Predstavnice Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelić i Milena Čalić-Jelić, predstavnica ureda OESS za demokratizaciju i ljudska prava Maria Alcidi te Stanislaw Burdziej i Filip Antoni Golebiewski iz Fundacije Court Watch Polska 2. ožujka 2015. posjetili su ured pučke pravobraniteljice kako bi pučku pravobraniteljicu Loru Vidović upoznali s iskustvima u monitoriranju suđenja koje su tijekom godina stekle kolege iz Poljske, te razmijenili iskustva o mogućnosti primjene njihove metode i u Republici Hrvatskoj.

Slijedeći dan, 3. ožujka 2015. u Kući ljudskih prava za predstavnike različitih organizacija civilnog društva i pravobraniteljskih ureda održana je javna prezentacija metodologije i načina rada Fundacije Polish Court Watch. Republika Poljska kao i Republika Hrvatska bilježi sve veći broj sudskih predmeta i 3% svog proračuna troši na pravosuđe, poglavito novu infrastrukturu i snimanje svih postupaka no usprkos povjerenje u pravosuđe i dalje pada.

Poljski građani pravosuđu ne vjeruju te vrše pritisak na političke elite da nešto učine, one pak pokušavaju stanje popraviti reformama koje potom pravosuđe tretira napad na sudačku neovisnost što dovodi do velikih otpora, dok građani sve to istodobno promatraju i još više gube povjerenje.

Kako izaći iz ovog začaranog kruga i povratiti povjerenje građana osnovno je pitanje na čije su rješenje u Fundaciji pokušali odgovoriti organiziranjem praćenja različitih suđenja. Suđenja prate volonteri (od 2010. godine njih 1520), uglavnom studenti humanističkih znanosti, koristeći se pri tome jednostavnim alatima kao što su obrasci na webu. Zanimljivost je u tome što se ne monitorira pravna strana suđenja, već način na koji se postupci vode iz perspektive običnih, pravno needuciranih građana. Prati se primjerice: je li suđenje počelo u zakazano vrijeme i ako nije je li se sudac ispričao za kašnjenje, je li sudac neugodan i agresivan i kako je pripremljen, jesu li obje strane bile jednako tretirane i sl. Posebna se pažnja pridaje i sudskoj infrastrukturi: je li osigurana pristupačnost za osobe s invaliditetom, je li oznaka suda vidljiva, u kakvom su stanju sanitarni čvorovi i sl.

Stručnjaci iz Fundacije tvrde da postoje istraživanja koja govore u prilog tome da je građanima važna ne samo pravda i pravo, već i način na koji im je sud sudio i presudio. Građani od učinkovitog pravosuđa očekuju poštovanje i uvažavanje, a temeljem ove vrste monitoriranja moguće je donijeti zaključe o razini zadovoljstva građana stanjem na sudovima, tvrde iz Fundacije. Njihova izvješća su javno dostupna, a istodobno služe i samim sucima i sudskoj upravi kao pokazatelj koje stvari je nužno korigirati.

Kako je povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe također nisko, saznanja poljskih stručnjaka mogu biti putokaz i organizacijama civilnog društva kako izvaninstitucionalno pridonijeti poboljšanju sustava.