Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter preporučila je Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da žurno donese strategiju za sprječavanje međuzatvoreničkog nasilja. Ova preporuka bila je i ranije dio godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice, a sada ju je uputila i u slučaju ozljeđivanja istražnog zatvorenika u Zatvoru u Splitu, o kojem su početkom godine izvijestili mediji.

Također je upozorila da u konkretnom slučaju nisu poduzete odgovarajuće preventivne mjere s ciljem osiguranja poštivanja temeljnih ljudskih prava i sigurnosti istražnog zatvorenika.

 

Što je pokazao ispitni postupak pučke pravobraniteljice?

U ispitnom postupku pučka pravobraniteljica utvrdila je kako je postupanje samih službenika nakon konkretnog incidenta bilo odgovarajuće. No, za adekvatno odgovaranje na problem međuzatvoreničkog nasilja nije dovoljno samo na njega reagirati kada do njega već dođe, već ga je potrebno aktivnije sprječavati. U ovom slučaju, djelo za koje se sumnjiči istražni zatvorenik odjeknulo je u javnosti i izazvalo brojne negativne reakcije građana te se moglo  očekivati da će biti izložen prijetnjama i/ili fizičkim napadima drugih zatvorenika. Unatoč tome, kad je došao u Zatvor, smješten je u sobu s još osam osoba što pokazuje da se nije (u dovoljnoj mjeri) vodilo računa o mogućim rizicima kojima bi mogao biti izložen, odnosno nisu poduzete odgovarajuće preventivne mjere s ciljem osiguranja zaštite sigurnosti istražnog zatvorenika.

 

Koje su obveze države relevantne u ovom slučaju?

Prema Ustavnom sudu, u situaciji kada su državna tijela znala ili morala znati da tjelesnom integritetu jednog zatvorenika prijeti stvarni i neposredni rizik od strane drugog zatvorenika, tada postoji obveza tih državnih tijela da poduzmu sve korake za koje se može opravdano očekivati da mogu spriječiti takav rizik (U-III-4281/2017.)

I Europski sud za ljudska prava u brojnim je predmetima međuzatvoreničkog nasilja istaknuo kako države imaju dužnost poduzeti odgovarajuće preventivne mjere za zaštitu fizičkog i psihičkog integriteta i dobrobiti osoba lišenih slobode.

Ta obveza proizlazi iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a prema praksi Europskog suda za ljudska prava, propuštanje da se poduzmu takve mjere nerijetko znači povredu prava na život i zabrane mučenja, koje propisuje Konvencija.

Dakle, država je dužna štititi život i sigurnost svakog zatvorenika i jamčiti da tijekom boravka u zatvorskom sustavu nitko nije podvrgnut mučenju i nečovječnom ili ponižavajućem postupanju. Tome bi treba doprinijeti i projekt „Nasilje u zatvorskom sustavu“, koji zajednički provode Središnji ured za zatvorski sustav Uprave za zatvorski sustav pri Ministarstvu i Odsjek za kriminologiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pučka pravobraniteljica više je puta, pa i u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, isticala kako je potrebno izraditi nacionalni plana borbe protiv ovog oblika nasilja. Isto od Republike Hrvatske traži i Odbor Vijeća Europe za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), u izvješćima nakon posjeta Hrvatskoj 2017. i 2022. godine.

Više o stanju u zatvorskom sustavu i zaštiti prava osoba lišenih slobode možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, u poglavlju Zatvorski sustav.