Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je 20.9.2024. godine Vodič za prijavitelje nepravilnosti (tzv. zviždače). Cilj Vodiča je, kroz bolje razumijevanje zakonskog okvira, povećati broj i kvalitetu prijava nepravilnosti i doprinijeti zaštiti prijavitelja.

Prijavitelji nepravilnosti važan su dio borbe protiv korupcije, a njihove prijave doprinose zaštiti javnog interesa, pravne sigurnosti i ljudskih prava. Ali da bi do takvih pomaka došlo, važno je ispravno primjenjivati Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Pučka pravobraniteljica naglasila je da su prijavitelji nepravilnosti osobe koje stavljaju javni interes ispred vlastitog te se ubrajaju i pod branitelje ljudskih prava. Institucija kojoj je na čelu, posljednjih pet godina djeluje kao nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, u skladu sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Dosadašnje iskustvo s prijavama govori da postoji potreba za jasnim informacijama, koje će biti lako dostupne i sažete na jednom mjestu, što je i bio motiv za pripremu Vodiča.

Vodič je koristan prvenstveno samim prijaviteljima, ali i povjerljivim osobama koje zaprimaju prijave unutar poslodavaca, kao i samim poslodavcima, zatim odvjetnicima, sucima, pružateljima besplatne pravne pomoći, sindikatima i drugima. „Ovaj Vodič jedan je od načina na koji želimo doprinijeti borbi protiv korupcije, a za javni interes, vladavinu prava i ljudska prava“, zaključila je pučka pravobraniteljica.

U nastavku su istaknuti pozitivni pomaci otkako je 2019. na snagu stupio prvi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kao i izazovi koji su trenutno prisutni.

Mladen Bručić Matic iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije naveo je propise koji, zajedno sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, čine osnovu borbe protiv korupcije, kao što je Zakon o lobiranju koji uskoro stupa na snagu po prvi puta. Složio se s činjenicom da je edukacija o zaštiti prijavitelja nepravilnosti izuzetno važna, što uključuje podizanje svijesti i šire javnosti i poslodavaca, kojima Zakon zaštiti prijavitelja nepravilnosti  određuje niz obveza.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja istaknula je kako je često prijaviteljima ključno znati da njihov identitet neće biti otkriven tijekom ispitivanja nepravilnosti. Pri tom, pučka pravobraniteljica u svakoj prijavi utvrđuje koje tijelo je nadležno za ispitivanje točno te nepravilnosti, poput Državnog odvjetništva ili Državnog inspektorata, zatim im prijavu prosljeđuje, pri čemu štiti identitet prijavitelja. Kao jedan od najvećih izazova istaknula je financijsko iscrpljivanje prijavitelja, potrebu da se unaprijedi podrška koju trebaju u tom smislu, kao i nerijetko nedovoljno brze sudske postupke. Kad su u pitanju povjerljive osobe, one se suočavaju s nedovoljno znanja o zakonskom okviru i neadekvatnim uvjetima u kojima obavljaju ovu odgovornu zadaću, dok poslodavci ponekad imaju problema s pronalaskom osoba koje bi tu zadaću i htjele obavljati, zaključila je.

Sandra Šipka rekla je da je Rehabilitacijski centar za stres i traumu od 1. rujna zadužen za pružanje emocionalne podrške prijaviteljima nepravilnosti. U tome će koristiti 30-godišnje iskustvo u radu s iznimno ugroženim osobama. Prijavitelji nepravilnost koji im se obrate moći će bez kritike i bez prosuđivanja izraziti sve što ih u tom trenutku muči, što je iznimno važno za osobe koji su pod velikim pritiskom, a to će moći učiniti uživo, telefonom ili putem video-poziva. Prvi prijavitelji im se tek trebaju javiti, a vjeruju da će se to ponajviše događati kada informaciju o njihovom radu dobiju upravo od pučke pravobraniteljice.

Maša Marochini Zrinski, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci, dala je pregled prakse Europskog suda za ljudska prava u predmetima koji su se odnosili na slobodu izražavanja u kontekstu prijavljivanja nepravilnosti. Podsjetila je da su hrvatski sudovi na svim razinama i Ustavni sud obvezni u ovim postupcima primjenjivati kriterije postavljene u predmetu Guja vs. Moldavija, primjerice jesu li informacije autentične, jesu li otkrivene u javnom interesu, postoji li ravnoteža između javnog interesa i štete koju trpi poslodavac i je li postojao drugi način da se informacije podijele.

Vodič možete preuzeti na ovom linku, a u njemu se nalaze odgovori na najvažnija pitanja, poput tko ima pravo na zaštitu i kako je ostvariti, na koji način prijaviti nepravilnosti i na što pri tom obratiti posebnu pažnju, i druga.

Ocjenu stanja zaštite prijavitelja nepravilnosti pronađite u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, u poglavlju Zaštita prijavitelja nepravilnosti.