UPR je jedinstveni mehanizam u sklopu UN-a, u kojem svaka država ima priliku pokazati napredak u zaštiti i promicanju ljudskih prava

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i Kuća ljudskih prava organizirali su 19. listopada 2021. online raspravu o provedbi preporuka upućenih Hrvatskoj u 3. ciklusu Univerzalnoga periodičnoga pregleda (UPR).

Riječ je o jedinstvenom mehanizmu UN-a u kojem su, uz važnu ulogu Vijeća za ljudska prava UN-a, ključne države članice, s obzirom da upravo one upućuju preporuke drugim državama članicama. U sklopu ovog mehanizma, svaka država ima priliku pokazati što je poduzela kako bi poboljšala zaštitu i promociju ljudskih prava na nacionalnoj razini.

Programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel je, otvarajući raspravu, istaknuo kako je Hrvatska u posljednjem krugu UPR-a dobila približno 200 preporuka, a tiču se svih skupina ljudskih prava: građanskih, političkih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih, kao i unapređenja samoga sustava promicanja i zaštite ljudskih prava.

U svome uvodnome govoru pravobraniteljica Šimonović Einwalter naglasila je kako različiti akteri imaju različite uloge u zaštiti ljudskih prava, pri čemu naša institucija djeluje kao dvostruki most. Tako smo, s jedne strane, most između nacionalnih i međunarodnih sustava promicanja i zaštite ljudskih prava, s obzirom da zakonski okvir našeg rada uključuje poticanje na potpisivanje i ratifikaciju međunarodnih instrumenata u području ljudskih prava, njihovo prenošenje u unutarnji pravni poredak, praćenje provedbe i izvještavanje o napretku i izazovima u provedbi. S druge strane, institucija pučke pravobraniteljica djeluje i kao most koji spaja različite aktere na nacionalnoj razini – Vladu, odnosno tijela državne uprave s organizacijama civilnog društva, zatim Sabor u ulozi njegove opunomoćenice s drugim akterima, a s obzirom da primamo i pritužbe, što nije slučaj kod svih nacionalnih institucija za ljudska prava (NHRI) u Europi, na specifičan način u ove procese uključujemo i glas građana.

Pri tom, naš rad u ulozi jedine nacionalne institucije za ljudska prava u Hrvatskoj, i to sa Statusom A, europski je i međunarodno priznat. Tako su nas druge institucije diljem Europe izabrale za članicu  Upravnog odbora Europske mreže nezavisnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) i za članicu Globalnog saveza nezavisnih institucija za ljudska prava (GANHRI), gdje predstavljamo europsku regiju.

Tijekom rasprave, govoreći o ulozi saborskog Odbora za ljudska prava u praćenju provedbe UPR preporuka, njegov predsjednik Milorad Pupovac istaknuo je kako redovito prate i raspravljaju o izvješćima o provedbi, kako na redovnim, tako i na tematskim sjednicama. Kao ključne teme od interesa za Odbor naglasio je migracije, govor mržnje, povijesni revizionizam, pitanje osoba nestalih u ratu, suđenja za ratne zločine te sve veće produbljivanje socijalnih i ekonomskih nejednakosti među građanima, koje snažno doprinosi reduciranju svih kategorija prava građana. Međunarodne mehanizme poput UPR-a identificirao je kao važan poligon gdje nacionalne države mogu pronaći priliku za jačanje svoga položaja u međunarodnoj zajednici.

Potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević najavio je mogućnost osnivanja Savjeta Vlade za ljudska prava, kao međuresornoga tijela za praćenje stanja ljudskih prava i vezanih izazova na nacionalnoj i na međunarodnoj razini, što je i jedna od preporuka iz godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice. Kao važnu ulogu Vlade u implementaciji UPR preporuka naveo je kreiranje i donošenje strateških i policy dokumenata na nacionalnoj razini. Naglasio je i važnost uključivanja svih relevantnih dionika u UPR proces i jačanje institucije pučke pravobraniteljice.

Pravobraniteljica je u završnoj riječi ponovila kako, iako svi prisutni imaju različite uloge i mogu biti percipirani kao protivnici, najviše mogu postići kao saveznici, zbog čega je važno zajednički i uz međusobno poštovanje raditi na zaštiti ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj. Istaknula je i da će sve teme koje su navedene u preporukama, a koje svakako treba smjestiti u kontekst pandemije bolesti COVID-19 i potresa koji su pogodili Hrvatsku, biti zastupljene i u godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru – suzbijanje diskriminacije, sloboda medija, govor mržnje, migracije, uloga zaštitnika ljudskih prava odnosno civilnog društva, stanje u zatvorima i druge. Osvrćući se na preporuku o jačanju institucije pučke pravobraniteljice, napomenula je kako je ona dana prije potresa u kojem je naš Ured oštećen i označen kao neuporabljiv, zbog čega trenutačno boravimo u prostoru koji nije primjeren zadaćama koje obavljamo, što će biti izazov i u sklopu skorih izmjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Posebno je značajno što su se pozivu na raspravu, koju je moderirala zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić, odazvali predstavnici svih aktera koji sudjeluju u pripremi nacionalnoga i paralelnih izvješća, kao i provedbi i praćenju implementacije UPR preporuka – predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, predstavnik Zaklade kuća ljudskih prava iz Ženeve Matthew Jones, savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Romana Kuzmanić Oluić, kao i predstavnici veleposlanstava akreditiranih u Hrvatskoj te civilnog sektora, s iskustvom sudjelovanja u UPR procesu – programska voditeljica udruge B.aB.e. Anja Mihajlović i programska voditeljica Centra za mirovne studije Sara Lalić. Sudjelovali su i predstavnici posebnih pravobraniteljstava, s kojima je institucija pučke pravobraniteljice pripremila Alternativno Izvješće u okviru trećeg ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava (UPR) za Republiku Hrvatsku.

Cijelu raspravu možete pogledati na YouTube kanalu Zaklade kuća ljudskih prava.