a među njima i savjetnica pučke pravobraniteljice Anica Tomšić.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter nastavila je mandat članice i jedne od dvije potpredsjednica Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe te je kao supredstavnica ECRI-a sudjelovala u radu Odbora za umjetnu inteligenciju Vijeća Europe (CAI), osnovanome s ciljem pripreme Okvirne konvencije o UI, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava.

U svojim izvješćima kontinuirano ukazujemo na potrebu ratifikacije do sada neratificiranih međunarodnih ugovora, čime bi se u pravni sustav RH unijeli najviši standardi zaštite ljudskih prava i nediskriminacije, ponajprije Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Europske socijalne povelje (Revidirane). U tom kontekstu MVEP nas je izvijestio kako se, prema informacijama MRMSOSP-a, ponovno pokreću aktivnosti za izradu pravne i šire analize o pretpostavkama, izazovima i koristima ratifikacije navedena dva dokumenta, stoga uz njih vezane preporuke ponavljamo.

Preporuka 166. (ponovljena)

Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima

Preporuka 167. (ponovljena)

Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Europsku socijalnu povelju (Revidiranu)

 

Sudjelovanje na međunarodnim forumima i u okviru mreža

I ove godine nastavljena je suradnja s tijelima UN-a, EU i VE, OESS-a te nama srodnim institucijama u okviru specijaliziranih mreža: Globalnim savezom nezavisnih institucija za ljudska prava (GANHRI), Europskom mrežom nezavisnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), Europskom mrežom tijela za jednakost (EQUINET), Međunarodnim institutom ombudsmana (IOI), Europskom mrežom ombudsmana, Mrežom mediteranskih ombudsmana (AOM), Mrežom NPM-ova jugoistočne Europe (Mreža NPM JEE), te Mrežom europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA).

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u srpnju 2022. ponovno je preuzela dužnost predsjedavajuće Europskom mrežom nacionalnih institucija za suzbijanje diskriminacije (Equinet). Predstavnici institucije nastavili su sudjelovati u radnim skupinama ENNHRI-ja o pravnim pitanjima, ekonomskim i socijalnim pravima, komunikaciji, poslovanju i ljudskim pravima, azilu i migracijama te u grupi posvećenoj klimatskim promjenama, kojom i predsjedavamo, kao i u aktivnostima radnih skupina EQUINET-a za antidiskriminacijsko pravo, komunikaciju, standarde za tijela za jednakost, javne politike te istraživanje i prikupljanje podataka. Nastavili smo sudjelovati i u radu GANHRI-eve grupe za klimatske promjene i ljudska prava. Sudjelovali smo i na konferencijama i seminarima obje mreže, od kojih izdvajamo one posvećene stanju u Ukrajini i djelovanju neovisnih institucija u kriznim situacijama izazvanim oružanim sukobima te smo se redovito uključivali u izradu publikacija navedenih mreža.

Početkom godine posjetili su nas predstavnici IOI-a, s kojima smo razgovarali o funkcioniranju multimandatnih ombudsmanskih institucija i utjecaju pandemije na prava građana i na rad ombudsmana diljem svijeta.

Sudjelovali smo na sastanku visoke razine čelnika NHRI-eva država članica OESS-a na temu jačanja NHRI-ja u za nošenje s izazovima i prijetnjama s kojima se susreću.

Zamjenica pučke pravobraniteljice sudjelovala je 6. konferenciji regionalnih tijela za jednakost Jugoistočne Europe, koja se održavala u Skoplju, u organizaciji Povjerenstva za sprečavanje i zaštitu od diskriminacije (KSZD).

U rujna 2022. održana je konferencija Agencije za temeljna prava EU (FRA) pod nazivom „Stavljanje ljudskih prava u središte europske budućnosti“, a na kojem je sudjelovala pučka pravobraniteljica. Događanje je okupilo šezdesetak odabranih stručnjakinja i stručnjaka za ljudska s ciljem identificiranja ključnih izazova današnjega vremena te osmišljavanja potencijalnih odgovora na njih.

Pučka pravobraniteljica i zamjenica sudjelovale su na godišnjem seminaru ECRI-a za tijela za jednakost u listopadu 2022. godine pod nazivom “Zabrana diskriminacije: može li intersekcionalnost doprinijeti učinkovitoj jednakosti“.

U okviru bilateralne suradnja posjetili smo NPM u Sloveniji, a našu instituciju posjetili su  predstavnici ombudsmana Republike Kosovo na temu hrvatskog mehanizma praćenja zločina iz mržnje. Održali smo i sastanak s mađarskim povjerenikom za ljudska prava na kojem su razmijenjene informacije o zaštiti izbjeglica iz Ukrajine. Sastali smo se i s predstavnicima institucije Povjerenika za zaštitu od diskriminacije Republike Albanije u organizaciji pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Na radnome sastanku u MPU u sklopu studijskog posjeta predstavnika Državnog odvjetništva Republike Armenije vezanome za zaštitu prijavitelja nepravilnosti sudjelovala je zamjenica pučke pravobraniteljice, predstavivši dosadašnja iskustva institucije kao tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti.

Tijekom 2022. godini, u kontekstu NPM mandata sudjelovali smo na webinaru u organizaciji SPT-a na temu Uloga nacionalnih mehanizama u praćenju mjesta gdje su migranti lišeni slobode, na Regionalnom treningu u organizaciji ODIHR u Varšavi na temu Seksualno i rodno nasilje i nadzor u mjestima lišavanja slobode te na online radionici u organizaciji VE na temu Praćenje zaštite mentalnog zdravlja u zatvorima.

U okviru Mreže NPM JEE sudjelovali smo na dva sastanka koja su održana u Beču, u organizaciji NPM-a Austrije kao predsjedavajućega Mrežom na teme: skrb i zdravstvena zaštita osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu, tretman psihički bolesnih osuđenika u visoko osiguranim zatvorima, maloljetne osobe sa mentalnim i fizičkim invaliditetom u mjestima lišavanja slobode i uporaba sredstava prisile prema osobama s invaliditetom i maloljetnim osobama.

Sudjelovali smo i na sastancima i konferencijama u organizaciji APT-ja i ODIHR  vezano za prava osoba lišenih slobode i monitoring uporabe sredstava prisile i opremu u kazneno pravnom sustavu.

Odnosi s javnošću

 Promocija ljudskih prava i jednakosti važan je dio djelovanja institucije, jer podizanje javne svijesti o ovim temama ujedno je i preduvjet njihove učinkovite zaštite. Zbog toga komunikaciji s građanima, zastupnicima Hrvatskog sabora, institucijama, medijima i ostalim dionicima posvećujemo potrebnu pažnju, prije svega, putem službene internetske stranice institucije www.ombudsman.hr, društvenih mreža, redovitih i tematskih newslettera, medijskih nastupa i organiziranja javnih događanja.

U 2022. objavili smo Izvješće za 2021. i u interaktivnom digitalnom obliku kako bi ono bilo još dostupnije, preglednije i jednostavnije za korištenje.

Tijekom godine odgovorili smo na veliki broj medijskih upita vezanih uz mnoge teme iz različitih područja naših nadležnosti, kao i probleme s kojima se građani svakodnevno susreću i zbog kojih nam se obraćaju.

I ove smo godine organizirali smo niz medijski popraćenih događaja, a između ostalog:

  • konferenciju „30 godina zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj: prošlost, sadašnjost i budućnost“;
  • javnu raspravu o zaštiti starijih osoba od zlouporaba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju;
  • konferenciju Zaštita ljudskih prava i vladavine prava povodom 30 godina institucije pučkog pravobranitelja.