* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz pravo na zdrav život i zdrav okoliš možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća – popis tih poglavlja nalazi se na dnu ove stranice.

Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš

Značajna prekretnica u razvoju ljudskih prava dogodila se u listopadu 2021. godine kada je Vijeće za ljudska prava UN-a usvojilo rezoluciju kojom se po prvi puta na međunarodnoj razini prepoznaje pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudsko pravo. Iako preko 80% država članica UN-a ovo pravo već priznaje u nacionalnim propisima, među kojima je i RH, rezolucija bi trebala potaknuti njegovo univerzalno prepoznavanje u ustavima, zakonodavstvu i regionalnim ugovorima za zaštitu ljudskih prava.

Vijeće je u listopadu usvojilo i rezoluciju kojom se uspostavlja posebni izvjestitelj za promicanje i zaštitu ljudskih prava u kontekstu klimatskih promjena, a obje su rezolucije donesene uoči godišnje konferencije država članica Pariškoga sporazuma (COP26) u Glasgowu. Tom je prilikom održan simpozij o ulozi NHRI-a u kontekstu klimatskih promjena i utjecaju na ljudska prava, na kojem smo online aktivno sudjelovali.

U RH je pravo na zdrav okoliš zaštićeno Ustavom, u kojem se u Glavi III. (Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda) u čl. 70. određuje da svatko ima pravo na zdrav život i da država osigurava uvjete za zdrav okoliš te da je svatko dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

[pullquote]

Preporuka 117.
Vladi RH, da kroz zakone i druge propise dodatno razradi ustavno pravo na zdrav život i zdrav okoliš, uzimajući u obzir međunarodno prepoznavanje prava na čist, zdrav i održiv okoliš[/pullquote]

I na europskoj razini je došlo do pomaka u pogledu prava na zdrav život i zdrav okoliš. Europski parlament je povodom donošenja Općeg programa djelovanja EU za okoliš do 2030. godine, raspravljao o uvođenju prava na zdrav, čist i održiv okoliš, kao preduvjeta za postizanje prioritetnih ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš.

Povelja EU o temeljnim pravima u čl. 37. određuje da visoka razina zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša moraju biti integrirani u politike Unije i osigurani u skladu s načelom održivog razvoja. ESLJP u presudama godinama ukazuje na utjecaj okolišnih pitanja na ostvarivanje prava i sloboda zajamčenih EKLJP. Europski odbor za socijalna prava u zaključcima i odlukama utvrđuje da okolišna pitanja mogu utjecati na ostvarivanje prava zajamčenih Europskom socijalnom poveljom.

Institucija pučke pravobraniteljice je u veljači 2021. godine podnijela Hrvatskom saboru, ujedno i s ciljem promocije ovog ustavnog prava, posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19.

 

Postupanje po pritužbama

U području zaštite okoliša i prirode postupamo na temelju zaprimljenih pritužbi, no otvaramo predmete i po vlastitoj inicijativi te po potrebi odlazimo na terenske obilaske. Prilikom vođenja ispitnih postupaka surađujemo s nizom dionika: tijelima državne uprave, građanima, građanskim inicijativama, JLP(R)S i drugima. Nerijetko je riječ o predmetima koji zahtijevaju višegodišnje postupanje radi utvrđivanja, a zatim i praćenja provedbe mjera radi otklanjanja onečišćenja i njihovog štetnog utjecaja na zdravlje građana.

Kod utvrđivanja i saniranja onečišćenja okoliša i prirode bitnu ulogu imaju različite inspekcije, najčešće inspekcija zaštite okoliša, zaštite prirode, sanitarna, građevinska, vodopravna, šumarska te lovna, koje postupaju u okviru svoga djelokruga rada. Stoga nam je bitna suradnja s inspekcijama pa u postupcima često predlažemo njihovo postupanje te tražimo obavijesti o utvrđenom i poduzetom. Osim što podatke iz inspekcijskih nadzora koristimo u pojedinačnim predmetima, isti nam pomažu u identificiranju sustavnih izazova u zaštiti okoliša i prirode te njihovom utjecaju na zdravlje građana.

