U sklopu dvodnevne regionalne radionice posvećene zaštiti prijavitelja nepravilnosti u sigurnosnom sustavu „Regional Workshop on Promoting Integrity in the Security Sector: Whistleblowing“ koja se održala 18. i 19. svibnja 2022., sudjelovale su i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja i savjetnica pučke pravobraniteljice Jasminka Hum Kezele.
U sklopu panela posvećenog prijavljivanju korupcije i konkretnoj zaštiti samih prijavitelja nepravilnosti zamjenica Kesonja predstavila je mandate naše institucije, posebno se osvrnuvši na ulogu tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, kao i praćenje unutarnjeg kanala prikupljanjem potrebnih informacija od povjerljivih osoba kako bismo u svojim izvješćima Hrvatskom saboru mogli dati cjelovitu sliku primjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN).
Govoreći o novinama nakon stupanja na snagu novog ZZPN-a krajem travnja, istaknula je da se njime, između ostalog, detaljnije definiraju same nepravilnosti, načini njihovog prijavljivanja i imenovanja povjerljive osobe, koja može biti i treća osoba izvan poslodavca, zatim proširuje krug samih prijavitelja nepravilnosti, nadležnost sudova, omogućuje odabir unutarnjeg ili vanjskog prijavljivanja te jasnije definiraju slučajevi osvete što svakako predstavlja pozitivan pomak u učinkovitijoj zaštiti osoba koje odluče prijaviti nepravilnosti.
Što se tiče konkretne zaštite samih prijavitelja nepravilnosti, oni imaju pravo na zaštitu identiteta i povjerljivost podataka iz prijave, sudsku zaštitu, naknadu štete, primarnu besplatnu pravnu pomoć u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje pravo na besplatnu pravnu pomoć, emocionalnu podršku, a može im biti odobrena i besplatna sekundarna pravna pomoć.
Naglasila je i da je svakako nužno nastaviti s daljnjim jačanjem zaštite prijavitelja nepravilnosti i nakon donošenja ovog Zakona, pri čemu važnu ulogu ima i edukacija zaposlenika i sindikata, zatim povjerljivih osoba i njihovih zamjenika, sudaca, ali i šire javnosti.
Pritom je bitan i redovan nadzor uspostavljanja unutarnjeg kanala prijavljivanja nepravilnosti od strane poslodavaca koji su na to obvezani temeljem ZZPN-a kao i osiguranje preduvjeta za učinkovito funkcioniranje unutarnjih i vanjskog kanala prijavljivanja nepravilnosti, kroz adekvatne edukacije i dostatne kapacitete dionika koji postupaju po prijavama nepravilnosti.
Osim načinima zaštite prijavitelja nepravilnosti, ostali paneli bili su posvećeni i EU Direktivi o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, sprječavanju zastrašivanja svjedoka, istražnim i tužiteljskim procesima utemeljenim na izvješćima zviždača, načinima poticanja samog prijavljivanja nepravilnosti, kao i uspostavi sustava integriteta općenito te sprječavanju sukoba interesa. Isto tako, sudionici su sudjelovali i u praktičnim simulacijama hipotetskih situacija povrede raznih prava nakon prijavljivanja slučajeva korupcije i pronalaženju najboljih rješenja.
Inače, radionica se održala u organizaciji RACVIAC – Centra za sigurnosnu suradnju i Regionalne inicijative za suzbijanje korupcije (RAI), okupivši dionike iz područja sigurnosti iz ukupno devet zemalja jugoistočne Europe, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Grčku, Hrvatsku, Rumunjsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku.
Više o najvažnijim informacijama za prijavitelje nepravilnosti i povjerljive osobe možete saznati ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije