Nastojanja da se izradom novog Ovršnog zakona unaprijedi zaštita dostojanstva ovršenika, smanje troškovi postupka i postigne pravednija procesna ravnoteža ovrhovoditelja i ovršenika, svakako su vrijedna pozdrava, što je pučka pravobraniteljica Lora Vidović i primijetila tijekom javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga tog zakona. No, unatoč namjeri da se ispuni njena preporuka i novim zakonom uspostavi pravedan, učinkovit i održiv model ovrhe, i dalje je ostao neriješen niz problema, uključujući i problem tzv. vječitih dužnika.

Osobe koje nemaju dovoljno sredstava da jednokratno otplate dugove mogu dospjeti pod kontinuiranu blokadu računa, te se naći u situaciji da teško uspijevaju namiriti potraživanje jer po postojećim pravilima moraju najprije podmiriti dospjele kamate. Iako se problematika zatezne kamate općenito uređuje Zakonom o obveznim odnosima, u mišljenju na prijedlog Ovršnog zakona predloženo je razmotriti mogućnost da se ipak ovim zakonom propiše redoslijed naplate u ovršnom postupku, odnosno da se glavnica naplaćuje prva te da se ukupan mogući iznos zatezne kamate ograniči do određenog iznosa, u odnosu na glavnicu.

Osim toga, i dalje nije osigurano efikasno sredstvo pravne zaštite osoba čije su nekretnine pod ovrhom uslijed nepoštenih odredbi kreditnih ugovora. Sudska praksa Suda Europske unije tumači da u takvim slučajevima učinkoviti mogu biti samo pravni instrumenti koji sprječavaju ovrhu temeljem nepoštenih ugovornih odredbi, jer naknadna nadoknada štete ne može učinkovito zaštititi dužnika. Stoga je predloženo da se, kad ovršenik u parničnom postupku pokušava oboriti nepoštene ugovorne odredbe, novim Ovršnim zakonom propiše obvezna odgoda ovrhe radi prodaje nekretnine.

U mišljenju pučke pravobraniteljice na prijedlog Ovršnog zakona navodi se i niz drugih konkretnih prijedloga za unaprjeđenje modela ovrhe, među ostalim i propisivanje obveze žurnog postupanja javnog bilježnika, precizno navođenje isprava koje ovršenik mora priložiti žalbi, izuzeće od ovrhe donacija za zdravstvene potrebe te jednokratnih donacija do pet tisuća kuna godišnje, kao i da se obveza FINA-e da ovrhovoditelju i ovršeniku bez naknade pruži sve podatke iz Očevidnika redoslijeda za plaćanje propiše zakonom.

Cjelovito mišljenje možete preuzeti dolje u privitku.

Mišljenje o nacrtu prijedloga Ovršnog zakona