U organizaciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Nacionalne kontakt točke za odgovorno poslovno ponašanje (NKT) i Međunarodne trgovačke komore (ICC Hrvatska) 6. prosinca 2024. održana je konferencija „Zajedno za integritet – sinergija poslovnog sektora i javne uprave u borbi protiv korupcije“.
Kao panelistica u raspravi posvećenoj Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN), kao jednom od ključnih alata sprječavanja korupcije, zamjenica Dijana Kesonja predstavila je djelovanje institucije pučke pravobraniteljice, s naglaskom na mandat zaštite prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača koji je u velikoj mjeri povezan s područjem suzbijanja korupcije.
Ukazala je kako je institucija pučke pravobraniteljice temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti određena kao nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, u okviru kojeg mandata zaprima prijave zbog raznih nepravilnosti u privatnom i javnom sektoru, kao i navode o osveti koju trpe prijavitelji zbog prijavljivanja nepravilnosti, a pojasnila je i ulogu institucije u slučajevima unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti te javnog razotkrivanja.
Govoreći o iskustvu primjene ZZPN-a u privatnom sektoru, zamjenica Kesonja ukazala je na češće korištenje unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u privatnom sektoru, dok se prijavitelji nepravilnosti zaposleni u javnom sektoru češće odlučuju prijaviti nepravilnosti pučkoj pravobraniteljici, kao vanjskom kanalu prijavljivanja nepravilnosti.
Zamjenica Kesonja ukazala je i na određene izazove u primjeni ZZPN-a, od kojih su neki specifični za poslovni sektor, dok ih se većina odnosi i na javni sektor. Primjerice, ne donošenje općeg akta o unutarnjem prijavljivanju nepravilnosti i imenovanju povjerljive osobe, ne imenovanje povjerljive osobe ili njezinog zamjenika, izostanak suglasnosti za obavljanje funkcije povjerljive osobe, nedovoljno poznavanje samog ZZPN-a, nedostatak uvjeta za rad povjerljivih osoba, izostanak adekvatne suradnje zaposlenika i poslodavaca s povjerljivom osobom, ali i okolnost da neke povjerljive osobe trpe osvetu poslodavca zbog postupanja po prijavi nepravilnosti.
Ukazala je i na specifičnost nekih multinacionalnih tvrtki koje od ranije imaju uspostavljen sustav prijavljivanja nepravilnosti, uključujući putem online platformi, koji je potrebno uskladiti s načinom uspostavljanja i rada unutarnjeg kanala prijavljivanja, kako je to propisano ZZPN-m. Ovo se odnosi kako na obvezan sadržaj prijave nepravilnosti, koji uključuje i podatke o prijavitelju, tako i na povjerljivu osobu, kao fizičku osobu koja mora biti imenovana na zakonom propisani način, a sve radi stjecanja povjerenja potencijalnih prijavitelja nepravilnosti u zaštitu njihovih prava i učinkovitost postupanja prilikom unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.
Istaknula je i kako postoji prostor za napredak što se tiče poznavanja samog Zakona, zbog čega je institucija pučke pravobraniteljice, između ostalog, organizirala niz besplatnih seminara namijenjenih edukaciji povjerljivih osoba i njihovih zamjenika, koji u znatnoj mjeri dolaze i iz privatnog sektora, s ciljem što boljeg razumijevanja prava i obveza u provedbi postupaka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i zaštite prijavitelja nepravilnosti.
Dodatno, institucija pučke pravobraniteljice pripremila je i Vodič za prijavitelje nepravilnosti koji pojašnjava zakonski okvir i olakšava primjenu ZZPN-a, a namijenjen je prijaviteljima nepravilnosti, ali i povjerljivim osobama, poslodavcima, odvjetnicima, sucima, pružateljima besplatne pravne pomoći, sindikatima i drugima.
Inače, konferencija je nastavak serije rasprava na ovu temu s ciljem jačanja svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti njezina sprječavanja i suzbijanja, kao i o postojećim kanalima prijavljivanja nepravilnosti i mehanizmima zaštite prijavitelja nepravilnosti, a slične rasprave prethodno su održane u Varaždinu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