[pullquote]

Preporuka 118.
Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, da donese Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša iz Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja[/pullquote]

Prema podatcima DIRH-a, 2021. godine inspekcija zaštite okoliša u sedam slučajeva je utvrdila neprovođenje mjera zaštite propisanih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Proveden je jedan nadzor nad ovlaštenicima za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i četiri kontrolna nadzora te je upućeno 16 zahtjeva za mjerenja posebne namjene iz Zakona o zaštiti zraka. Nismo zaprimili podatke o provedenim nadzorima na lokacijama crnih točaka i bivših tvornica koje su u postupku sanacije.

Vezano za prijave građana na svjetlosno onečišćenje, budući da još nije donesen Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša iz Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, komunalna redarstva su, nakon što bi im inspekcija zaštite okoliša proslijedila prijave, otežano postupala.

Inspekcija zaštite prirode provela je 44 nadzora vezano za postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) i postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM) te je podnijela tri optužna prijedloga zbog prethodno neizvršene OPEM. Udruge su nas obavijestile o slučajevima nezakonitog uspostavljanja lovišta na ribnjacima, korištenja olovne sačme u močvarnim staništima, trovanja te slučajnog ulova/prilova ugroženih i zaštićenih morskih vrsta, navodeći da ove slučajeve nadležne inspekcije nisu dostatno nadzirale.

Sanitarna inspekcija provela je 947 nadzora i 270 kontrola izvršenja rješenja donesenih radi zaštite od buke, podnijela je 35 optužnih prijedloga i prekršajnih naloga te je naplatila 96 kazni. Zbog prekomjerne buke građani se i nama kontinuirano pritužuju te i dalje primjećujemo da se mjerenja buke ne izvode u stvarnim okolnostima niti na mjestima gdje je buka najizraženija.Stoga smo u nekoliko slučajeva tražili provedbu nadzora nad osobama ovlaštenima za mjerenje buke.

Građevinska inspekcija je zaprimila 37 prijava zbog bespravne gradnje baznih stanica mobilnih operatera, što ulazi u područje zaštite od neionizirajućeg zračenja. Protiv 12 osoba je pokrenut inspekcijski postupak, no nemamo podatke je li koja bazna stanica uklonjena.

„Javljam Vam se jer želim prijaviti nepropisno postavljene bazne stanice na krovovima stambenih objekata u … neke od ovih baznih stanica posluju već godinama bez uporabne dozvole, ali kako vidim ništa nije učinjeno. Naprotiv, teleoperateri postavljaju nove bazne stanice …

Konkretno, nedavno je nikla bazna stanica na neboderu u ulici…, a na susjednom neboderu već od ranije postoji bazna stanica. … Stanari viših katova ovih nebodera danonoćno su izloženi izuzetno visokim nivoima opasnog zračenja. Štetnost i potencijalna kancerogenost elektromagnetskog zračenja koja dolazi od baznih stanica je naučno dokazana i dokumentirana…vrijeme je da se stane na kraj ovakvoj neodgovornoj i nadasve opasnoj praksi, i da se zaštite životi i zdravlje građana koji financiraju državne institucije upravo da spriječavaju ovakve zloupotrebe.“

Pritužbe po kojima postupamo odnose se na onečišćenje zraka, vode, tla, morskog okoliša, nepropisno gospodarenje otpadom, nedovoljnu zaštitu od buke i svjetlosnog onečišćenja, sumnju na pretjerano neionizirajuće zračenje baznih stanica mobilnih operatera te događaje uvjetovane klimatskim promjenama. Također, postupamo po pritužbama zbog devastacije zaštićenih područja te je u tijeku ispitni postupak po pritužbi građana Premanture zbog višegodišnje devastacije obale i parka Kamenjak, povodom čega smo obišli lokaciju.

„Molim od Vas da mi se omogući na licu mjesta da dokažem svoju čast i poštenje, da zagrabimo pod površinu na k.č. za koju tvrde da nema otpada… dovezli su još 15 do 20 kamiona zemlje i sve prekrili lako je dokazati na licu mjesta sa lopatom..

Drugu godinu vodimo ispitni postupak zbog pritužbe o nepropisnom odlaganju otpada, najviše građevinskog i biootpada na području Grada Preloga te pratimo provedbu preporuke koju smo 2021. godine dali Gradu radi osiguranja provedbe mjera za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada te uspostave sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu, kao i sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada.

U RH ne postoji učinkovit mehanizam za sustavnu zaštitu zdravlja na lokacijama industrijskih postrojenja ili drugih većih zahvata, provode se mjestimične studije o njihovom utjecaju na zdravlje tek nakon prijavljenog štetnog utjecaja, poput Studije HZJZ-a o utjecaju ekoloških čimbenika na zdravlje građana Slavonskog Broda.

Iako je ova Studija trebala biti završena 2020. godine, o tome nemamo povratne informacije. Drugu takvu studiju, Ekološku studiju utjecaja CGO Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i okolice, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (NZJZ PGŽ) je provodio od kraja 2020. do kraja 2021. godine te ju je dovršio u ožujku 2022. godine.

Sukladno čl. 52. Ustava more, morska obala i otoci uživaju osobitu zaštitu države, no ne postoji posebni zakon kojim RH štiti more, već su zaštita mora i obalnog područja sastavnice ZZO-a, u okviru kojeg je u tijeku izrada Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.

Bilježimo porast pritužbi zbog onečišćenja morskog okoliša i priobalja, dok je inspekcija zaštite okoliša u 2021. godini evidentirala jedno onečišćenje mora ugljikovodicima kojemu nije utvrđen uzrok. Prema podatcima MMPI-a lučke kapetanije, ustrojene unutar Uprave sigurnosti prometa koja je zadužena za kontinuiranu provedbu mjera zaštite morskog okoliša od štetnih utjecaja pomorskog prometa, u 2021. godini su postupale u 55 slučajeva po dojavama o onečišćenju mora, od kojih je onečišćenje utvrđeno i sanirano u 10 slučajeva, pri čemu za njih sedam nije poznat izvor onečišćenja.

MMPI navodi da u svim ostalim slučajevima, nadležne službe dolaskom na mjesto dojave nisu zapazile onečišćenje mora, u pravilu zbog disperzije lokaliziranog tankog uljnog filma uslijed djelovanja hidro-meteoroloških prilika. Za slučajeve iznenadnih onečišćenja mora RH raspolaže s 10 brodova čistača raspoređenih u priobalnim županijama te je mreži brodova čistača mora Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) pridružen i prvi hrvatske brod („Kijac”).

„Obećali ste na sastanku (ima skoro i godina dana) da će se barem smeće sanirati, što je sramotno da nam je to potrebno obećavati. Saniranje smeća bi trebala biti sasvim normalna praksa …

Mi kao mještani trpimo sve posljedice nečijeg nemara prema ljudskom zdravlju, okolišu, moru, a zamislite, nitko za to nije odgovoran. Je li vama normalno da se nafta jednostavno prolije, da se smeće jednostavno baca okolo po okolišu? …

Imamo pravo na zdrav život, a sa ovakvim načinom poslovanja samo se vraćamo u prošlost i u još goru budućnost. Jako dobro znamo koji se sve poslovi odvijaju… Od bojanja, pjeskarenja, brušenja plastičnih brodova, sve bez minimuma zaštite na radu, zaštite okoliša i odgovornosti prema ljudskom zdravlju.

Sanacije nekih onečišćenih lokacija, primarno bivših industrija, su nedovršene, kasne te izostaje njihov sustavni nadzor.

Od ožujka 2021. godine postupamo zbog ekoloških incidenata u Vranjicu, a zadnju pritužbu radi onečišćenja mora dobili smo krajem prosinca. Prema izjavama mještana, od bolesti povezanih s izloženosti azbestom oboli i umire desetak stanovnika godišnje, a učestale imisije onečišćujućih tvari u morski okoliš u Vranjicu evidentira i Udruga za zaštitu okoliša, prirode i održivi razvoj Sunce. Stoga u navedenom predmetu ispitujemo pojave onečišćenja okoliša iz više mogućih izvora, a primijećena je razlika u broju onečišćenja morskog okoliša koje prijavljuju udruge od službenih evidencija nadležne lučke kapetanije.

Ispitni postupak vodimo i zbog onečišćenja okoliša (posebice zraka i morskog okoliša),
ugroze zdravlja i neizvršene sanacije tvorničkog kruga bivše tvornice ferolegura u općini Dugi
Rat. Tvornica je 2004. godine prestala s radom te je izrađen sanacijski program koji nije proveden, a troska godinama stoji odložena i nepokrivena na obali.

Istovremeno je RH u rujnu 2021. godine dobila službenu opomenu EK zbog nepoštivanja presude Suda EU od 2. svibnja 2019. (C-250/18), kojom je utvrđeno da RH nije osigurala gospodarenje otpadom koje ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu, jer je više od 140.000 tona ostatka nakon obrade silikomanganske troske u Biljanima Donjim kvalificirala kao „nusproizvod“, a ne kao otpad.

Prema podatcima MGOR-a, u tijeku je ispitivanje svojstava troske radi utvrđivanja može li ju se upotrijebiti u građevinarstvu, a rezultati se očekuju u ožujku 2022. godine. Navedena lokacija uvrštena je u Izmjene Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022.

Crne točke su lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom1 te s dvije nove crne točke (Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) – Biljane Donje i Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina), Izmjene Plana sada sadrže osam crnih točaka. Tri su u postupku sanacije, no rad na terenu još nije započeo, dok se za ostalih pet izrađuje dokumentacija.

Pritužbe koje godinama zaprimamo zbog odlagališta i CGO-a, odnose se na onečišćenje zraka, tla i/ili voda te ugrozu zdravlja. Prema podatcima MGOR-a, 94 odlagališta su aktivna. Ona koja nastavljaju s radom do otvaranja CGO-a su sanirana i opremljena, a sanacija je u tijeku ili je završena na više od 75% odlagališta. Nije do kraja riješeno pitanje goriva iz otpada u postojećim CGO-ima, koje se prema podatcima MGOR-a izvozi uz 40%-tno sufinanciranje FZOEU-a.

Od kraja 2018. godine vodimo ispitni postupak zbog utjecaja CGO-a Marišćina na okoliš i zdravlje, u kojemu je i dalje ljeti povećana količina otpada, brzo se pune odlagališne plohe te se otpad nedovoljno odvaja. Rezultati Ekološke studije utjecaja CGO-a Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i okolice, koju je provodio NZJZ PGŽ u suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, pokazali su da nema razvijenog oblika bolesti okoliša (astma, kronična opstruktivna bolest pluća, jače opstrukcije ili restrikcije dišnih puteva) koju bi se povezalo s utjecajem CGO-a, no da određeni okolišni čimbenici utječu na fiziološke plućne funkcije ispitanih stanovnika Marčelja.

Studija zaključuje da je izuzetno važno provoditi praćenje i povezivanje rezultata spirometrijskih mjerenja i vrijednosti enzima MMP-9 i MMP-2, te TIMP-1 i 2 u urinu, odnosno da je potrebno nastaviti provoditi kontinuirani biološki monitoring populacije koja živi na područjima i neposrednoj blizini CGO Marišćina. Stoga je važno sustavno provoditi kontinuirani biološki monitoring populacije koja živi u blizini drugih postojećih i planiranih industrijskih postrojenja, odlagališta otpada i CGO-a u RH. Iako je prethodno najavljena, što smo isticali kao primjer dobre prakse, Studija ipak neće uključiti analizu tla.

„Postoji više pritisaka na krško podzemlje. Među najvećima su preparati koji se koriste u poljoprivredi (gnojiva, herbicidi, pesticidi…) koji se u krškom tlu bez filtracije izravno cijede u podzemlje. Značajan utjecaj imaju i građevinski zahvati kao cestogradnja (bušenje tunela, izgradnja prometnica) i osobito kamenolomi… problem onečišćenja komunalnim otpadom nije jedini pritisak na podzemna staništa, već onaj koji je najviše eksponiran, ali ne i najlakše rješiv.“

Iz dopisa speleološke inicijative „Čisto podzemlje“

U 2021. godini započeli smo ispitni postupak po pritužbi na odlagalište otpada „Tuk“ u Orahovici koje je jedno od aktivnih odlagališta na kojem je sanacija u tijeku, dok se istovremeno proširuje. U prosincu je u probni rad pušten CGO Bikarac na području Šibensko-kninske županije pa ćemo pratiti njegov utjecaj na zdravlje lokalnog stanovništva te očuvanje sastavnica okoliša.

[pullquote]

Preporuka 119.
Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, da unaprijedi sustavni nadzor i osigura stručne kapacitete javnih ustanova za učinkoviti nadzor nad speleološkim objektima[/pullquote]

U RH se 70% pitke vode nalazi u krškom podzemlju, a podatci upućuju na ugrozu podzemnih voda, kao i na neočuvanost podzemlja, odnosno speleoloških objekata koji prema Zakonu o zaštiti prirode uživaju osobitu zaštitu zbog očuvanja georaznolikosti. S obzirom da se podzemne vode primarno koriste za opskrbu stanovništva vodom za ljudsku potrošnju, ponavljamo da je potrebno izraditi analizu učinkovitosti zaštite izvorišta, vodocrpilišta i vodoopskrbnih objekata.

Problem je višegodišnje odlaganje otpada u špilje i jame o čemu su izvještavali i mediji koji su objavili vijest o volonterskoj akciji čišćenja otpada iz Gaćine Jame kod Zagvozda te povodom kojega problema smo pokrenuli ispitni postupak. Radilo se o akciji volonterske speleološke inicijative „Čisto podzemlje“ koja je dokumentirala 938 divljih deponija u špiljama i jamama te iz njih 46 izvadila 276 kubika otpada. Kako je riječ o teško dostupnim lokalitetima, značaju ulogu u čišćenju ovih lokacija imaju speleolozi.

 

Iskustva udruga za zaštitu okoliša i prirode

OCD-i nas kontinuirano obavještavaju o provedbi Aarhuške konvencije pa su i u 2021. godini ukazivali na slučajeve u kojima ističu da su povrijeđena konvencijom regulirana prava: pravo na pristup okolišnim informacijama, pravo na sudjelovanje javnosti u okolišnim pitanjima i pravo na pristup pravosuđu.

Primjerice, navode da im nisu bili dostupni dokumenti vezani uz okolišne postupke: procjena utjecaja na okoliš (PUO), ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO) i strateška procjena utjecaja zahvata na okoliš (SPUO).

Navode da im je MGOR uvjetovao pristup informacijama dokazivanjem pravnog interesa temeljem čl. 84. st. 1. ZUP-a, što da je protivno pravu na sudjelovanje javnosti u okolišnim pitanjima. Ističu i da sudjelovanje javnosti nije omogućeno u posljednjoj fazi zahvata vezano za postupke izdavanja lokacijske i građevinske dozvole u kojima zainteresirana javnost ne može sudjelovati kao stranka u postupku, budući da čl. 94. Zakona o prostornom uređenju građanima omogućuje sudjelovanje u javnoj raspravi o prijedlogu prostornog plana, no ne omogućuje podnošenje redovnog ni izvanrednog pravnog lijeka protiv usvojenog plana.

[pullquote]

Preporuka 120.
Pravosudnoj akademiji, da provodi edukacije sudaca iz okolišnog prava[/pullquote]

Također ukazuju na slučajeve u kojima je inspekcija zaštite okoliša investitoru naložila provođenje okolišnog postupka za zahvat koji je u tom trenutku već bio izveden. Ukazuju i na nedovoljno korištenje instituta privremene mjere zabrane zahvata koji utječu na okoliš ili prirodu, do okončanja upravnog spora spora. Primjerice, presuda kojom je poništeno rješenje MZOE za iskapanje sedimenta iz Drave, donesena je godinu i pol nakon početka zahvata, a u trenutku donošenja presude iskapanje je već bilo provedeno i šteta učinjena budući da nije bila izdana privremena mjera zabrane zahvata do okončanja spora.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.: „Branitelji ljudskih prava“, „Pravo na zdravlje“, „Pravo na dobro upravljanje“, „Graditeljstvo“ i „Pravo na adekvatno stanovanje“.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.