Europska mreža tijela za jednakost EQUINET organizirala je trodnevni seminar o govoru mržnje, u Rimu od 19. do 21. studenoga 2018. godine, u suradnji s talijanskim Nacionalnim uredom za borbu protiv rasne diskriminacije (UNAR). Seminar je bio usmjeren na razumijevanje fenomena govora mržnje i načine na koje tijela za jednakost mogu njime upravljati i prevenirati ga.

Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i predsjedavajuća EQUINET-a, održala je uvodni govor u kojem se osvrnula na brojno članstvo Mreže koje je nakon nedavno održanog godišnjeg sastanka povećano za još tri tijela. Istaknula je i kako je “tipkovnica moćnija od pištolja” te da je danas stanje s govorom mržnje sve gore, odnosno njegova je raširenost sve češća i u suprotnosti je sa slobodom govora. Istaknula je da sloboda izražavanja nije bez ograničenja i naglasila multidisciplinaronost seminara kao posebnu vrijednost.

Dr.Tarlach McGonagle, iznio je više razina složenosti pojma govora mržnje s pravnog gledišta te napomenuo kako za njega nema posebne pravne definicije , ali da pri ocjeni radi li se o tome ili ne treba uzeti u obzir i presude Europskog suda za ljudska prava. Istaknuo je da u praksi Suda nema nikakve pravne zaštite kad je u pitanju rasizam, nacizam, neonacizam, negiranje holokausta govor mržnje ili homofobni govor. Kao vrijedan dokument u prepoznavanju govora mržnje naveo je i Rabatski akcijski plan o zabrani javnog zagovaranja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koja predstavlja poticanje na diskriminaciju, netrpeljivost ili nasilje, a u kojem postoji test za odlučivanje o kaznenom aspektu izražavanja. Također je istaknuo i nove načine propagande i „promocije“ govora mržnje.

Danska je provela online istraživanje o zastupljenosti govora mržnje u javnom prostoru i stvorila referentnu definiciju. Definirali su ga kao derogatorni, uvredljivi, uznemiravajući i prijeteći govor koji je upućen pojedincu ili grupi temeljem spola, etniciteta, religije, invaliditeta, seksualne orijentacije, dobi, političkog uvjerenja ili društvenog statusa. Procjenjivalo se koji je to govor koji bi mogao naštetiti, čak i ako nije kriminaliziran. Rezultat istraživanja bilo je davanje preporuke i sudjelovanje u izradi nacionalnog plana za borbu protiv govora mržnje. Slično istraživanje, ali uz upotrebu internetskih algoritama te s naglaskom na multidisciplirarne metode provelo je i irsko tijelo za jednakost.

Raspravljalo se i o govoru mržnje na društvenim mrežama s naglaskom na Facebook koji primarno koristi svoja pravila ponašanja (standarde) u nadzoru i odlučivanju o objavljenom sadržaju. Primijećeno je da neki korisnici dijele sadržaj koji predstavlja govor mržnje, ali ne zato da bi ga propagirali, već da bi podigli svijest o njegovoj neprihvatljivosti. Stoga djelatnici Facebooka istražuju kontekst i razlikuju radi li se o satiri i humoru, te ne dopuštaju određene linkove na organizacije koje promiču mržnju. Uklanjanje govora mržnje zahtijeva kombinaciju ljudskog pregleda i automatizacije pri čemu se kontinuirano radi sa stručnjacima širom svijeta kako bi se razumjeli trendovi i poboljšali mehanizmi zaštite.

Okupljeni su imali priliku čuti iskustva estonskog web-policajca Andrea Seppa koji je istaknuo kako on i kolege pretežno rade na Facebooku, ali i na nekim popularnim estonskim stranicama. Istaknuo je i kako u Estoniji nema zakona koji kriminalizira govor mržnje, a ako postoji prijetnja za nečiji život, onda se to smatra posebnim kaznenim djelom nevezanim uz govor mržnje. U cilju dobre suradnje s Facebookom imaju posebnu kontakt osobu za komunikaciju s tom društvenom mrežom.

Tena Šimonović Einwalter, kao predstavnica Hrvatske u Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe (ECRI) u svojoj je prezentaciji objasnila važnost i funkciju ECRI-a posebno u odnosu na nadzor pojedinih država, radu na preporukama, suradnji s organizacijama civilnog društva i tijelima za jednakost.

U odnosu na vrlo važnu preporuku ECRI-a o suzbijanju govora mržnje (GPR broj 15,) koja sadrži i praktične mjere, istaknula je kako su još od 2013. fokusirani na nadzor upotrebe govora mržnje, pa je i ona rezultat rada 47 članica Vijeća Europe na tom polju. Naglasila je, među ostalim, da je u toj preporuci na pravno-sociološki način definiran govor mržnje te da u definiciju nisu uključeni rod ili invaliditet, jer ona može biti korištena na nacionalnom planu za ostale osnove.

Više o seminaru održanom u Rimu možete doznati ovdje.