U okviru završnog događaja u projektu „Gradovi za jednakost“ kojeg provodi Hrvatski pravni centar u suradnji s Udrugom gradova, dodijeljene su nagrade gradovima koji su pokazali volju i znanje da svojim sugrađanima omoguće jednako ostvarivanje njihovih prava neovisno o njihovim osobinama, imovinskom statusu ili porijeklu te kvalitetniji život u lokalnoj zajednici. Dodjeli nagrada održanoj u utorak 22. listopada 2019. u prostorima Hrvatskog sabora, nazočila je i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je u projektu sudjelovala kao članica Odbora za nagrade u sklopu indeksa „Gradovi za jednakost“.
Domaćin današnje svečanosti podjele nagrada u Hrvatskom saboru bio je predsjednik saborskog Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu Tulio Demetlika, koji je pozdravio nazočne istaknuvši kako je uloga lokalnih zajednica u uređivanju svakodnevnog života velika te kako su baš one te koje omogućavaju korištenje osnovnih usluga najugroženijima: obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna skrb, komunalne usluge moraju biti dostupne svakom građaninu bez obzira na dob, zdravstveno stanje ili etničko podrijetlo. Uz ograničena financijska sredstva i centraliziranu državu, gradovi koji su danas ovdje pokazali su da se to može, rekao je Demetlika.
Nazočnima su se obratili i Goranka Lalić Novak, predsjednica Hrvatskog pravnog centra, Željko Turk, predsjednik Udruge gradovi, Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Pravnom fakulteta u Zagrebu, podpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo i socijalne politike Ivan Ćelić, voditeljica projekta Heidi Eterović te pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Pravobraniteljica Vidović čestitala je gradovima koji su sudjelovali u projektu i naglasila kako su odluke koje se donose na lokalnoj razini one koje neposredno oblikuju svakodnevni život svakog građanina i koje su ujedno slika društva u kojem živimo. „Kako bismo bili dostupniji građanima, pučki pravobranitelj kao institucija sada ima otvorene regionalne urede i u Osijeku, Rijeci i Splitu, ali i redovito posjećujemo lokalne zajednice širom zemlje“, naglasila je Vidović, „gdje razgovaramo s predstavnicima županija, gradova i općina, nevladinim udrugama, vijećima nacionalnih manjina, koordinacijama za ljudska prava tamo gdje djeluju, ali i sa samim građanima, od kojih čujemo s kojim se teškoćama nose. Tijekom tih susreta saznajemo kako funkcioniraju gradovi u Hrvatskoj, kako opskrbljuju svoje građane osnovnim potrebama – vodom, električnom energijom, zdravstvenom i socijalnom zaštitom, ali i na koje načine uvažavaju svoje manjine, kako surađuju s vjerskim zajednicama, kako pomažu osobe s invaliditetom, bolesne i nemoćne. Mnogo je prostora za poboljšanje i problemi su teški, ali ima i zaista puno primjera dobre prakse o kojima se premalo govori pa se i mi trudimo o tome redovito komunicirati, i putem medija koliko je moguće, i putem Godišnjeg izvješća, ali i u radu na konkretnim predmetima“, izjavila je pravobraniteljica Vidović.
Indeks „Gradovi za jednakost“ izrađen je u sklopu projekta „Gradovi za jednakost – Bolja zaštita od diskriminacije na lokalnoj razini kroz upravljanje raznolikošću i jednakošću“ koji financira Europska unija kroz program „Prava, jednakost i građanstvo“, te je namijenjen gradovima koji žele unaprijediti svoju praksu u području promicanja jednakosti. On omogućava gradovima da procijene vlastiti učinak u ovom području i tako dijagnosticiraju razinu svoje postojeće prakse. Osim grada Zagreba dobitnici nagrada su i Rijeka, Pazin, Zabok, Labin, Lepoglava i Petrinja. Nagrade su se dijelile u kategoriji velikih i malih gradova te u posebnoj kategoriji za dvije osobite prakse u području jednakosti, koje su osvojili grad Rijeka, za program građanskog odgoja s dodatnim sadržajima iz područja diskriminacijskih osnova, te Pazin, za sustavnu primjenu prakse sudjelovanja građana u izradi gradskog proračuna.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije