Katastrofa se može dogoditi bilo kada i zato je važno imati adekvatan zakonodavni okvir koji će omogućiti što brži oporavak i zaštitu svih prava građana, odnosno, njihovo što je moguće manje narušavanje.

U organizaciji Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI) i Sveučilišta u Stirlingu, te u suradnji s Europskom mrežom nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), Škotskom komisijom za ljudska prava (SHRC), Programom za okoliš (UNEP) i Programom za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), kao i Uredom visokog povjerenika za ljudska prava UN-a (OHCHR), u Glasgowu se od 3. do 5. studenog održao simpozij posvećen ulozi nacionalnih institucija za ljudska prava (NHRI) u kontekstu klimatskih promjena i njihovog utjecaja na ljudska prava. To se, prije svega, odnosi na njihovu zadaću u zaštiti prava onih koji zbog promjena klime, nažalost, već trpe negativne posljedice, kao i sudjelovanje u razvoju strategija i mjera usmjerenih na njihovu zaštitu u novonastalim okolnostima.

U njegovom radu sudjelovala je i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja koja je posljednjeg dana simpozija predstavila postupanje naše institucije radi zaštite ljudskih prava vezano uz dva događaja uzrokovana klimatskim promjenama, poplava u Gunji 2014. i požara u Splitu 2017. godine.

„Nakon katastrofalnih poplava koje su 2014. pogodile područje Gunje, pripremili smo posebno izvješće u kojem smo dali niz preporuka za kvalitetniju pripremu sustava za buduće krizne situacije, a koje su se, između ostaloga, odnosile na sustave zaštite i spašavanja, socijalne skrbi i zdravstvene zaštite, humanitarnu pomoć, sanaciju i obnovu, informiranje i besplatnu pravnu pomoć. Izvješće je pripremljeno na temelju terenskog rada na poplavljenim područjima, pritužbi građana, podataka dobivenih od dionika koji su pružali pomoć stanovništvu pogođenom poplavom, analize propisa i dr., a iako se odnosilo na konkretnu situaciju i njene posljedice, u njemu sadržane preporuke su korisne i za druge krizne situacije koje mogu utjecati na ostvarivanja ljudskih prava, poput prava na život i zdravlje, pristupa informacijama ili imovinska prava, kao i na očuvanje prirode i okoliša, što je, nažalost, pokazala i situacija nakon lanjskih katastrofalnih potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji. Iako ne možemo utjecati na to kada će se i gdje neka katastrofa dogoditi, adekvatnim zakonodavnim okvirom možemo ograničiti dalekosežnost njezinih štetnih posljedica, omogućiti brži oporavak i, što je najvažnije, zaštitu prava građana, odnosno njihovo što je manje moguće narušavanje“, poručila je zamjenica Kesonja. Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2014. možete pronaći ovdje.

Osim poplava u Gunji, govorila je i o požaru koji je 2017. ugrozio predgrađe Splita nakon kojeg smo javno upozoravali na njegov utjecaj na ljudska prava pogođenog stanovništva, ukazivali na postojeće slabosti sustava civilne zaštite, kao i na probleme u organizaciji sustava vatrogastva, neadekvatnog informiranja građana ili nespremnih hidrantskih mreža, dok smo u Hrvatskom saboru organizirali i okrugli stol posvećen načinima poboljšanja sustava i učinkovitijeg odgovora na slične situacije. Cjelokupnu analizu i ocjenu stanja ljudskih prava tijekom požara u Splitu, kao i s tim povezane preporuke, možete pronaći ovdje. Obje studije slučaja nalaze se i u posljednjem posebnom izvješću pravobraniteljice o Pravu na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020. kojeg možete pronaći ovdje.

„Opisani slučajevi pokazuju međusobnu povezanost klimatskih promjena s ljudskim pravima – pravom na život, pravom na zdravlje, pravom na čist, zdrav i održiv okoliš, pristup informacijama, besplatnu pravnu pomoć i drugim, ali i sa sustavom civilne zaštite, vatrogasnim sustavom, prostornim planiranjem ili pak graditeljstvom. U skladu sa svojim mandatima, nastavljamo pratiti i izvještavati Hrvatski sabor i javnost o utjecajima raznih događaja na ljudska prava, pa tako i onih uzrokovanih klimatskim promjenama, čemu smo posvetili i posljednje posebno izvješće“, zaključuje zamjenica Kesonja.

Inače, simpozij je organiziran na margini 26. Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) koja se od 31. listopada do 12. studenog održava u tom škotskom gradu.