Krajem lipnja završena je prva faza implementacije novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a do 23. srpnja svi obveznici moraju imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe

Kakva su dosadašnja iskustva s provedbom Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kakav će utjecaj nova legislativa imati na već uspostavljene sustave za prijavljivanje nepravilnosti i zašto je zaštita prijavitelja nepravilnosti važan antikorupcijski alat bile su teme radionice „Što donosi novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti“ održane 30.6.2022. u Novinarskom domu.

O dosadašnjim iskustvima provedbe novog Zakona govorila je zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja, a u svom je izlaganju, između ostalog, pojasnila što se sve uopće može prijaviti kao nepravilnost, koje su najčešće dvojbe samih prijavitelja nepravilnosti vezano za načine prijavljivanja, kao i ulogu, nadležnosti, ovlasti i načine postupanja institucije pučkog pravobranitelja kao tijela određenog za vanjsko prijavljivanje.

Edukacija i dalje ključna

U sklopu radionice zamjenica Kesonja dala je i statistički pregled slučajeva vanjskog i unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti od stupanja ZZPN-a na snagu 2019. Istaknula je i da kod unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti još uvijek dolazi do pogrešnog tumačenja i primjene nekih odredbi Zakona, pogotovo vezanih za postupanje po anonimnim prijavama i nepravilnostima koje ne ulaze u primjenu Zakona, primjerice, zbog povreda dostojanstva radnika, odnosno slučajeva kada nije ugrožen javni interes. To pokazuje da je svakako potrebna daljnja edukacija povjerljivih osoba, kao i jačanje njihove uloge i zaštićenosti.

Dosadašnji i potencijalni izazovi primjene Zakona

Osim toga, u dosadašnjoj praksi pojavljivali su se i drugi izazovi u primjeni Zakona koji je stupio na snagu 1. srpnja 2019. godine, primjerice, prijavljivane su i nepravilnosti koje su već javno razotkrivene i kod kojih su već provedene radnje pred nadležnim tijelima za postupanje po sadržaju prijave nepravilnosti, kao i one kod kojih je izostala vjerojatnost nepovoljnog postupanja prema prijavitelju kao posljedice prijavljivanja nepravilnosti. Tu su još i istovremeno podnošenje prijave putem više kanala bez ispunjenja uvjeta za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, dostavljanje anonimnih prijava, kao i onih koje nisu povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca.

Zamjenica Kesonja osvrnula se i na moguće izazove vezane za primjenu novog Zakona koji je stupio na snagu 23. travnja 2022. godine. Prije svega, to se odnosi na nedoumice oko postupka imenovanja povjerljive osobe i zamjenika, što će se događati u situacijama kada zaposlenici neće biti voljni obnašati ulogu povjerljive osobe te koji su instrumenti tada poslodavcu na raspolaganju. Isto tako, u slučajevima imenovanja „vanjske“ povjerljive osobe koja nije zaposlena kod poslodavca, što je isto jedna od novina ZZPN-a, hoće li radnici imati povjerenja u tu osobu i hoće li profesionalizacija povjerljive osobe ojačati unutarnji kanal prijavljivanja, što će pokazati primjena navedene zakonske mogućnosti kroz određeno vremensko razdoblje.

Inače, uz zamjenicu Kesonju, na događanju su sudjelovali i profesorica Sunčana Roksandić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je o zaštiti zviždača govorila u kontekstu suzbijanja korupcije i zastupnik u Skupštini grada Zagreba Zorislav Antun Petrović, član aktualnog Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije i Antikorupcijskog povjerenstva Grada Zagreba koji se, uz novine u Zakonu, osvrnuo i na prilagodbu sustava za prijavljivanje nepravilnosti novoj legislativi.

Više o najvažnijim informacijama za prijavitelje nepravilnosti i povjerljive osobe možete saznati ovdje.