Zbog mogućnosti da tijekom popisa stanovništva beskućnici budu stavljeni u nepovoljniji položaj, predložili smo Državnom zavodu za statistiku dodatne korake kojima bi se to izbjeglo, što je DZS iznimno brzo i proveo

Uključivanje beskućnika u popis stanovništva bilo je predviđeno na dva načina – u prihvatilištu ili prenoćištu ili tako da popisivač popisuje beskućnike koje „zatekne na cesti“. Kako to nisu jedina mjesta na kojima žive i borave beskućnici, postojala je mogućnost da dio njih ne bude obuhvaćen popisom stanovništva. To bi ih moglo staviti u nepovoljniji položaj od ostalih građana temeljem imovnog stanja i specifičnog društvenog položaja.

Također, kada bi popis beskućnika bio nepotpun, to bi bila prepreka za ostvarivanje cilj popisa stanovništva, a to je utvrđivanje podataka o broju i prostornom rasporedu stanovništva, njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima.

 

Prijedlog – obuhvatiti i dnevne boravke za beskućnike, prikupiti informacije od institucija i organizacija

Zato smo Državnom zavodu za statistiku predložili da u tijeku druge faze popisivanja beskućnika obuhvate i, primjerice, dnevne boravke u kojima beskućnici borave. Predložili smo i da prikupe informacije o tome kako prilikom popisivanja maksimalno izaći u susret ovoj skupini građana, i ta to učine u suradnji s nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva, a posebno s Hrvatskom mrežom za beskućnike, Centrom za pomoć i podršku beskućnicima i osobama u riziku od beskućništva.

Državni zavod za statistiku iznimno je brzo reagirao i obavijestio nas da su u potpunosti proveli naše prijedloge, što je primjer otvorenosti za unaprjeđenje rada i konstruktivne suradnje s ciljem jačanja zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.

 

Beskućnici žive u siromaštvu, isključeni iz društva, često su diskriminirani

Beskućnici su jedna od najugroženijih društvenih skupina, jer žive u ekstremnom siromaštvu i kontinuirano su izloženi diskriminaciji temeljem imovnog stanja, društvenog položaja, a vrlo često i drugih diskriminacijskih osnova koje su neodvojive od njihovog specifičnog položaja u društvu.

Kao što smo i ranije upozoravali, često im je nedostupno sudjelovanje u mnogim sferama društvenog života, kao i ostvarivanje vlastitih prava. Kako se radi o posebno ugroženoj skupini našeg društva, način na koji i beskućnici mogu sudjelovati u popisu stanovništva treba biti prilagođen njihovoj specifičnoj situaciji i potrebama.

Ovaj predmet otvorili smo na vlastitu inicijativu, na temelju objava u medijima. Prijedloge smo uputili u skladu s ovlastima za davanje preporuka, mišljenja, prijedloga i upozorenja državnim tijelima propisanih Zakonom o pučkom pravobranitelju i temeljem ovlasti središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije.

 

Što znači biti beskućnik?

Kako je to uistinu biti bez vlastitog doma, živjeti na ulici bez krova nad glavom ili u prihvatilištu i osjećati se gotovo nevidljivim za ostatak društva, u povodu Svjetskog dana beskućnika ispričalo nam je nekoliko osoba koji se trenutno nalaze u takvoj situaciji, ili su se iz nje uspjeli izvući. Njihove priče možete pronaći ovdje.