Nakon razornog potresa koji je prije nešto više od mjesec dana pogodio Zagreb, život stanovnika glavnog grada uvelike se promijenio. Osim tragičnog gubitka mladog života, uzrokovao je i značajnu materijalnu štetu na tisućama objekata, uključujući i teška oštećenja stambenih zgrada i kuća, a dio ih je i u potpunosti neupotrebljiv. Reakcije građana ubrzo su pokazale nezadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima nadležnih gradskih i državnih tijela, pri čemu ističu kako su zbog njihove nedovoljne koordiniranosti prepušteni sami sebi. Isto navodi i Građanska inicijativa Ilica koja se obratila pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović jer smatraju da su im time narušena prava na privatni i obiteljski život, dom i dopisivanje.
Zato je pravobraniteljica od gradonačelnika Zagreba tražila očitovanje o pritužbama građana, kao i informacije o tome što je poduzeto u cilju obnove, rješavanja problema stradalnika potresa i normaliziranja funkcioniranja života u gradu. Među traženim podacima su i oni o broju gradskih stanova predviđenih za zbrinjavanje stradalnika te kriterijima njihove dodjele, kao i o tome koje su posebne mjere poduzete za zaštitu starijih osoba, jednoroditeljskih obitelji i onih s malom djecom, osoba s invaliditetom, korisnika prava iz socijalne skrbi i drugih ranjivih skupina.
Građani ističu i da u velikoj većini slučajeva nemaju kvalitetne i pravodobne informacije o saniranju posljedica i sprječavanju daljnjeg rizika za sigurnost, pa navode kako ne znaju kome se mogu obratiti za pomoć u različitim situacijama. Zato bi Grad trebao unaprijediti komunikaciju i osigurati laku dostupnost uputa o postupanju i o svim nadležnim tijelima, kako na web stranicama, tako i u prostorima mjesne samouprave, gradskih ureda, trgovinama, medijima i sl.
Izvanredne situacije poput potresa neodvojive su od ljudskih prava, a osim u ovom slučaju, pravobraniteljica je reagirala i na probleme podstanara nakon potresa, zbog kojih bi trebalo zakonski regulirati ili ograničiti rast najamnina i propisati poček u plaćanju najma i slično, kako bi se spriječile ozbiljne posljedice koje bi mogle nastupiti kada bi se u krizi poput epidemije ili potresa, velik broj osoba jednostavno našao na ulici.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije