Rijeka: Okrugli stol o suzbijanju diskriminacije u području rada

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala je više tematskih rasprava, a prva je održana u Gradskoj vijećnici u Rijeci 10. prosinca 2018., pod nazivom „Kako protiv diskriminacije u području rada“.

Kako je istaknula pravobraniteljica, najviše pritužbi građana u pravilu pristiže upravo u području rada i zapošljavanja.

– Restrukturiranje trgovačkih društava i nedovoljno transparentno donošenje odluka u području ljudskih resursa pojedinim poslodavcima služe kao instrument za rješavanje određenih skupina radnika. Različitim oblicima nepovoljnog postupanja najviše su izloženi radnici od 50 ili više godina, ali zabrinjava i trend povećanja diskriminacije temeljem dobi osoba u tridesetima – navela je pravobraniteljica.

Posebno je istaknula da su strah od viktimizacije i posljedično neprijavljivanje i dalje veliki izazovi u suzbijanju diskriminacije. Zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke Marko Filipović istaknuo je važnost prevencije, posebice kroz edukaciju mladih generacija. Naveo je kako je u tom cilju u riječke osnovne škole uveden obrazovni modul Građanski odgoj i obrazovanje, kojim se među učenicima promiče nenasilje, tolerancija i solidarnost.

Sutkinja Općinskog suda u Rijeci Nataša Peršić – Brleković dala je pregled antidiskriminacijskog zakonodavstva u Hrvatskoj, s naglaskom na Zakon o suzbijanju diskriminacije te pravni pojam diskriminacije i različite vrste i pojavne oblike, iznimke od zabrane diskriminacije te provođenje testa razmjernosti u praksi. Prikazala je i specifičnosti diskriminacijskih tužbenih zahtjeva kao i antidiskriminacijskih sudskih postupaka u odnosu na druge postupke, posebno vezano uz procesno pravilo o prebacivanju tereta dokazivanja, dopuštenosti revizije i prekršajne odredbe o visini naknadi štete. Zaključno je naglasila kako se, u skladu s odlukom Ustavnog suda od 30.5.2018., broj U-III/6791/14, prava radnika trebaju štititi i tumačiti široko, a samo iznimno restriktivno, uz obvezu poslodavca da u slučaju ugrožavanja i povrede prava adekvatno zaštiti radnike i njihovo dostojanstvo.

Docent Pravnog fakulteta u Rijeci Vanja Smokvina osvrnuo se na nove oblike i trendove u zapošljavanju. Naime, fleksibilizacija oblika ugovora o radu često dovodi do očekivanja da radnik uvijek bude dostupan poslodavcu, pri čemu se gubi balans između privatnog i poslovnog života. Za nove je oblike rada često karakteristično da se rizik poslovanja sve više prebacuje s poslodavca na radnika, sredstva za rad dolaze od radnika, a u takvim se situacijama smanjuje obveza poslodavca da poštuje propise koji se odnose na zaštitu radnika.

Stručna suradnica iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Sunčica Brnardić navela je izazove individualne zaštite radnika, ali i strukturalnih promjena na tržištu rada, iz sindikalne perspektive. Naglasila je važnost kolektivnog pregovaranja i ulogu sindikata u preventivnom djelovanju pri zaštiti prava radnika, što je izuzetno bitno u suzbijanju diskriminacije na tržištu rada. Posebno se osvrnula na diskriminatorna postupanja prema starijim radnicima prilikom restrukturiranja trgovačkih društava, ženama koje su u nepovoljnijem položaju prilikom napredovanja, radnicama koje imaju djecu pa su zbog obiteljskih obveza nepoželjne kao kandidatkinje na natječajima za zapošljavanje, mladim osobama koje teško ulaze na tržište rada te nedostacima mjere aktivne politike zapošljavanja stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

U raspravi je posebno istaknut problem ostvarivanja antidiskriminacijske sudske zaštite, s obzirom na izuzetno nizak broj usvajajućih sudskih odluka i teškoće u dokazivanju diskriminatornog postupanja poslodavca, pogotovo zbog nevoljkosti radnih kolega da svjedoče u sudskom postupku i zbog toga budu izloženi viktimizaciji od strane poslodavca.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter zaključno je istaknula kako rezultati iz istraživanja Ureda pučke pravobraniteljice o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije iz 2009., 2012. i 2016., govore o raširenosti diskriminacije, ali i o problemu neprijavljivanja i nepoznavanja pravnog pojma diskriminacije te mogućnostima zaštite. Naglasila je važnost edukacije, kako potencijalnih žrtava, tako i stručnjaka koji se s diskriminacijom susreću u svom radu.