* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o pravu na zdravlje možete doznati i u drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

 Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

U 2023. godini građani su se najčešće obraćali zbog kršenja prava na zdravlje, pa su u tom području otvorena su 454 nova predmeta, pri čemu je taj broj u posljednjih pet godina porastao za 54%. Pritužbe zaprimljene u 2023. godini ukazuju da mnogi građani otežano ostvaruju zdravstvenu zaštitu, bilo zbog nedostupnosti zdravstvenih usluga, nedostatka liječnika, neinformiranosti, administrativnih prepreka ili zbog tromosti sustava koji ne odgovara na potrebe pacijenata.

Građani u udaljenim mjestima i na otocima nadaju se da neće ostati bez jedinog liječnika, a svi se nadaju da će liječnik s njima razgovarati profesionalno i obazrivo. Onkološki pacijenti svakodnevno se suočavaju s listama čekanja i pokvarenim dijagnostičkim aparatima. Palijativne usluge još su u povojima, unatoč naporima nekih dionika da pacijentima olakšaju i omoguće dostojanstveni kraj života. Mentalno zdravlje građana sve je važnija tema.

Zaprimali smo i brojne pritužbe vezane uz izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, zbog kojih su mnogi građani izgubili obvezno zdravstveno osiguranje.

 

Zdravstvena zaštita (Dostupnost, Pristupačnost, Prihvatljivost i Kvaliteta)

Prema podacima EK u Pregledu stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2023 očekivani životni vijek u RH iznosi 77,7 godina te je i dalje niži nego u EU, gdje iznosi 80,7 godina. U RH se stariji građani češće suočavaju s višestrukim kroničnim bolestima i ograničenjima aktivnosti, što ukazuje na potrebu mjera za poticanje zdravog starenja. Stopa nezadovoljenih potreba za zdravstvenom zaštitom se mjeri neobavljenim liječničkim pregledima ili neliječenjem zbog visine troškova, udaljenošću od zdravstvene ustanove ili vremenom čekanja liječenja, a u RH je 19 puta veća u skupini stanovništva s najnižim dohotkom nego u skupini s najvišim.

Podaci HZZO-a ukazuju na nedostatak timova primarne zdravstvene zaštite u odnosu na potreban broj utvrđen Mežom javne zdravstvene službe, koji je prisutan u svim djelatnostima. Najizraženiji je u obiteljskoj medicini (nedostaje ukupno 141 tim, najviše u Zagrebačkoj županiji), zdravstvenoj zaštiti predškolske djece (nedostaje 50 timova, najviše u Gradu Zagrebu), zdravstvenoj zaštiti žena (nedostaje 61 tim, najviše u Gradu Zagrebu) i u dentalnoj medicini (nedostaje 209 timova, najviše u Osječko-baranjskoj županiji). Prema podacima Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, čak 15% liječnika je starije od 60 godina, dok ih je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čak 36%. Uz to, RH je tijekom 2023. godine napustilo 147 liječnika. Unatoč tome još nije ustrojeno tijelo praćenja i planiranja ljudskih resursa u zdravstvu i održavanje optimalne Mreže, a posljednji strateški plan razvoja ljudskih resursa donesen je za razdoblje do 2020. godine.

Postupali smo po pritužbi pacijentice koja je kronični bolesnik no ne može dobiti recepte za lijekove za epilepsiju, hipotireozu, hipertenziju, depresiju, astmu i osteoporozu, jer na otoku Viru dulje vremena nema liječnika primarne zdravstvene zaštite. HZZO je proveo kontrolu ordinacije i utvrdio da za dio razdoblja odsutnosti liječnice zbog nedostatka liječnika nije bilo zamjene. Prema ordinaciji je  poduzeo mjere iz svoje nadležnosti te se ispričao pritužiteljici za poteškoće.

Navodimo i primjer pacijentice koja prije  svakog ciklusa kemoterapije na koju putuje u drugi grad mora izvaditi krv jer o broju leukocita ovisi primanje kemoterapije. S obzirom da liječnica obiteljske medicine nema ovlasti očitati nalaz i odlučiti o primanju kemoterapije, pacijentica mora putovati čak 200 km iako je neizvjesno hoće li ju moći primiti. I Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Zadarske županije ukazuje na poteškoće stanovnika otočkih naselja u pristupu liječnicima na kopnu, zbog trajekata koji rijetko voze.

I tijekom 2023. godine pritužbe građana pokazuju da nije jasno prema kojim kriterijima MZ pritužbe građana na stručnost rada liječnika prosljeđuje HLK-u, a kada zdravstvena inspekcija obavlja nadzor. Stoga smo u Izvješću za 2022. godinu MZ-u preporučili da definira kriterije prema kojima će po pritužbama postupati zdravstvena inspekcija, a u kojima će ih ustupati HLK-u radi donošenja stručnog mišljenja.

MZ je navelo da zbog velikog opsega posla zdravstveni inspektori odlučuju hoće li u konkretnom predmetu obaviti nadzor te hoće li biti obavljen s imenovanim stručnjacima, hoće li ustupiti predmet na postupanje nadležnoj komori ili drugom tijelu, dostaviti nadležnoj komori presliku relevantne dokumentacije radi donošenja stručnog mišljenja ili je dovoljno odgovoriti stranci. Međutim, ovakav odgovor MZ-a pokazuje da je nužno uspostaviti kriterije kako bi zdravstveni inspektori ujednačeno odlučivali kako će u pojedinoj pritužbi postupati.

Primjerice, postupajući po pritužbi u kojoj se ukazuje na moguće propuste u liječenju pacijenta starije dobi kojem pri hitnom prijemu u bolnicu nije utvrđena dijagnoza, još 2021. godine smo predložili provedbu nadzora. Informaciju da će se inspekcijski nadzor provesti zaprimili smo tek u listopadu 2023. godine, a do danas nismo zaprimili informaciju je li proveden.

Na postupanje zdravstvene inspekcije odnosio se i medijski popraćen slučaj smrti novinara Vladimira Matijanića. U njemu je pučka pravobraniteljica ispitivala  dostupnost zdravstvene zaštite, ostvarenje prava na potpunu informiranost te jesu li mu tijekom pokušaja ostvarenja zdravstvene zaštite bile pružene potrebna pomoć i podrška. Tijekom 2023. godine ODO u Splitu odbacilo je kaznenu prijavu protiv liječnika uključenih u liječenje i pružanje pomoći g. Matijaniću. Ipak, ostala su otvorena pitanja postupanja zdravstvene inspekcije MZ-a, koja svoje ovlasti i dužnosti tumači drugačije od pučke pravobraniteljice te nije prihvatila dane preporuke.

MZ odbilo je preporuku da definira opseg i način rada stručnjaka potrebnih za obavljanje pojedinih stručnih radnji u vezi sa zdravstveno-inspekcijskim poslovima s ciljem prikupljanja relevantnih podataka iz drugih izvora saznanja, navodeći da viši zdravstveni inspektori i pridruženi im imenovani stručnjaci ne uključuju subjektivne ocjene i dojmove trećih osoba koje nisu imale utjecaja na medicinsko zbrinjavanje te da je baziranje isključivo na iskazima zdravstvenih djelatnika i medicinskoj dokumentaciji zakonski prihvatljiv i jedini način rada zdravstvene inspekcije.

 Preporuka 5. (ponovljena)

Ministarstvu zdravstva, da u roku dostavlja zatražene informacije i dokumentaciju pučkoj pravobraniteljici u predmetima u kojima provodi ispitne postupke

Ukazujemo i na predmet otvoren još u siječnju 2022. godine u kojemu do danas od nadležnih tijela nismo dobili tražena očitovanja. Zbog sumnje na povredu prava na zdravstvenu zaštitu osobe starije dobi tražili smo očitovanje MZ-a i Povjerenstva za oftamologiju i optometriju, koje djeluje u okviru MZ-a. MZ je otklonilo svoju nadležnost, a Povjerenstvo nas je uputilo na Hrvatsko oftalmološko i optometrijsko društvo Hrvatskog liječničkog zbora, no od njih nismo zaprimili odgovor. Očitovanje smo zatražili i od Medicinskog fakulteta u Zagrebu, no nije nam odgovoreno.

To pokazuje da ne samo pacijenti, već i institucija pučke pravobraniteljice, teško dobiva odgovore. Osim toga, tijekom ispitnih postupaka redovito prikupljamo podatke od tijela na čiji rad se pritužba odnosi, no MZ nam ne odgovara redovito na naše upite, pa u nekim predmetima niti nakon nekoliko upućenih požurnica ne dobijemo očitovanja.

Dio pritužbi odnosi se na rad hitne medicinske pomoći. U slučaju korisnice smještaja u Prihvatilištu za beskućnike u Zagrebu, koja je imala ozbiljne simptome pa je tijekom dva dana nekoliko puta zvana hitna pomoć, pri intervenciji je dobila injekciju i uputu da pije puno vode i jede laganiju hranu, no tek nakon treće intervencije je odvezena u bolnicu gdje je utvrđeno da je doživjela moždani udar od kojeg je i preminula.

Postupali smo i temeljem medijskih objava i fotografija dvije pacijentice starije dobi koje su na objedinjenom hitnom prijemu Opće bolnice Sisak bile smještene u istom, uskom bolničkom krevetu, što vrijeđa ljudsko dostojanstvo, posebno osoba starije životne dobi koje su već u ranjivom položaju. Radilo se o teško bolesnim ženama koje nisu bile u mogućnosti zagovarati svoje interese, a jedna od njih je istoga dana preminula.

HLK i HKMS oglasile su se nenadležnima te ukazali na nemogućnost provođenja nadzora jer se tijekom nadzora same bolnice i zdravstvene inspekcije MZ nije uspjelo identificirati zdravstvenog radnika koji je naložio njihov smještaj u isti bolnički ležaj. Kroz medije se ukazivalo na problem nedostatne opremljenosti hitnog prijema, kao i nehumanog postupanja s pacijenticama. Ravnatelj bolnice razriješio je dužnosti voditelja OHBP zbog nepravilne i loše organizacije rada a MZ je, osim HLK-u i HKMS-u, dokumentaciju dostavilo na postupanje ODO u Sisku zbog postojanja sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja. Ovo je izazvalo podijeljene reakcije u društvu jer je dio građana to doživio kao zastrašivanje onih koji progovaraju o problemima u sustavu zdravstva. MZ je dokumentaciju na postupanje dostavio i AZOP-u i MRMSOSP-u koji, u okviru svog postupanja, nisu utvrdili nepravilnosti.

Tijekom 2023. godine zaprimili smo i nekoliko pritužbi kojima se ukazuje na restriktivne uvjete za dobrovoljno darivanje krvi u RH. Prema propisima stranci na stalnom boravku u RH ne mogu biti dobrovoljni darivatelji krvi. Stoga smo se obratili Referentnom centru MZ-a za transfuzijsku medicinu, odnosno Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, koji nas je obavijestio da je uputio prijedlog izmjene Pravilnika o posebnim tehničkim zahtjevima za krv i krvne pripravke, kako bi krv mogli darivati i strani državljani s boravkom u RH koje nije kraće od godinu dana.

Osim toga, skrećemo pažnju da je i u 2023. na snazi bila trajna zabrana darivanja krvi za muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima, iako Pravilnikom ova skupina nije izuzeta od mogućnosti darivanja krvi već je to seksualno ponašanje koje dovodi u visoki rizik dobivanja zaraznih bolesti koje se mogu prenositi krvlju, a što ne bi smjelo biti izjednačavano.

Zemlje EU-a posljednjih godina ukidaju ovakvu generalnu i trajnu zabranu koja predstavlja diskriminaciju na temelju spolne orijentacije, uvodeći druge uvjete vezane uz ponašanje darivatelja kojima se osigurava sigurnost darovane krvi.

Premda je MZ prihvatilo našu preporuku o organizaciji edukacija za zdravstvene djelatnike o pravima pacijenata te ponašanju i komunikaciji prema pacijentima, sukladno zahtjevima medicinske etike, i dalje zaprimamo pritužbe na neodgovarajuću komunikaciju prema pacijentima. Tako se kćerka onkološkog pacijenta obratila ravnatelju bolnice i pučkoj pravobraniteljici navodeći:

„Otac mi je pacijent vaše onkologije. Sve pretrage, kontrole, kemoterapije, zračenja… bila sam mu u pratnji. I samo ću vam reći – koliko je užasno bilo suočavanje s njegovom dijagnozom, jednako – ako ne i više – bilo je užasno svjedočiti odnosu koji vaš personal ima prema pacijentima. Mogu i o konkretnim primjerima. … O ženi koja cijelo prijepodneva leži polumrtva u čekaonici i zapomaže, čekajući da netko dođe po nju i prebaci ju na koji već odjel, a vaše djelatnice izlaze van pušiti i piti kavu pored nje, kao da ne postoji? O pacijentu od 11749 godina kojeg pola dana šalju iz jednog labosa u drugi a ovaj jedva hoda?.“

U ovom slučaju ravnatelj se ispričao pritužiteljici i upozorio djelatnike na potrebu profesionalnog odnosa prema pacijentima te zatražio dodatne podatke kako bi bolnica slučaj njenog oca mogla istražiti s dužnom pažnjom radi osiguravanja dostupnosti svih prava ocu.

S druge strane, zaprimili smo i pohvale građana na rad zdravstvenih djelatnika pa je tako primjerice pohvaljen izuzetno profesionalni i ljudski pristup pacijentima cjelokupnog zdravstvenog osoblja jedne bolnice.

Pučka pravobraniteljica provela je i ispitni postupak vezan uz povredu prava na jednakost zajamčenu ZZZ-om, na temelju informacija iz medija o liječenju „preko reda“ jednog ministra. S tim u svezi HUBOL je naveo da zdravstvena usluga u RH nije jednako dostupna svima i da je povlašteno postupanje prema moćnim političarima u sustavu zdravstva uobičajeno, čemu se snažno protive. Klinika je opovrgnula nepravilnosti navodeći da je liječnik koji je zaprimio ministra procijenio da je pregled hitan, no nije nam dostavila informaciju o dodijeljenoj trijažnoj kategoriji kojom bi to potvrdila.

Unatoč tome, utvrdili smo nezakonito postupanje na temelju bolničkih evidencija o vremenu čekanja pacijenata koji su istoga dana došli prije ministra, koji pokazuju da je bio primljen u obradu brže od drugih, da je otpušten u znatno kraćem vremenu od prosjeka otpuštanja te da ga je primio liječnik koji prije toga nije primao druge pacijente. Kliniku smo upozorili na nezakonito postupanje i obvezu pružanja zdravstvene zaštite kako je zajamčena ZZZ-om.

Nastavili smo pratiti i dostupnost zdravstvene zaštite žena, nakon što smo u okviru postupka zbog nemogućnosti obavljanja zdravstvene usluge prekida trudnoće gđe Mirele Čavajde MZ-u dali devet preporuka za osiguravanje informiranosti pacijentica o pravima i zdravstvenih djelatnika o obvezama, kao i kako bi se omogućilo ostvarivanje ove zdravstvene usluge u svim slučajevima kada je zakonom dopuštena.

Očitovanje o provedbi preporuka, koje smo dobili s velikim vremenskim odmakom, pokazuje da MZ smatra kako je prekid trudnoće dostupna zdravstvena usluga, unatoč suprotnom nalazu pučke pravobraniteljice i informacijama od OCD-ova da se pacijentice kod kojih je prekid trudnoće indiciran i dopušten, ali su u visokom stupnju trudnoće i dalje upućuje na zahvat u inozemstvo. S obzirom da je za velik broj preporuka MZ tek najavilo postupanje, nastavit ćemo pratiti njihovu implementaciju.

Udruga žena oboljelih od endometrioze zatražila je pomoć u vezi osiguravanja adekvatnog liječenja 90.000 žena oboljelih od te bolesti. Istaknule su da o njima u čitavoj RH skrbi ukupno četiri liječnika te da su na listama čekanja i do dvije godine, što izuzetno negativno utječe na ishode liječenja i tijek bolesti. Tematsku sjednicu o problemima ovih pacijentica je u svibnju 2022. godine organizirao Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora, a Hrvatsko društvo za endometriozu i Referentni centar za endometriozu u ožujku 2023. predložili su moguća rješenja i dijagnostičko terapijski postupak.

Međutim, smjernice za liječenje još nisu usvojene, a endometrioza se i dalje ne tretira kao kronična bolest. Stoga predlažemo da se hitno usvoje smjernice za liječenje ove bolesti kako bi se oboljelima osigurao ujednačeni pristup prilagođen potrebama pacijenata.

U 2023. godini nastavili smo postupati u predmetu zbog otkrivanja liječničke tajne, odnosno osobnih medicinskih podataka o pacijentici od strane ravnatelja KBC-a Zagreb na nacionalnoj televiziji. Postupak je vodila i HLK koja je još 2022. godine utvrdila da je ravnatelj prekršio liječničku etiku te je pokrenut disciplinski postupak pred Časnim sudom Komore koji je 2023. godine okončan zaključkom da je počinio lakšu disciplinsku povredu. Unatoč tome krajem 2023. godine reizabran je na poziciju ravnatelja i to nakon što je izmjenama statuta KBC-a Zagreb izostavljen uvjet da protiv kandidata za ravnatelja nije donesena konačna odluka disciplinskih tijela nadležnih komora. Pored toga, AZOP nas je tek krajem 2023. godine izvijestio da je još 2022. utvrdio povredu prava na zaštitu osobnih podataka i izrekao mu službenu opomenu.

U vezi otkrivanja osobnih medicinskih podataka u javnosti, ESLJP je više puta utvrdio povredu prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života iz čl. 8. EKLJP-a, s obzirom na važnost očuvanja povjerenja pacijenata u medicinsku struku i zdravstvene usluge, bez kojeg se osobe mogu odvratiti od otkrivanja informacija osobne prirode potrebnih za liječenje, čime se ugrožava njihovo zdravlje, a potencijalno i zdravlje šire zajednice ako je riječ o zaraznim bolestima.

Istovremeno, i zdravstveni radnici rade u zahtjevnim uvjetima te izražavaju nezadovoljstvo uvjetima i organizacijom rada, nedostatnim ulaganjima u bolnice i opremu, kao i u edukacije i daljnje obrazovanje. Svakodnevno su suočeni s emotivno teškim situacijama, bolestima i smrću. Pritužbe u ovom kontekstu zaprimali su i HKMS, HLK i HLJK. HLK navodi da je sve više primjedbi o administrativnom opterećenju liječnika, otežanoj organizaciji provedbe i pronalasku zamjene odsutnih liječnika, organizaciji i provedbi posebnih dežurstava, pravima i obvezama iz radnih odnosa, zaštiti na radu, dopustima za trudne radnice, pripravnosti te problematici tijekom provođenja specijalističkog usavršavanja. HLJK svakodnevno zaprima brojne pritužbe ljekarnika vezane za rad, organizaciju rada te uvjete na radnom mjestu.

„Osigurajte nam uvjete u kojima ćemo moći adekvatno i dostojanstveno, u adekvatnom vremenu za hitnog bolesnika opskrbiti bolesnike na način na koji to oni zaslužuju i na način s kojima ćemo mi biti zadovoljni i ne sramiti se pred našim pacijentima, ne biti izloženi stalnom nezadovoljstvu njihovih najbližih, i stalnim prozivkama , a zapravo zato, što za razliku od onih koji su zdravstveni sustav (na svim razinama) dužni organizirati i posložiti, RADIMO.“

obraćanje zdravstvenog radnika iz jedne bolnice u RH

Unatoč manjku liječnika, o kojem se sve više govori u kontekstu očuvanja sustava javnog zdravstva, u pritužbama se ukazuje na teškoće i dugotrajnost postupaka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i izdavanja licenci za rad od strane nadležnih komora u zdravstvu. Razumijevajući potrebu kontrole obrazovanja i stručnosti zdravstvenih radnika, usko povezane i s ishodima liječenja i zaštitom prava pacijenata, nejasno je zašto se, primjerice, provedba dopunske mjere razdoblja prilagodbe za liječnike dentalne medicine treba čekati i četiri godine.

Dodatno, nedovoljno su precizne i međusobno neusklađene zakonske odredbe iz područja zdravstva i obrazovanja. Tako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu propisano da diplomski studij sestrinstva može upisati samo osoba koja je i na prijediplomskoj razini završila studij sestrinstva. Takvom odredbom zadire se i u akademsku samoupravu koja obuhvaća i utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, na što smo upozorili i u e-savjetovanju. Studij sestrinstva svakako traži određena predznanja, ali sukladno ZVOZD-u visoko učilište samostalno određuje uvjete upisa određenog studija.

Tijekom 2023. godine zaprimali smo pritužbe i na izbor novih članova Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba i na njegov rad. U pritužbama se iskazivalo nezadovoljstvo smjenom članova prethodnog sastava ovog povjerenstva. Zakonom o zaštiti prava pacijenata uređen je sastav i djelokrug županijskih povjerenstava za zaštitu prava pacijenata, no njime nije određeno tijelo koje nadzire rad županijskog povjerenstva. MZ nam na to nije odgovorilo, ali je navelo da se ne smatra nadležnim.

Preporuka 6.

Ministarstvu zdravstva, da dopunom Zakona o zaštiti prava pacijenata definira tijelo nadležno za provedbu nadzora nad radom županijskih povjerenstava za zaštitu prava pacijenata

Istovremeno smo od pritužitelja zaprimili kopiju odgovora koji mu je MZ uputilo još 2022. godine, u kojem je navedeno da je provelo upravni nadzor nad radom ovog povjerenstva u prethodnom sastavu.  Činjenica da MZ daje oprečna mišljenja o tijelu nadležnom za provedbu nadzora nad radom županijskih povjerenstava, ukazuje da je Zakonom o zaštiti prava pacijenata potrebno propisati tijelo nadležno za provođenje nadzora nad radom županijskih povjerenstava za zaštitu prava pacijenata.

 

Onkološki pacijenti

Prema zadnjim dostupnim podacima za 2022. godinu, RH ima veću smrtnost od EU prosjeka te treću najveću smrtnost od raka u EU-u (prvu najveću za muškarce i osmu za žene). Istovremeno je prema incidenciji pojave raka bliže prosjeku EU-a, što ukazuje da je veća smrtnost povezana s kvalitetom zdravstvene skrbi za onkološke pacijente. Sukladno aktualnim procjenama EK-a i OECD-a, ispodprosječni broj zdravstvenih djelatnika i centara za radioterapiju te kapaciteta za liječenje i dalje otežavaju brz pristup liječenju, a nedostaje i koordinacije u pružanju skrbi, unatoč postojanju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. koji bi ove nedostatke trebao ispraviti.

Isti izvor navodi da se smrtnost u razdoblju od 2011. do 2019. godine smanjila za većinu vrsta raka, pri čemu najviše za rak dojke, što ukazuje na napretke u liječenju. No, kvaliteta liječenja raka je ispod prosjeka EU-a, a da sustav ima značajne manjkavosti pokazao je i slučaj gđe Line Budak. Ona je početkom godine u javnost iznijela negativno iskustvo pri dijagnosticiranju raka dojke, nakon što u RH nije uspjela ostvariti potrebno liječenje, koje je trebalo uslijediti nakon neprihvatljivo dugog razdoblja od čak sedam mjeseci od pretrage do saznanja rezultata. Zbog toga je odlučila započeti liječenje u inozemstvu, a budući da joj HZZO nije odobrio povrat troškova, u tijeku su upravni sporovi.

U vezi s ovim slučajem nadzor su proveli KBC Sestre milosrdnice, na kojemu je došlo do „odgode“ podizanja nalaza, HLK i MZ, no nitko nije utvrdio propuste u liječenju. Pučka pravobraniteljica je provela ispitni postupak u kojemu je iz perspektive ljudskog prava na zdravlje promatrala tijek i aktere uključene u pružanje zdravstvene zaštite pacijentici. Utvrdila je da ju je bolnica propustila jasno informirati o obvezama preuzimanje nalaza biopsije te da je manjkav i protokol u kojemu liječenje ovisi isključivo o tome je li se i kada pacijent informirao o nalazu, jer može rezultirati nepreuzimanjem i ugrožavajućim odgodama, što je konkretan slučaj i pokazao.

Također, utvrdili smo da su upute za obavljanje MR-a dojki diskriminatorne na temelju dobi, zdravstvenog stanja i rodnog identiteta jer ne sadrže upute za žene koje nemaju ili imaju neredovite menstruacije. Dodatno, utvrdili smo da postoji neujednačeno postupanje multidisciplinarnih timova za rak dojke jer je u jednoj bolnici na temelju nalaza starih sedam mjeseci odmah preporučena operacija dok je u drugoj preporuka za operaciju donesena tek nakon niza pretraga, uključujući rebiopsije tkiva.

Naposljetku, utvrdili smo nepravovremenost liječenja i nakon saznanja dijagnoze, jer je druga bolnica pacijentici zakazala operaciju za 40 dana, iako je u tom trenutku najmanje osam mjeseci imala maligni tumor i relevantne smjernice iz Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke preporučuju da čekanje na operaciju nije dulje od 15 dana.

MZ-u smo dali niz preporuka i izdali upozorenja, no i dalje je stava da je pacijentici bilo omogućeno ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu te da se pomaci realiziraju u sklopu spomenutog strateškog dokumenta, a na neke preporuke nisu odgovorili. Preporuke smo dali i KBC-u Sestre milosrdnice koji je sve usvojio i unaprijedio sustav kako bi se ubuduće prevenirali slični propusti.

Naposljetku, ovaj je slučaj još jedan u nizu u kojima je pacijentica javno progovorila o problemima u sustavu zdravstva, a čiji predstavnici su je, i prije provedenih nadzora, diskreditirali i javno prozivali, umjesto da ispitaju postojanje propusta.

Preporuka 7.  

Ministarstvu zdravstva, da osigura jedinstveno postupanje s nalazima pretraga pri čemu se rezultati trebaju dostavljati liječnicima obiteljske (opće) medicine i specijalistima kada su ih oni zatražili, a oni za koje je to moguće i samim pacijentima kroz Portal zdravlja (e-Građani)

Preporuka 8.

Ministarstvu zdravstva, da napravi analizu načina postupanja multidisciplinarnih timova za rak dojke na području cijele RH te propiše jasne standarde postupanja kako bi sve pacijentice imale jednaku i najadekvatniju moguću zdravstvenu skrb

Na probleme onkoloških pacijenata ukazuje i Udruga žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same. Navode da su kvarovi aparata sve učestaliji te da niti jedan pacijent nije proveo radioterapiju u predviđenom roku, bez odgađanja termina. Ovo je posebno otegotno za pacijente koji, teško narušenog zdravlja, putuju na liječenje u drugi (veći) grad i tek u bolnici saznaju da je aparat u kvaru. Osim toga ukazuju na dugo čekanje termina za operacije invazivnih karcinoma koje se tijekom ljeta i godišnjih odmora odgađaju i do nekoliko mjeseci. Stoga je važno da se za sve pacijente s dijagnozom raka osigura pravovremena dijagnostika, operativni zahvati i liječenje u najkraćem mogućem roku u skladu s recentnim medicinskim standardima i najboljom praksom.

Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba navodi kako se lista čekanja za fizikalnu terapiju onkoloških pacijenata od 2022. godine nije smanjila, dok se za zračenje povećala na sedam mjeseci. Navodi i slučaj onkološke pacijentice, koja se žalila na jake bolove, ali je liječnici nisu ozbiljno shvatili, da bi na kraju završila na liječenju metastaza u kostima.

U odnosu na druge probleme s kojima se susreću osobe oboljele i liječene od raka, sindikati i udruge ukazuju na otkazivanje ugovora o radu te da se nakon povratka na posao degradiraju i stavljaju na poslove koje zbog bolesti ne mogu obavljati. Prema Istraživanju o radnom statusu osoba oboljelih od raka Udruge Nismo same, više od 17% onkoloških pacijenata je tijekom ili nakon liječenja ostalo bez posla.

 

Palijativna skrb

„Ovim putem željela bih vam se od srca u ime cijele moje obitelji zahvaliti što ste promptno reagirali i postupali po mojoj predstavci. Moj otac je nažalost, ali očekivano izgubio bitku sa svojom bolesti, no otišao je bez straha, s tugom što neće biti s nama, ali sa stavom da će s nama ostati i pomoći nam kao anđeo. Otišao je miran, bez bolova, u svom domu i u našem zagrljaju, a sve to zahvaljujući mobilnom palijativnom timu. Svjesna koliko su nam doktorica i medicinska sestra pomogle i olakšale nam tužan, prirodan odlazak našeg oca te da cijelo to razdoblje bude i njemu i nama u skladu s temeljnim ljudskim pravima, željela bih vam prenijeti svoje osobno iskustvo… Zahvaljujući njima, primili smo njihov empatijski pristup kroz koji je moj otac povratio narušeno povjerenje prema zdravstvenim radnicima, sestri i meni je pružena edukacija… čime su nam pomogle da terapiju, brigu i njegu o ocu usinkroniziramo sa drugim svakodnevnim obavezama, tati pružimo kvalitetu i dostojanstvo života u kojem neće biti u bolovima i dehidriran, mamu, sestru i mene se postepeno pripremalo na neizbježan trenutak tako da smo ga dočekale bez šoka, straha i stresa već samo dostojanstveno u tuzi. Vratile su medicinu i palijativnom pacijentu i nama koje smo se brinule o njemu.

Zasigurno im nije lako jer uz vožnju po cijelom zapadnom dijelu grada, odrađuju svoj medicinski, psihološki, socijalni posao i to s pacijentima i obitelji koji su izgubili vjeru u zdravstveni socijalni sustav, a sve to bez grča na licu sa osmijehom i uvijek toplom riječi. Dostupne u svako doba dana. Takav angažman i srčanost nažalost rijetko susrećem unutar zdravstvenog sustava.“

Odgovor je ovo kćerke palijativnog pacijenta koja nam se pritužila jer njen otac nije mogao dobiti palijativnu skrb, kao i dodatne zdravstvene usluge u jednoj zagrebačkoj bolnici. Kao palijativni pacijent u bolovima otpušten je kući s jednom tabletom ketonala, a smjenu obiteljske liječnice trebalo je čekati do idućeg dana popodne.

Nakon otpusta iz bolnice trebao je usluge mobilnog palijativnog tima i kućne njege, koju u prvotno nije dobio jer, prema navodima kćerke, neki domovi zdravlja na zapadu Zagreba preko HZZO-a ne pokrivaju tu njegu i skrb za njegovu adresu, a patronažna sestra nije ovlaštena  previjati rane. Tek nakon našeg postupanja pacijent je dobio potrebnu palijativnu skrb na koju je imao pravo, a članovi obitelji edukaciju o davanju terapije, brizi i njezi kod kuće, kao i psihološku pomoć zbog skorog gubitka bliskog člana obitelji.

Pritužbom nam se obratio i građanin koji je morao tražiti smještaj/palijativnu postelju nakon otpusta iz bolnice majke kojoj je trebala cjelodnevna medicinska skrb. Iako je bolnica navela da kontaktira druge bolnice i dogovara premještaj u ustanove za smještaj palijativnih pacijenata, kontaktirala je samo jednu zdravstvenu ustanovu koja joj nije odgovorila pa je traženje smještaja palo na sina, što je za pojedinca puno teže nego za bolnicu koja je umrežena i u kontaktu s drugim ustanovama. Dok je HZZO vršio kontrolu ugovornih obveza bolnice iz koje je majka otpuštena, sin je uz pomoć obiteljske liječnice našao smještaj u bolnici s palijativnim posteljama.

U slučaju liječnika Krešimira Crnogaće, palijativnog pacijenta koji je preminuo u bolnici u Šibeniku, njegova je partnerica otvorila pitanje dostupnosti opioida morfija za palijativne pacijente u bolnicama. Stručno mišljenje HLK o medicinskom zbrinjavanju palijativnog pacijenta još nismo zaprimili, no zaprimili smo mišljenje Hrvatskog društva za liječenje boli HLZ-a, u kojemu se ukazuje da ne postoji ujednačena edukacija iz medicine boli, kao ni uža specijalizacija iz toga područja. Posljedično su palijativni bolesnici u nekim ambulantama uskraćeni za liječenje po najnovijim smjernicama.

Istovremeno se ukazuje da se minimalno invazivni zahvati za liječenje bolesnika sustavno provode jedino u Zavodu za liječenje boli KBC-a Osijek. Imajući to u vidu, napravljen je Kurikulum iz uže specijalnosti medicine boli namijenjen za sve liječnike koji se bave medicinom boli i prema kojemu bi edukacija trajala šest mjeseci. U više navrata MZ-u je podnesen zahtjev za odobrenje uže specijalizacije iz medicine boli, koji još nije odobren, a o čemu još čekamo očitovanje.

Palijativna skrb se u svim oblicima i dalje vrlo sporo razvija. Na primarnoj razini zdravstvene zaštite tijekom 2023. godine ugovoreno je još tri koordinatora (ukupno 47 od predviđenih 52) i samo jedan palijativni tim (ukupno 41 od predviđenih 52), čime Mreža javne zdravstvene službe još nije popunjena.

Prema podacima bolnica, mnogima nedostaje palijativnih postelja u odnosu na potrebe. Tako primjerice Opća županijska bolnica Požega nema nijednu palijativnu postelju, a prema procjeni potrebno joj je 15. Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“ Popovača ima osam ugovorenih postelja, no zatražili su povećanje na 55, s obzirom na iznimno velike potrebe. KBC Split nema ugovorene palijativne postelje pa postelje za produženo liječenje po potrebi koristi za palijativnu skrb, kao i KB Dubrava.

KBC Split, Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb „Sveti Rafael“ u Strmcu i Udruga La Verna ukazuju na nedostatne posteljne kapacitete u socijalnoj skrbi prilagođene palijativnim pacijentima, posebice dementnima te onima kojima je potrebna potpora u disanju.

S obzirom na komorbiditete  pacijenata i njihovu životnu dob mnoge druge bolnice su u potrebi povećanja broja ugovorenih palijativnih postelja. Opća bolnica „Dr. Tomislav Bardek“ u Koprivnici trenutno ima pet palijativnih postelja, no navodi da je u provedbi projekt Regionalnog centra za palijativnu medicinu i liječenje boli koji će u sklopu bolnice pružati sveobuhvatnu zdravstvenu skrb za palijativne pacijente koristeći alate multidisciplinarnog pristupa kroz stacionarni dio, dnevnu bolnicu i bolnički odjel te ambulante za palijativnu medicinu i liječenje boli.

U bolnicama u pružanju palijativnih usluga uglavnom ne sudjeluju volonteri, većina bolnica nema palijativne odjele, već su palijativne postelje raspoređene po drugim odjelima što zapravo onemogućava interdisciplinarni pristup palijativnom pacijentu.

Prema podacima Udruge La Verna i dalje je prisutan problem neodgovarajuće i neprimjerene komunikacije prema pacijentima i članovima obitelji, necjelovite komunikacije o bolesti, dijagnozi i prognozi bolesti. Članovi obitelji se naročito žale na neprimjerenu komunikaciju kada nisu spremni preuzeti bolesnika po otpustu iz bolnice, odnosno kada su zahtjevni simptomi bolesti, a resursi obitelji, socijalna mreža i financijske mogućnosti oskudni. Tako navode da ih se kontaktira iz bolnice i prijeti da će zvati policiju te da će socijalna služba dalje zbrinjavati pacijenta, kao i da bolnica nije socijalna ustanova. Pravo na zdravstvenu njegu u kući za vrijeme godišnjih odmora skoro je nedostupno, mobilni palijativni timovi ili ne dolaze jer ih nema dovoljno ili dolaze sa zakašnjenjem ili od strane obiteljskog liječnika nisu uključeni na vrijeme. Profesionalci poput socijalnih radnika, psihologa i duhovnika nisu uključeni u timove što se odražava na kvalitetu skrbi i na prava pacijenata. Otpuštanje palijativnog pacijenta iz bolnice petkom bez prethodno isplanirane i dogovorene skrbi na primarnoj razini dovodi pacijenta u izrazito nehuman položaj da preko vikenda trpi bolove. Volontiranje, kao dio usluge mobilnih palijativnih timova, također je nedovoljno prepoznato.

S obzirom da smo u prvom kvartalu 2024. godine, a da je Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u RH 2023.-2026. još u pripremi, preporučujemo njegovo žurno donošenje.

Preporuka 9. (ponovljena)

Ministarstvu zdravstva, da ubrza uspostavljanje svih oblika palijativne skrbi na svim razinama zdravstvene zaštite kako bi ona bila dostupna pacijentima svaki dan 24 sata dnevno

Preporuka 10.

Vladi Republike Hrvatske, da žurno donese  Nacionalni program razvoja palijativne skrbi

 

Mentalno zdravlje

Prema podacima predstavljenima na tribini  „Mentalno zdravlje kao osnovno ljudsko pravo“ svaka osma osoba na svijetu susreće se s nekim problemom vezanim uz mentalno zdravlje. U Pregledu stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2023 se navodi da razmjere problema pokazuje i udio ukupnih dana bolničkog liječenja zbog poremećaja mentalnog zdravlja, koji je 2020. godine iznosio 17,2%. Prema istom izvoru, 2019. godine ukupno 14,8% stanovništva u RH patilo je od poremećaja mentalnog zdravlja. Najčešće se radilo o anksioznim poremećajima (procjenjuje se da pogađaju 4,3% stanovništva), depresivnim poremećajima (4,1%) te poremećajima povezanima s konzumacijom alkohola i droga (3,3%).

Stopa smrtnosti od samoubojstava u RH, koja je 2020. godine iznosila 13,2 na 100.000 stanovnika, premašila je prosjek EU-a od 10,2, a češća su u muškaraca nego u žena. Prisutne su i velike razlike prema dobi, pri čemu stope samoubojstava muškaraca dosežu vrhunac u osoba starijih od 75 godina. Također, Eurobarometar o mentalnom zdravlju EK iz lipnja 2023. godine navodi da 60% mladih iz RH u dobi 15-24 godine odgovara da su recentne krize imale utjecaja na njihovo mentalno zdravlje, a o čemu više pišemo u poglavlju o mladima.

Istovremeno, zaštita mentalnog zdravlja u zajednici još je nedovoljno razvijena, a usluge povezane s mentalnim zdravljem dostupnije su u Zagrebu i velikim gradovima. Nedostaje i veliki broj stručnjaka, prije svega psihijatara, no unatoč tome njeguje se multidisciplinarni pristup u koji su uključeni i brojni drugi stručnjaci. Nedostatni su i smještajni kapaciteti za hospitalizaciju, kao i za dnevnu bolnicu.

Premda je Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. donesen 2022. godine, do danas nije donesen nijedan od predviđena četiri akcijska plana.

Preporuka 11.

Ministarstvu zdravstva, da donese akcijske planove predviđene Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja do 2030.

Zdravstveno osiguranje

Učinci izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

S danom 1. travnja 2023. godine na snagu su stupile Izmjene i dopune ZOZO-a koje su donijele promjene za zdravstveni sustav, ali i značajne promjene za neke osigurane osobe. Za kategoriju osiguranih osoba tzv. nezaposleni (osigurani temeljem čl. 7. st. 1. točke 13. ZOZO-a), ako nisu prijavljene u evidenciju nezaposlenih HZZ-a, uvedena je obveza osobnog pristupanja HZZO-u radi provjere okolnosti na temelju kojih im je utvrđen status – prvi puta do 29. lipnja 2023. godine te potom jednom u tri mjeseca. Osim toga, prijavom privremenog odlaska iz RH (neovisno o prebivalištu) prestaje status osigurane osobe. U slučaju nepristupanja i prijave privremenog odlaska, HZZO vrši odjavu bez donošenja rješenja, osim ukoliko to osigurana osoba zahtijeva.

Znajući kako se u RH ljudsko pravo na zdravlje i pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju kroz status zdravstveno osiguranih osoba, obveza osobnog pristupanja HZZO-u radi zadržavanja ovog statusa u nepovoljniji položaj stavlja one koji ju ne mogu izvršiti. Na to je pučka pravobraniteljica upozorila još u postupku javnog savjetovanja i pri donošenju izmjena ZOZO-a u Hrvatskom saboru, predlažući da se takva obveza ne uvodi.

Pri tome cilj obveze nije bio naveden u obrazloženju izmjena ZOZO-a niti je pojašnjen pučkoj pravobraniteljici, osim što se navodilo da je cilj „uvođenje reda u sustav“, za što smo preporučivali drugačije metode poput razmjene informacija HZZO-a s drugim tijelima, primjerice s MUP-om ili Poreznom upravom. Kako naše preporuke nisu uvažene, dodatno smo HZZO-u preporučili da o obvezi osobnog pristupanja pisano obavijesti sve osobe kojih se ono tiče, vodeći računa da se svi građani ne služe elektroničkom komunikacijom.

Pritužbe su nam počele stizati nedugo nakon stupanja na snagu izmjena ZOZO-a, nakon što su obveznicima pristizale obavijesti HZZO-a. HZZO je obavijesti slao isključivo običnom poštom (ne preporučeno i ne istovremeno (i bez troška) preko sustava e-građani) pa su neki navodili da im obavijest nije nikad stigla ili je stigla na adresu s koje su godinama odjavljeni.

Pritužitelji su ukazivali da neće moći osobno pristupiti zbog invaliditeta ili lošeg zdravstvenog stanja, pitajući se zašto se od njih koji cijeli život žive u RH traži da to potvrđuju. Iako ZOZO ne predviđa iznimke od osobnog pristupanja, putem medija je bilo komunicirano, a što je potvrđeno i nama, da će HZZO od ove obveze izuzeti osobe koje iz ozbiljnih zdravstvenih razloga ne mogu osobno pristupiti i o tome dostave dokumentaciju.

No, kako ovaj izuzetak nije propisan ZOZO-om, izlazeći u susret pojedinim posebno ranjivim osiguranicima HZZO je otvorio vrata arbitrarnom postupanju službenika, koje nije ujednačeno niti internom uputom o postupanju koja je bila vrlo općenita i poslana tek u listopadu 2023. godine. O arbitrarnosti govori slučaj, prijavljen pravobraniteljici za osobe s invaliditetom, osobe u invalidskim kolicima od koje se tražilo da osobno pristupi, iako pristup zgradi HZZO-a nije prilagođen za osobe u kolicima, kao i pritužba upućena pučkoj pravobraniteljici, također osobe s invaliditetom u kolicima, kojoj nakon što se dva puta javila e-mailom i dostavila dokumentaciju, treće takvo javljanje nije bilo uvaženo.

Obratio nam se i veći broj studenata koji se školuju izvan RH/EU i njihovih roditelja, neki i na udaljenim lokacijama, jer su i ti studenti obvezni osobno pristupiti u HZZO. Isticali su da im zdravstveno osiguranje pokriva stipendija ili ga sami plaćaju, a da im je obvezno zdravstveno osiguranje potrebno samo dok periodički borave u RH te po povratku sa studija. Posebno je bilo izraženo nezadovoljstvo roditelja koji kao obveznici plaćanja doprinosa pridonose da sustav zasnovan na načelu solidarnosti može funkcionirati, a njihova djeca su sada izostavljena iz njega.

S obzirom na velik broj pritužbi koje su ukazivale na diskriminatorne učinke ZOZO-a, prije isteka prvog roka osobnog pristupanja (29. lipnja 2023. godine) pučka pravobraniteljica predala je Ustavnom sudu RH zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi izmjena i dopuna ZOZO-a koje se odnose na obvezu osobnog pristupanja HZZO-u. Prema podacima HZZO-a iz lipnja 2023. godine, ova se obveza odnosila na ukupno 275.542 osigurane osobe,  a s 29. lipnja 2023. godine HZZO je odjavio 105.982 osigurane osobe.

U zahtjevu smo istaknuli da se radi o obvezi koja je protivna zabrani diskriminacije iz Ustava RH i ZSD-a, jer sve osobe neće moći osobno pristupiti HZZO-u zbog invaliditeta, zdravstvenog, ali i imovnog stanja, ako žive u mjestima udaljenima od najbliže ustrojstvene jedinice HZZO-a te da su temeljem ovih osobina stavljene u nepovoljniji i nejednak položaj. Osim toga ova obveza, uključujući način na koji je uvedena, ugrožava i ustavna jamstva prava na žalbu, prava na napuštanje teritorija i odlazak u inozemstvo, posebnu skrb prema osobama s invaliditetom, prava na zdravstvenu zaštitu i zaštitu mladeži te dostupnosti obrazovanja pod jednakim uvjetima.

Posebno smo istaknuli situaciju studenata izvan EU/RH podsjećajući na ustavnu zaštitu mladeži i da ova obveza negativno utječe na ostvarivanje prava na obrazovanje i slobodu kretanja. Istaknuli smo da će odjavom iz zdravstvenog osiguranja doći do povrede prava na zdravlje te nastupiti značajne materijalne obveze (i rizik od duga) za one koji se ne budu mogli osigurati po drugoj osnovi financiranoj iz proračuna, jer će morati samostalno plaćati doprinose, a radi se o kategoriji osoba koje nisu u radnom odnosu.

Također, zbog činjenice da se rješenje o odjavi ne donosi automatski već na zahtjev, ugroženo je pravo na pravni lijek, a građani su dovedeni u situaciju neočekivanih troškova jer će za odjavu saznati tek tijekom liječenja. Naposljetku, ukazali smo kako sama definicija provedbe obveze „jednom u tri mjeseca“ nije precizna i podložna je tumačenju, što stvara nesigurnost. Zbog svega navedenog tražili smo da se obveza osobnog periodičnog pristupanja HZZO-u ukine kao protuustavna te da se do donošenja odluke Ustavnog suda privremeno obustavi postupanje na osnovi spornih članaka, kako ne bi došlo do povrede prava.

Zahtjev smo dopunili u rujnu, slijedom većeg broja pritužbi osoba koje su koristile prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, a koje su odjavom iz obveznog zdravstvenog osiguranja izgubile i ova prava te smo Ustavnom sudu ukazali na negativne učinke na ustavnu zaštitu materinstva. Ustavni sud nije privremeno obustavio postupanje temeljem spornih članaka niti je do kraja 2023. godine donio odluku.

Ukupno smo u 2023. godini zaprimili 88 pritužbi zbog obveze osobnog pristupa i odjave iz obveznog zdravstvenog osiguranja, što je najveći broj pojedinačnih pritužbi pučkoj pravobraniteljici zbog nekog pitanja, izuzev kada se upućuju u okviru neke kolektivne akcije. I sam HZZO je zaprimio velik broj pritužbi, odnosno 1.109.

Građani koji su ostali bez zdravstvenog nakon 29. lipnja 2023. godine prituživali su nam se da nisu bili obavješteni o obvezi ili nisu znali da se na njih odnosi, da nisu mogli pristupiti iz zdravstvenih razloga, da nisu imali zdravstveno osiguranje dok im se utvrđivao status po drugoj osnovi i stoga su plaćali troškove liječenja, da nisu razumjeli koji je bio krajnji rok za pristupanje ili su propustili rok za dan ili dva, ali i da su od HZZO-a dobivali uplatnice za dopunsko osiguranje koje su uplaćivali ne znajući da nemaju ono obvezno.

Javljali su nam se kronični bolesnici (srčani bolesnici, epileptičari, dijabetičari) koji su saznali da nemaju zdravstveno osiguranje nakon što su trebali podići terapiju, kao i osobe s teškim bolestima koje su mahom bez sredstava za život, ali i bez mogućnosti zapošljavanja. Zaprimili smo pritužbe umirovljenika s vrlo malim inozemnim mirovinama, koji su bili osigurani kao nezaposleni, a nakon odjave im je HZZO utvrdio status kao inozemnim umirovljenicima, što znači da su obveznici plaćanja mjesečnih doprinosa za zdravstveno osiguranje. Za neke to znači da im od mirovine ostaje 20-ak eura za život.

Po pritužbama zbog odjave nismo mogli postupati s obzirom na pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom, ali smo građanima davali informacije što smo poduzeli te koje mogućnosti su im na raspolaganju. Međutim, kada se pritužbe nisu odnosile na samu obvezu osobnog pristupanja nego na postupanje HZZO-a kod provedbe ove obveze (npr. kada građani nisu dobili točne informacije, smatrali da su bili pogrešno evidentirani u kategoriji „nezaposlenih“ i slično) provodili smo ispitne postupke.

Primjerice, u jednom smo postupku utvrdili dugotrajno rješavanje po zahtjevu pritužitelja da mu se kao osobni pristup uvaži njegov dolazak u HZZO zbog promjene doktora. Također smo u jednom postupku upozorili HZZO na dugotrajnost postupanja po zahtjevu pritužiteljice koja je izgubila zdravstveno uslijed nejavljanja da se osigura kao član obitelji osiguranika, a temeljem našeg upozorenja je HZZO svim ustrojstvenim jedinicama dao uputu da po ovim zahtjevima postupaju prioritetno. Od građana koji su se obratili HZZO-u prije nego su se obratili nama, saznali smo da im je rečeno kako su trebali pratiti medije, nekad su upućivani da se zaposle na kraće vrijeme kako bi se opet mogli prijaviti kao nezaposleni, a nekima je rečeno da HZZO ne donosi rješenja o odjavi.

Dodatni problem bio je što u 2023. godini nije bio donesen novi Pravilnik o mjerilima i postupku za utvrđivanje nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatak sredstava za uzdržavanje, za provedbu izmijenjenog članka 15. ZOZO-a prema kojemu zdravstveno osiguranje mogu ostvariti osobe koje nemaju sredstava za uzdržavanje ili koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava, što bi nekima od odjavljenih građana omogućilo ponovnu prijavu.

No, zbog nedonošenja Pravilnika, za što je nadležno MRMSOSP, JRS nisu znale kako postupati. Tako se pučkoj pravobraniteljici obratio pritužitelj kojeg je JRS odbila pozivajući se na Pravilnik koji je bio na snazi, iako je on zadovoljavao nove uvjete propisane izmjenama ZOZO-a. Po ovoj pritužbi i dalje postupamo jer nije jasno tko provodi nadzor nad JRS-ovima u ovom slučaju. Nacrt Pravilnika stavljen je u javno savjetovanje krajem godine te smo preporučili da se podigne prag za određivanje nedostatka sredstava za život kako obveza plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ne bi građane dovela u rizik od siromaštva.

HZZO navodi da je velik broj osoba iz kategorije obveznika osobnog pristupanja stekao status po drugoj osnovi pa više nemaju ovu obvezu, no prema njihovim podacima i dalje oko 137.000 obveznika treba osobno pristupati HZZO-u. Naposljetku, ovakvih pritužbi će biti sve dok ova obveza bude na snazi jer će građani i dalje propuštati rokove te će, iako zadovoljavaju supstancijalni uvjet za osiguravanje, biti odjavljivani iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Osim navedenog, izmjene ZOZO-a donijele su promjene za osobe koje imaju prebivalište u RH, no prijavljen privremeni odlazak iz RH, što je okolnost za odjavu iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Među njima su i hrvatski državljani koji redovito studiraju u drugim zemljama EU-a, koji su do ovih izmjena ostvarivali zdravstvenu zaštitu temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja. Osim što više ne mogu ostvarivati zdravstveno osiguranje dok su izvan RH, neće imati zdravstveno osiguranje niti po povratku. Kako je riječ o postupanju koje značajno utječe na slobodu kretanja građana EU-a, provodimo ispitni postupak.

Izmjenama ZOZO-a nekim je građanima smanjen pristup potrebnoj zdravstvenoj zaštiti, što je u suprotnosti s univerzalnom zdravstvenom pokrivenošću iz UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Upravo u vezi s ovim ciljem je u rujnu 2023. održan sastanak na visokoj razini u UN-u, na kojemu je donesena politička deklaracija kojom se afirmira univerzalna zdravstvena pokrivenost i želi ubrzati njezino postizanje do 2030. godine.

„Meni nije problem se javljati svaka 3 mjeseca, ali mogu jedino telefonskim putem ili email poslati. Nemam prijevoz, nemam kako doći, ne mogu se samostalno kretati, a na HZZO-u kao da nemaju nimalo razumijevanja i samo tjeraju po svom. Pitala sam ih mogu li im se javljati mailom ili telefonski ali oni me stalno forsiraju da dođem k njima.“

 

„…obraćam Vam se za pomoć jer sam izgubio osnovno zdravstveno osiguranje i bolujem od epilepsije. (…) Molim Vas za pomoć, u vraćanju statusa korisnika osnovnog zdravstvenog osiguranja te mi tako omogućiti daljnje liječenje i korištenje lijeka Depakine, bez kojih ne mogu funkcionirati. Budući da sam nezaposlen, gotovo mi je nemoguće plaćati račune za kontrolne preglede (…)“

 

„Poštovana, pišem Vam shodno na članak koji je izašao koliko je tisuća ljudi izgubilo zdravstveno osiguranje. Moj otac je dobrovoljni branitelj Domovinskog rata i otkad je dobio poštom obavijest u nekoliko navrata je odlazio u područni ured kojeg neću imenovati gdje su ga poslali mrtvo hladno kući jer treba doći 30.06. jer su tako napisali, točnije 29.6. je pisalo u obavijesti. (…) svi smo se morali angažirati oko njegovog dolaska. Prvo su ga poslali na poreznu da izvuče financijsku imovinu koju nisu mogli vidjeti u kompjuteru, kasnije su ga istjerali vani, bili su jako bezobrazno što ga je uzrujalo i narušilo njegovo zdravlje.“

 

„Prije mjesec dana sam izgubila zdrastveno jer zbog bolesti zakasnila se javiti,u Hzzo su mi dali opcije koje mi ništa ne pomazu ,preko muža se nemogu prijaviti jer je stranac koji nema naše zdrastveno ,obrtnik je pa to plačanje zdrastvenog 80 eura mjesečno nam i nije malo a i ljuti me iskreno . Upravo sam saznala da sam trudna i šta mi je činiti ? Dali trudnicama barem vrate zdrastveno ili da carski rez idem napraviti kod mesara.“

 

„Javljam se ovim putem u ime svoje majke. Radi se o tome da je izgubila pravo na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje. Ne razumijem kako je moguće da osoba koja pri HZMO ima 80% invalidnost, na Zavodu za socijalni rad VI. stupanj oštećenja, a u zdravstvenom sustavu se vodi kao teški kronični bolesnik i boluje od rijetke bolesti- može izgubiti pravo na osnovno zdravstveno osiguranje. (…)  Nije zaprimila pismenu obavijest o tome da spada u skupinu kojoj se potencijalno ukida zdravstveno osiguranje. Tako važne obavijesti morale bi se slati s povratnicom jer za posljedicu imaju trajnu štetu za osiguranika.“

 

„Javljam vam se da Vas upitam , zar Vas nije stid ukinuti zdravstveno osiguranje osobi majci 5 tero malodobne dijece koja boluje od Dijabetesa tipa 2, Asme, stitne žljezde ciste na njoj i tumurcic, kucma stedala isla 3 ×godišnje na terapije, cir na želucu problemi sa živcima, Tlakaš sam,, i to samo sto se nisam pojavila do 29.06.  Sta treba da umrem, svi lijekovi su mi svaki mjesec potrebni (…)“

 

„Vraćena sam kući sa otvorenim zubom,jer nemam novca za privatni popravak. Samohrana sam majka troje maloljetne djece. (…) Ostala sam bez rodiljne naknade i zdravstvenog. Dojim bebu i pijem tablete protiv bolova.“

 

„Danas smo došli, da ne dolazimo zadnji dan i doživljavamo šok. Trebali smo se javiti do 21.8. 2023. kasnimo 4 dana i moj sin izbrisan je iz registra osiguranih osoba a ima ozbiljnih zdravstvenih poteškoća i nije jedan od onih koji mogu “ići raditi u Irsku, Njemačku itd.”

 

„Osobno sam napravila propust jer se nisam prijavila na HZZO do kraja 6og mjeseca jer je u mojoj glavi totalno nelogično da se osobe koje su na porodiljnom i roditeljaskom dopustu moraju prijaviti na HZZO. (…) Jučer sam saznala da sam.izgubila sva prava jer eto do kraja lipnja nisam dosla s malom bebom na šalter da im kažem dobar dan i da oni vide da sam zaista to ja. Od HZZO nisam dobila nikakvo rješenje niti papir, jučer sam bila osobno kod njih i rekli su mi da ništa ne mogu napraviti.“

 

„…ja sam majka studenta koji studira u SAD-u i koji je temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju jučer izgubio status zdravstveno osigurane osobe u RH. Posebice me ljuti, što već prvog dana od stupanja na snagu predmetnog Zakona su uočene nepravilnosti ali do sada nitko od predlagatelja spornog Zakona nije niti pokušao izmijeniti propise kako bi studenti koji studiraju izvan EU i ne razlikuju se od ostalih studenata, imali isti status jer i mi njihovi roditelji jednako doprinosimo fondu obaveznog zdravstvenog osiguranja kao i roditelji studenata u EU.“

 

„Ono što se ja pitam kao roditelj jest:

1. Zašto moje dijete kad dođe kući nema pravo na zdravstveno osiguranje?

2. Zašto je ona i takvi kao ona manje vrijedna od nekog tko studira u Europi ili Hrvatskoj?

3. Zašto se nju i ostale studente kao ona trpa u isti koš kao nekog tko je otišao raditi u Irsku, Njemačku…“

 

„Krajni rok za javljanje bio je 14.08 a ja sam se javila na HZZO 18.08. gdje mi je djelatnica HZZO rekla kako nema više pravo na obvezno zdravstveno osiguranje i ako ga želim ponovo imam moram plaćati 85 eura mjesečno što je za moj buđet dok studiram previsok iznos. Od kad sam se rodila živim na istoj adresi i školujem se u Hrvatskoj i uredno svaki mjesec plaćam dodatno zdravstveno osiguranje.“

 

„Jako sam lose, zivotno lose, trebam psihijatra ne mogu ici. Na kauciju 15 dana ljekove pijem….kojim ste to odredbama odredili da se do 21.07 javi a poslje placati 500kn pa ja nemam taj novac, mozete li prolongirati nas koji zaista bas zbog zdravlja nismo svatili da cemo ostati bez osiguranja.“

 

„Ne znam kome bi se obratio, HZZO je mojoj zeni ukinuo 29.06. 2023. naknadu odnosno postedu od rada koja je u trajanju od 3 godine (…)Nikakvu obavijest dobila nije,to sam im odgovorio,na sto mi je gospoda rekla da je bilo u medijima. Ja sam zaposlen i radim od jutra do mraka za mizernu placu i jos imamo kredit,a zena odgaja doma 3 djece i nema vremena ni jesti kako treba a kamo pratiti vijesti.“

 

„Rečeno mi je da sam izbrisana iz sustava jer sam zakasnila 1.dan. Razlog mog kašnjenja je bio taj što sam prethodne dane bolovala u temperaturi,tj.dobila sam Covid (testirana brzim antigenskim testom),te nisam bila sposobna izaći iz kuće pod visokom temperaturom,niti  sam željela ostale zaraziti.Javila bih se telefonski,ali ni to nije bila moguća opcija. (…) Smatram da nije u redu što me se izbrisalo iz sustava,jer sam građanka Republike Hrvatske, sa stalnim prebivalištem“

 

„Molim Vas ukinuto mi je osnovno zdravstveno osiguranje.  Zbog šečeraškog stopala hodam uz pomoč štapa. Živim od 133 € Zajamčene minimalne naknade ! Ugrožen mi je život !“

 

„Nezaposlena sam, trenutni, zbog svog zdravstvenog stanja (anomalija desnog bubrega), te sam se zaboravila prijaviti na Hzzo,da ne izgubim osiguranje. Svakako je to bila moja greška,rok za prijavu mi je bio 15.09. Kad sam igrom slučaja saznala da više nemam prijeko potrebno osiguranje, došla sam na Hzzo (…), te tamo bila praktički izrugana,te mi nitko nije htio pomoći“

 

„Lijepo bih Vas molila za informciju, a vezanu za gubitak osnovnog zdravstvenog osiguranja. Naime moja šogorica, žena 57 god. teško je pokretna osoba sa strabizmom, koja je izgubila prvo na osnovno zdravstveno osiguranje i to smo saznali na dan operacije mrene kad je već bila u sali i naravno radi toga su je odbili operirati. Šogorica živi sa majkom od 77 god., zaprimile su dopis u kojem stoji da će joj zdravstveno osiguranje biti ukinuto sa 29.06.2023. ukoliko se ne javi na HZZO medjutim one taj dopis nisu razumjele“

 

„Dakle, HZZO mi je odjavio zdravstveno osiguranje po osnovi nezaposlene osobe, a da me nitko o tome nije obavijestio. O obvezi fizičkog pojavljivanja na HZZO svakih 90 dana sam čula u medijima, ali nisam bila upućena da se odnosi na mene budući da sam nezaposlena majka na rodiljnoj poštedi. (…). Smatram da su povrijeđena moja pravo na zdravstvenu skrb te je država zakazala u zaštiti majčinstva.“

 

„obraćam se kao građanka ove države te majka troje djece duboko razočarana u odnos države i svih njenih tijela prema rodiljama… 23. studenog zaprimam uplatu dijela novčane naknade te idući dan zovem HZZO da se informiram o razlogu umanjene isplate te tada saznajem da sam ostala bez obveznog zdravstvenog osiguranja a tako i svih ostalih prava“

Ostale poteškoće u ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja

 I dalje zaprimamo veliki broj pritužbi u odnosu na dostupnost zdravstvene zaštite, nedovoljno i/ili nepravodobno informiranje o pravima, dugotrajnost postupanja HZZO-a te duge liste čekanja na preglede i terapijske postupke.

Pokazatelj nedostupnosti zdravstvene zaštite su i (pre)dugačke liste čekanja za dijagnostičke i terapijske postupke, o čemu pišemo godinama, a koje su u 2023. godine često bile u fokusu javnosti. Razlog tome su najave i provedba reforme koja ih je trebala smanjiti te činjenica da je kao pokazatelj reforme za korištenje EU sredstava sukladno NPOO-u, definirano smanjenje dana čekanja s polaznih 400 na 270 do kraja zadnjeg kvartala 2023. godine. Pri tome nije poznato na temelju čega je određeno upravo 270 dana, što je za neka medicinska stanja neprihvatljivo dugo.

Kako bi postigle zadani cilj, zdravstvene ustanove su angažirale vanjske suradnike, otvorile dodatne ambulante u popodnevnoj smjeni ili subotom te na druge načine povećale dostupnost termina, a mediji su izvijestili i da je ministar tražio zabranu dodatnog rada u privatnim ustanovama liječnicima na čijim odjelima su liste čekanja predugačke. Početkom 2024. godine MZ je najavilo da će uvesti centralnu adresu elektroničke pošte namijenjenu nehitnim pacijentima za prvi termin na dijagnostički pregled.

Podaci HZZO-a govore o smanjenju prosjeka dana čekanja za sve pretrage u odnosu na prethodne dvije godine. Usporedba podataka s mrežnih stranica HZZO-a o odabranim pretragama koje prati pučka pravobraniteljica pokazuje da se u odnosu na 2022. godinu, krajem 2023. u pola zdravstvenih ustanova vrijeme čekanja smanjilo, ali se u polovici drugih zdravstvenih ustanova za iste pretrage produžilo. Primjetno je značajno smanjenje dana čekanja na obavljanje MR-a mozga, za koji je HZZO ugovorio dodatni broj postupaka, a broj dana čekanja smanjio se i za UZV dojki, no i dalje se na ovu pretragu vrlo dugo čeka, prosječno 219,9 dana.

Liste čekanja problem su za onkološke pacijente i za preglede bez kojih se ne može točno utvrditi radi li se o karcinomu. Tako Udruga Nismo same navodi kako je pacijenticu iz Slavonije, unatoč sumnjivom nalazu pregleda pluća, pulmolog naručio tek za šest mjeseci. U međuvremenu je dobila koronu i zahvaljujući tome je otkriveno da ima metastatski rak pluća. MZ je najavilo da će se do kraja 2023. godine u svim bolnicama početi koristiti tzv. onkološke uputnice koje će osigurati prioritet kod sumnje na karcinom.

Poseban problem su javno dostupne informacije o terminima. HZZO na mrežnim stranicama prenosi podatke o svim zdravstvenim ustanovama. Ove su stranice dodatno unaprijeđene u 2023. godini, no i dalje ne pokazuju uvijek realnu raspoloživost termina jer ih zdravstvene ustanove ne ažuriraju. Tako smo zaprimili pritužbu u vezi razlike termina za pretragu CT koronografija objavljenog na stranici HZZO-a i dobivenog u konkretnoj zdravstvenoj ustanovi. HZZO je uputio građanina na raniji termin u drugoj zdravstvenoj ustanovi te ponovio da su za točnost podataka odgovorne zdravstvene ustanove. No važno je i dalje raditi na unapređenju usklađenosti i točnosti podataka, kako bi građanima bila dostupna točna informacija. S tim u vezi dali smo preporuku u Izvješću za 2022. godinu, no Vlada RH se u svome Mišljenju, kao niti MZ ni HZZO, o njoj nisu očitovali.

Preporuka 12. (ponovljena)

Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da u suradnji s Ministarstvom zdravstva osigura dostupnost točnih podataka na svojim internetskim stranicama o broju dana čekanja u pojedinim zdravstvenim ustanovama za pojedine zdravstvene usluge

„Poštovani,

Šaljem prigovor na kvalitetu zdravstvene usluge i na točnost informacija na stranici „Lista čekanja“… Na istim stranicama su navedeni termini za CT koronarografiju npr. 14.12.23, 19.12.23. a direktnim naručivanjem u navedenim ustanovama dobije se informacija da su sljedeći raspoloživi termini u 4.mj 2024. ili u KB Dubrava naručuju za 2025. godinu !??“

Konačno, i dalje je potrebno raditi na odgovornosti građana oko obveze dolaska na zakazani termin te pravovremenom otkazivanju, kako bi se drugim građanima u potrebi osigurala adekvatna zdravstvena zaštita te doprinijelo na smanjenju lista čekanja.

Preporuka 13. (ponovljena)

Ministarstvu zdravstva, da poduzima daljnje konkretne mjere s ciljem smanjenja lista čekanja

Zaprimali smo pritužbe i vezano uz  evidenciju raspoloživosti liječnika obiteljske medicine na web stranci HZZO-a, odnosno poteškoće u ostvarivanju prava na slobodan izbor liječnika primarne zdravstvene zaštite.. Tako smo zaprimili pritužbu zbog nemogućnosti upisa u ordinaciju liječnika obiteljske medicine u Dom zdravlja u Zagrebu, zbog navodne popunjenosti, iako na web stranci HZZO-a stoji da je navedena ordinacija raspoloživa za upis pacijenata. Zatražili smo od HZZO-a, kao nadležnog tijela, da provede kontrolu u Ordinaciji poštivanja ugovornih obveza. Provedenom kontrolom je utvrđeno da Ordinacija ne ispunjava kvotu od 2125 opredijeljenih osiguranih osoba, odnosno potvrđeni su pritužiteljevi navodi o uskrati prava na slobodan izbor liječnika primarne zdravstvene zaštite s obzirom da nije postojao opravdani razlog za neprihvaćanje pritužitelja kao neprijepornog člana tima navedene Ordinacije. Zbog svega navedenog, HZZO je Ordinaciji izrekao  i ugovornu mjeru.

„Poštovani, molim vas informaciju kakva je procedura u smislu dodijele i prava na upis kod liječnika za kojeg javno stoji da je dostupan (djelomično ograničeno), ali mi je odbijen zahtjev. S obzirom da ovo nije prvi puta, a da je sada prošlo svaku mjeru namjeravam poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi ostvario svoje pravo, a one koji izbjegavaju omogućiti ta prava prijaviti.“

Unatoč preporuci HZZO-u u Izvješću za 2022. godinu da poduzme mjere s ciljem poštivanja rokova  rješavanja prvostupanjskih i drugostupanjskih postupaka sukladno odredbama ZUP-a, i dalje zaprimamo pritužbe zbog dugotrajnosti priznavanja prava. Tako smo postupali po pritužbi priznavanja prava na troškove prijevoza zbog korištenja zdravstvene zaštite, u kojoj se građanin pritužio na dugotrajnost rješavanja žalbenog postupka, koja je i utvrđena nakon provedenog ispitnog postupka.

Kako su zdravstvene usluge često nedostupne u ruralnim područjima i na otocima, a neke i manjim gradovima, pravo na naknadu troškova prijevoza kada se osoba liječi izvan mjesta svog prebivališta, ključno je za ostvarivanje same zdravstvene zaštite. Ovim pitanjem posebno smo se bavili u 2023. godini. ZOZO određuje uvjete kada se ovo pravo priznaje, među kojima je i minimalna udaljenost od 50 kilometara između prebivališta i mjesta upućivanja na liječenje, a oni su dodatno pobliže uređeni Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Pritužiteljica koja nam se obratila, ukazala je kako upravo zbog uvjeta iz Pravilnika ne može ostvariti ovu naknadu. U postupku smo utvrdili da Pravilnik sadrži proizvoljnu i restriktivnu definiciju mjesta polaska i mjesta upućivanja na liječenje zbog koje neki građani, premda zadovoljavaju uvjet od 50 kilometara, ne mogu ostvariti pravo na ovu naknadu. Konkretna pritužiteljica živi u naselju koje je udaljeno više od 50 kilometara od grada u kojemu se stanovnici tog naselja  primarno liječe, no kako samo naselje administrativno pripada drugom gradu koji ne zadovoljava uvjet udaljenosti, njima se ne priznaje naknada troškova prijevoza.

Budući da je ova naknada ključna za ostvarivanje zdravstvene zaštite te da smo utvrdili kako podzakonski akt ograničava prava zajamčena zakonom, HZZO-u smo preporučili da žurno izmijeni Pravilnik, no preporuka nije prihvaćena. Zbog toga smo obavijestili MZ kao tijelo koje vrši nadzor nad aktima HZZO-a, no niti MZ nam nije odgovorilo te smo naposljetku informirali Vladu RH predlažući da provede nadzor zakonitosti sadržaja Pravilnika. Postupanje je i dalje u tijeku.

Naposljetku, pučkoj pravobraniteljici i dalje se obraćaju građani kojima se izmijene okolnosti temeljem kojih su bili zdravstveno osigurani (primjerice završili su školovanje ili upisali izvanredni studij nakon redovnog), a propuste se u roku od 30 dana javiti HZZO-u kako bi nastavili ostvarivati osiguranje na teret proračuna RH, za što zadovoljavaju ostale uvjete.

Osim što je propisana Zakonom, HZZO tvrdi da je obveza prijave u roku dobro poznata i ne smatra da je potrebno dodatno informirati osigurane osobe. No, primjećujemo kako se češće propuštaju javiti osobe nakon školovanja ili navršenih 18 godina, odnosno mladi. OCD-i nas informiraju da ova obveza osobito pogađa mlade Rome. Stoga je važno da HZOO kontinuirano informira mlade o obvezi prijave HZZO-u u roku od 30 dana, putem vlastite mrežne stranice, ali i drugim kanalima, putem primjerice posredstvom srednjih škola, fakulteta, putem sustava e-građani i slično.

Preporuka 14.  

Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da izmijeni Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja kako bi pravo na naknadu troškova prijevoza ostvarivali svi koji zadovoljavaju uvjete propisane Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Preporuka 15.  

Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da informira mlade o obvezi prijave HZZO-u u roku od 30 dana, putem vlastite mrežne stranice i drugim kanalima

U prijašnjim Izvješćima preporučili smo MZ-u i HZZO-u da normativno urede te osiguraju sredstava u Državnom proračunu i tako omoguće roditeljima mrtvorođene djece koji podnesu zahtjev, naknadu stvarnih troškova prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane, koja nije provedena, pa ju ponavljamo.

Preporuka 16.

Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da normativno urede te osiguraju sredstava u Državnom proračunu i tako omoguće roditeljima mrtvorođene djece koji podnesu zahtjev za naknadu stvarnih troškova prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane

Naime, riječ je o potencijalnoj diskriminaciji roditelja slabijeg imovnog stanja i pravnoj praznini u propisima koji reguliraju prava iz zdravstvenog osiguranja. U slučaju rođenja mrtvorođenog djeteta više od 50 km od mjesta sahrane, HZZO odbija naknaditi troškove prijevoza posmrtnih ostataka, jer mrtvorođeno dijete nema OIB i ne može biti osigurano. Istodobno, u slučaju mrtvorođene djece koju roditelji ili članovi obitelji odbijaju preuzeti, Pravilnikom o načinu pokopa te obrascu suglasnosti za pokop posmrtnih ostataka mrtvorođenog djeteta, kojeg roditelji ili članovi obitelji odbijaju preuzeti, regulirane su obveze i troškovi zbrinjavanja posmrtnih ostataka i bez OIB-a i priznanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Isto bi trebalo primijeniti i na situacije mrtvorođene djece za koje roditelji preuzmu obvezu pokopa.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Pravo na dobro upravljanje, Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Pravo na rad, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Prava starijih osoba, Diskriminacija temeljem dobi, Mladi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Pravo na adekvatno stanovanje, Pravo na privatnost, Umjetna inteligencija, Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, Zatvorski sustav i Osobe s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.