Kako bi upozorila na probleme građana s dostupnošću zdravstvene zaštite, ali i primjerima dobre prakse ukazala na moguća rješenja, pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala je 07. prosinca 2016. stručni skup pod nazivom „Dijagnoza ljudskih prava u zdravstvenom sustavu – postignuća i izazovi“.
„Ovdje prvenstveno govorimo o pravu na zdravlje, koje se Hrvatska obvezala poštivati. Ono podrazumijeva pravovremenu, odgovarajuću te svima dostupnu zdravstvenu zaštitu, bez diskriminacije. No, pritužbe građana i situacije s kojima nas upoznaju na terenu često govore drugačije – poput komunalnog redara koji općinskim autom vozi sumještane na pregled u bolnicu jer nemaju adekvatan javni prijevoz“, ispričala je pravobraniteljica Vidović.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuo je kako je svjestan nedostataka, ali ocijenio da Hrvatska generalno nudi visoku razinu zdravstvene zaštite. „Naša zemlja u javno zdravstvo ulaže 750 eura po glavi stanovnika, dok u zapadnim zemljama poput Austrije i Njemačke taj iznos prelazi i 3 000 eura. Neće nam biti lako, ali ćemo pokušati održati visoku razinu zdravstvene zaštite“, izjavio je i dodao kako će se zalagati za stimulacije liječnika na rad u izoliranim područjima.
Probleme s kojima se suočavaju otočani dočarao je Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora. „Tako stanovnicima Unija dolazi liječnik koji je stacioniran u Malom Lošinju, no najveći je problem hitnog prijevoza otočana u tzv. zlatnom satu. Tu je općina Preko na Ugljanu dobar primjer, koja jedina na Jadranu ima brod za hitni prijevoz, pa je moguće stići u zadarsku bolnicu već za 15 minuta“, istaknuo je Barić.
Dobru praksu predstavila je i Marina Kovač, koordinatorica za zdravstvene projekte u Gradu Petrinji. Tako program Petrinjska kuća zdravlja uključuje i narukvice pomoću kojih korisnici mogu pozvati pomoć, što je izuzetno važno za starije samce. Informaciju o potrebi za pomoć odmah dobije dežurna služba Kuće te može osigurati brzu intervenciju.
Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština naglasio je kako je „nužno definirati na što pacijenti imaju pravo, gdje će to dobiti i u kojem roku“. Istaknuo je i potrebu donošenja Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti, kojim „možemo puno napraviti, ali ne ako ga samo deklarativno usvojimo, već kad se i organizira njegova provedba“.
Pravobraniteljica Vidović na kraju je zaključila kako je upravo suradnja svih uključenih jedini put do održivih i učinkovitijih rješenja, na kojima će i dalje nastaviti inzistirati. Na skupu su, između ostalih, sudjelovali i predstavnici institucija i ustanova iz sustava zdravstva te udruge koje promoviraju prava pacijenata. Skup je organiziran ususret Međunarodnom danu ljudskih prava, koji se diljem svijeta obilježava svake godine 10. prosinca.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije