Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u ponedjeljak 17. lipnja sudjelovala je na konferenciji „Vladavina prava u EU: perspektiva jačanja i izazovi budućnosti”, koja je u organizaciji predstavništva Europske komisije u Zagrebu održana u Kući Europe. Uz pravobraniteljicu, na konferenciji su sudjelovali i ministar pravosuđa Republike Hrvatske Dražen Bošnjaković, sutkinja Vrhovnog suda i zamjenica predsjednika Državnog sudbenoga vijeća Gordana Jalšovečki, Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava, dok je raspravu moderirala Tamara Ćapeta s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Prije početka konferencije, sve govornike i ostale goste pozdravio je i voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.
Povod za javnu raspravu o ovoj temi predstavlja Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. godinu s pokazateljima neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica, prema kojem je percepcija pravosuđa u Hrvatskoj najniža u odnosu na sve ostale države članice.
Tijekom rasprave, ministar Bošnjaković rekao je da je trenutna percepcija neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj poticaj za bolju komunikaciju s građanima i da se ona mijenja rezultatima kao što su učinkovitost i brzina pravosuđa. Dodao je da se u pravosuđu poduzimaju brojne mjere kako bi ono bilo što je moguće efikasnije, najavivši veće zauzimanje u edukaciji sudaca i državnih odvjetnika. Sutkinja Jalšovečki isto je izdvojila cjeloživotno obrazovanje sudaca i pravosudnih djelatnika kao temelj unaprjeđenja sustava. Naglasila je da je Hrvatska kao članica EU-a dužna poštovati vladavinu prava, uz stručno i efikasno pravosuđe, izrazivši čuđenje da je percepcija o neovisnosti sudstva u Hrvatskoj lošija od onih u Poljskoj i Mađarskoj.
Pravobraniteljica Vidović na konferenciji je istaknula kako trenutnu lošu percepciju pravosuđa u Hrvatskoj treba uzeti kao pouku i poruku naglasivši nužnost poboljšanja komunikacije pravosudnih institucija s građanima, koji svoju negativnu percepciju temelje upravo na nezadovoljstvu i brojnim pritužbama na sudske odluke, dugotrajnosti postupaka i donošenju odluka na netransparentan način. Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava dodao je kako vladavina prava u pojedinim državama EU-a ne može opstati bez temeljnih vrijednosti kao što su demokracija, ljudska prava i građanski aktivizam, a kao rješenja za goruća pitanja vladavine prava u Hrvatskoj i EU istaknuo je obrazovanje, edukaciju i komunikaciju.
Na kraju rasprave, svi sudionici rasprave složili su se da je vladavina prava u europskim zemljama posljednjih godina pod sve većim pritiskom te je kroz edukaciju sudstva i građana, i njihovu međusobnu komunikaciju, potrebno učiniti više kako bi se ona obranila, učvrstila i očuvala u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije