* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o pravu na rad možete doznati i u drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

„Poštovani, poslušao sam vaš savjet u vezi plaće i inspekcijski nadzor su obavili. Hvala vam. Zaostaci su mi nakon intervencije isplaćeni. Prijetnje su bile realne ali se vjerojatno uplašio daljnjih kontrola jer treba da krade i vara i sljedeće godine. Ispričavam vam se na sirovom rječniku. Problem je u tome što iskorištava i ostale radnike i nije ugostitelj pa je sramota za turizam. Grozan tip ali ima takvih dosta kod nas. Ljudi rade po 12, 13 sati a kad su slobodni taj dan rade od pet popodne. Tek toliko da imate sliku. Nema sindikata i to je tako. Hvala vam opet i želim puno uspjeha u radu. Iskreni pozdrav.“

Kraj 2022. godine obilježen je izmjenama i dopunama dva bitna zakona, koji će znatno utjecati na radnopravni status radnika u RH: Zakona o radu i Zakona o državnim službenicima te donošenjem Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada.

Umjesto najavljivanog novog Zakona o radu, usvojene su izmjene i dopune postojećeg Zakona o radu. Među najznačajnijim su izmjene koje se odnose na ugovore o radu na određeno vrijeme, poput obveze navođenja objektivnog razloga za njihovo sklapanje i ograničenje ukupnog broja uzastopnih ugovora, ali i na rad na izdvojenom mjestu rada, a kao novi institut definiran je rad na daljinu. Izričito je propisano da se tijekom korištenja odmora i dopusta mora voditi računa o ravnoteži privatnog i poslovnog života radnika te da se radnik ne mora javljati poslodavcu u slobodno vrijeme, osim ako se radi o prijekoj potrebi. Za svaki sat rada nedjeljom propisano je pravo na uvećanje plaće od najmanje 50% te su mijenjane odredbe o plaći i naknadi plaće. Kako bi se poslodavcima olakšalo zadržavanje radnika u radnom odnosu, radnici s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruju pravo na otkazni rok i otpremninu. Uvedena je mogućnost produžetka trajanja probnog rada u slučaju bolesti te korištenja rodiljnih i roditeljskih prava, mogućnost korištenja neplaćenog dopusta do pet radnih dana radi skrbi o članu obitelji, kao i pravo na odsutnost s posla zbog hitnih obiteljskih razloga. Predviđena je mogućnost ugovaranja većeg opsega pojedinih materijalnih prava kolektivnim ugovorom, ali samo za članove sindikata koji su pregovarali o tom ugovoru. Kao što smo ukazivali u postupku izmjena Zakona o radu, ova odredba u praksi može negativno utjecati na ostvarivanje prava na slobodu udruživanja te stvoriti indirektni pritisak na radnike, vođene kriterijima ostvarivanja većih materijalnih prava, na učlanjivanje u točno određeni sindikat. Nadalje, poslodavac je obvezan savjetovati se s radničkim vijećem o imenovanju osobe za pritužbe za zaštitu dostojanstva, a od 1. siječnja 2024. godine primjenjivat će se novi zakonski okvir kojim se uređuju prava radnika koji rade putem digitalnih radnih platformi.

Tijekom 2022. u proceduru je upućen i Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. Njime se propisuju oblici neprijavljenog rada, presumira se da je radni odnos postojao šest mjeseci prije utvrđivanja neprijavljenog rada, a regulirano je i da će se javno objavljivati popis poslodavaca kod kojih je inspekcijskim nadzorom utvrđen neprijavljeni rad. Cilj objave je omogućiti građanima da znaju koji poslodavci izvršavaju obveze.

Krajem 2022. na snagu je stupio i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, kojim se državnim službenicima omogućava rad u punom ili nepunom radnom vremenu nakon ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ili zapošljavanje umirovljenika na pola radnog vremena, no najduže do 67. godine života. Zakonske izmjene pravdaju se potrebom sprječavanja odljeva velikog broja državnih službenika koji rade na najsloženijim poslovima, a za koje se ne može pravovremeno naći zamjena.

Nedostatak radne snage, prije svega u trgovini te prerađivačkoj i građevinskoj djelatnosti, poslodavci su nastojali nadoknaditi zapošljavanjem umirovljenika te stranih radnika. Strani radnici često nisu upoznati s pravima iz radnog odnosa, kako ih zaštiti te mogućnostima sindikalnog organiziranja, kao ni pravima i obvezama reguliranima Zakonom o strancima. Pri tome, općenito izostaju javne politike usmjerene ka njihovoj integraciji u društvo.

 

Prava za vrijeme nezaposlenosti

„…hrvatski sam branitelj, rođ.1964. Radio zadnjih 8 g u javna ustanova…, umjesto stalnog radnog odnosa dobio sam otkaz iako su obećanja bila drukčija. Nažalost supruga mi boluje od karcinoma, dijabetesa, krvnog tlaka i ne može raditi. Ne tražim ništa nego samo da se vratim na svoje radno mjesto, tako da mogu živjeti kao svaki drugi čovjek. Nemamo nikakva primanja, no to nikoga nije briga. Molim Vas pomozite da počnem raditi i da budem vrijedan svog života. Lijep pozdrav!“

Prema HZZ-u krajem prosinca 2022. bilo je registrirano 117.816 nezaposlenih, 6,28% manje nego godinu ranije. Tijekom 2022. se 119.867 osoba u evidenciju HZZ-a prijavilo izravno iz radnog odnosa, od čega čak 72.560 (60,5%) po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme, što ukazuje da je među zaposlenima i dalje visok udio onih u nesigurnim oblicima rada. U evidenciji tražitelja zaposlenja bile su i prosječno 63 osobe u dobi iznad 65 godina te 149 umirovljenika na dan 31. prosinca 2022. godine, što ukazuje i da neki iz ovih skupina osoba, unatoč dobi i odlasku u mirovinu, imaju potrebu i/ili žele raditi.

Nezaposleni su ukazivali na nedostatak materijalnih sredstava za život, tešku egzistencijalnu situaciju cijele obitelji te na socijalnu isključenost, dodatno naglašeno rastom cijena.
Radi ublažavanja posljedica porasta cijena Vlada RH je temeljem Jesenskog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena donijela Odluku o isplati novčanog primanja nezaposlenim osobama. U dijelu Jesenskog paketa pod naslovom „Potpora nezaposlenima“ navedeno je da će im se isplatiti 250 kuna mjesečno za listopad, studeni i prosinac 2022. godine.

No, Odlukom su od isplate izuzeti nezaposleni kojima je radni odnos prestao „njihovom voljom ili krivnjom“. Takva formulacija otvarala je mogućnost različitog tumačenja i uskrate ovog iznosa i nezaposlenima koji su otkazali ugovor o radu jer im poslodavac nije isplaćivao plaću. Stoga smo MRMSOSP-u preporučili da isplati potporu svim nezaposlenima u evidenciji HZZ-a, no to nije prihvaćeno. Egzistencija nezaposlenih dodatno će se pogoršati izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, jer se nezaposlenima koji imaju obvezno zdravstveno osiguranje, ali nisu u evidenciji nezaposlenih HZZ-a, uvodi obveza da jednom u tri mjeseca osobno pristupe HZZO-u radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status osiguranja utvrđen. U protivnom će ih se po službenoj dužnosti odjaviti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, bez donošenja rješenja. Kao što smo istaknuli u mišljenju MZ-u, obveza isključivo osobnog pristupa, mogla bi pogoditi osobe koje ne mogu snositi trošak putovanja, žive u ruralnim područjima bez javnog prijevoza ili zbog zdravstvenih razloga ne mogu doći do HZZO-a. Dodatno, upitno je na koji će način informacija o brisanju uopće doći do svih osoba koje su odjavljene iz obveznog zdravstvenog osiguranje. O našim primjedbama i prijedlozima iznesenim u mišljenju upućenom MZ-u, vezano uz izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pišemo u poglavlju o zdravlju.

 

Radni odnosi u državnoj i javnim službama

Javne službe
Zaposleni u javnim službama obraćali su nam se, ponekad i anonimno, tražeći savjet o načinu ostvarenja pojedinih prava iz kolektivnih ugovora (božićnica, novčana pomoć zbog smrti člana obitelji, plaćeni dopust ili godišnji odmor), u slučajevima prestanka radnog odnosa zbog otkaza ili isteka ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i radi drugih povreda prava iz radnog odnosa.
Nastavno na druge povrede prava iz radnih odnosa, Hrvatski liječnički sindikat obavijestio nas je o zabrinjavajućem podatku da su liječnici tijekom 2022. odradili čak 3.000.000 prekovremenih sati te da im se najveći broj liječnika obraćao radi nepoštivanja radnog vremena i kršenja zakonskih odredbi o prekovremenom radu.

U odnosu na prethodne godine, zaprimili smo manje upita i pritužbi na netransparentno i/ili nezakonito zapošljavanje u javnim ustanovama. U ovakvim slučajevima građani mogu podnijeti predstavku nadležnim inspekcijama, no protiv odluke o izboru kandidata mogu podnijeti i prigovor odgovornoj osobi poslodavca, kako je to pojasnio Ustavni sud RH u Odluci U-III-4016/2015 iz 2019. godine. Javne ustanove bi o prigovorima kandidata trebale donositi rješenja protiv kojih se može pokrenuti upravni spor, čime se omogućuje sudska kontrola nad provedenim natječajnim postupkom. Zbog toga smo u izvješćima za 2020. i 2021. preporučili ministarstvima da javne ustanove unutar svog resora upoznaju sa sadržajem spomenute Odluke Ustavnog suda. S tim u svezi, MRMSOSP nas je obavijestilo da je postupilo po preporuci. Međutim, iz podataka koje nam je dostavio HZZO vidljivo je da tijekom 2022. povodom četiri izjavljena prigovora nije doneseno rješenje, već su kandidatima poslane obavijesti, protiv kojih ne mogu pokrenuti upravni spor.

Preporuka 28. (ponovljena)
Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da nastavi obavljati ciljane periodičke nadzore rada na određeno vrijeme u obrazovnim ustanovama

U vezi preporuke prosvjetnoj inspekciji MZO-a iz Izvješća za 2021. da provodi ciljane periodičke nadzore nad zakonitošću ugovora o radu na određeno vrijeme u obrazovnim ustanovama, MZO nas je obavijestilo da je prosvjetna inspekcija u 31 postupku nadzora provjeravala zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme te da je u devet slučajeva utvrđena nesukladnost s propisom. Podatci pokazuju da je u obrazovnim ustanovama i dalje potrebno provoditi nadzore zakonitosti rada na određeno vrijeme.

Državna služba

Tijekom 2022. državni službenici su iskazivali nezadovoljstvo zbog nerješavanja zahtjeva za premještaj u službi, zbog rješenja o premještaju ili o rasporedu u službi, zbog nepostojanja odgovarajućih uvjeta rada te zbog mobinga, odnosno zlostavljanja na radu.

I dalje su na nam se obraćali policijski službenici koji su tražili premještaj zbog sklapanja braka, rođenja djeteta te skrbi o bolesnom roditelju, zbog nerješavanja njihovih zahtjeva. Neki su nam istovremeno podnijeli i zamolbu za pomoć kako bi se ubrzalo rješavanje i pozitivno odlučilo o njihovom zahtjevu, na što smo im ukazivali da odluka poslodavca ovisi o potrebama službe te da protiv rješenja mogu izjaviti žalbu Odboru za državnu službu (Odbor).

Prema podacima Odbora za 2022. i nadalje je najčešći razlog poništavanja prvostupanjskih rješenja njihova neobrazloženost, suprotno čl. 98. st. 5. ZUP-a, što se posebno odnosi na rješenja o rasporedu službenika na druga radna mjesta zbog ustrojstvenih promjena.
Iako Odbor može poništiti rješenje i sam riješiti stvar kada rješenje o rasporedu nije u skladu s odredbama materijalnog prava, stava je da je za donošenje novog rješenja nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela. Stoga stalno poništava nezakonita prvostupanjska rješenja, jer prvostupanjska tijela u ponovljenim postupcima donose rješenja s identičnim nedostacima, često zanemarujući naputke Odbora. Posljedično, postupci rasporeda/premještaja traju godinama, a državni službenici nemaju stvarnu zaštitu od nezakonitog postupanja tijela u kojem rade.

Tako ukazujemo na slučaj državne službenice koja od 2016. pokušava ishoditi zakonita rješenja o premještaju i rasporedu na radno mjesto, a kojoj je u međuvremenu, zbog odlaska u mirovinu, prestala državna služba. Službenica je prvo rješenjem o premještaju, a potom i o rasporedu, u više ponovljenih postupaka premještana, odnosno raspoređivana na radna mjesta niže složenosti poslova. Obrazloženje spornih rješenja ukazuje na neizvršavanje službenih obveza, koje mogu biti razlog pokretanja postupka zbog povrede službene dužnosti, ali ne i valjan razlog za premještaj odnosno raspored na radno mjesto, a potreba službe za premještajem mora biti objektivna i jasno obrazložena. U protivnome bi se instituti rasporeda i premještaja mogli koristiti kao sredstvo obračuna s osobama koje se smatraju nepodobnima, pod izlikom njihove nesposobnosti za obavljanje poslova određenog radnog mjesta ili povrede službene dužnosti, iako ta povreda i nesposobnost nisu dokazani u disciplinskom postupku.

 

Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu

„Molim za pomoć. Moj muž iz Sarajeva (BH državljanin) već 3.5 mjeseca radi za Hrvatsku firmu. Dobio je Hr radnu i boravišnu dozvolu. Januar mjesec je radio u HR, a februar ga je firma poslala u Njemačku preko A1 obrasca gdje mu je obećana satnica od 12,5 eura i tamo je radio cijeli mjesec, a mart radio opet u Hrvatskoj. Firma mu je za februar isplatila samo 640 eura, ostatak nije i također za mart cijelu platu ne žele da plate i moj muž sada u HR 7 dana bez novca za hranu i prijevoz sjedi i čeka da ga isplate da može kući. Takođe ja i beba isto smo bez novca. Molim vas dali možete pomoći kako bi naplatio zarađene plate i vratio se kući?“

Tijekom 2022. najčešće su nam se pritužbama i upitima obraćali radnici zaposleni u gospodarstvu i obrtu. Ukazivali su na nezakonite otkaze, neprijavljeni rad (bez sklopljenog ugovora o radu i/ili bez prijave tijelima osiguranja), neisplatu plaće, neisplatu naknade plaće za vrijeme bolovanja te troškova za hranu i prijevoz, isplatu cijele ili dijela plaće „na ruke“, nepravilnosti u vođenju evidencije radnog vremena, nezakonit i neplaćen prekovremeni rad, povrede prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor, mobing, kao i na probleme vezane uz ugovore o radu na određeno vrijeme i neosiguravanje uvjeta za rad na siguran način.

Radnici često ne znaju da im je poslodavac obvezan pri isplati plaće uručiti obračun plaće, kao i obračun dugovane, a neisplaćene plaće koji predstavlja ovršnu ispravu temeljem koje mogu putem FINA-e ostvariti svoje potraživanje.

S obzirom da pučka pravobraniteljica ne može provoditi ispitni postupak po pritužbama na povrede koje čine privatni poslodavci (pravne i fizičke osobe), osim ukoliko je riječ o diskriminaciji ili zaštiti prijavitelja nepravilnosti, što ovdje nije slučaj, radnicima smo davali opće pravne informacije o pravnim instrumentima zaštite njihovih prava te smo ih upućivali na mogućnost sudske zaštite, vodeći računa o prekluzivnim i zastarnim rokovima.

Prema podatcima DIRH-a u 2022. poslodavci za 673 radnika nisu isplatili niti minimalnu plaću, što iako predstavlja znatno smanjenje u odnosu na 2021. godinu, kada ih je bilo 1.321, i dalje je ozbiljan problem. Inspekcijskim nadzorima utvrđeno je i 49 prekršaja jer plaća nije bila ugovorena ili utvrđena u bruto iznosu, 43 prekršaja zbog neisplate plaće u visini utvrđenoj Uredbom o visini minimalne plaće za 2022. godinu, 11 prekršaja zbog neisplate povećanja plaće najmanje u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom, kao i jedan prekršaj zbog sklapanja sporazuma o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće. Inspektori su podnijeli i 70 kaznenih prijava, od čega 64 za kazneno djelo neisplate plaće te 16 za kazneno djelo povrede prava iz socijalnog osiguranja.

U 2022. godini DIRH je utvrdio osnovanu sumnju u 99 povreda odredbi o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme, od čega se 74 odnosilo na pravne, a 25 na fizičke osobe (obrtnike), povodom čega su podneseni optužni prijedlozi.

Preporuka 29.
Državnom inspektoratu, da nastavi obavljati pojačane inspekcijske nadzore zasnivanja radnog odnosa temeljem ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme

Prema podatcima HZMO-a na dan 30. studenog 2022. bilo je 21,84% osiguranika s ugovorima o radu na određeno vrijeme, neznatno manje nego 2021. godine, kada ih je bilo 22,36%. Jedan od najčešćih razloga obraćanja građana MRMSOSP-u bile su upravo nejasnoće o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme. Sindikati su također ukazivali da su najčešći problemi sklapanje više uzastopnih ugovora na određeno vrijeme, nenavođenje objektivnog razloga njihovog sklapanja te njihovo korištenje umjesto probnog rada.

Inspektori rada, zbog danih im ovlasti, su bitan čimbenik zaštite prava radnika u području gospodarstva i obrta pa je zbog radne opterećenosti velikim brojem i zahtjevnošću predmeta potrebno osigurati dostatne kapacitete, posebno imajući u vidu prirodni odljev, odnosno odlazak inspektora u mirovinu.

Tijekom 2022. obratio nam se veći broj stranaca, državljana trećih zemalja (najviše BiH, Srbije, Ukrajine i Filipina) koji su radili u RH. Ukazivali su na rad bez radne dozvole, neisplatu plaće, neuredne evidencije o rasporedu radnog vremena te nezakonit i neplaćen prekovremeni rad. Uglavnom nisu bili upoznati s načinima zaštite prava iz radnog odnosa, a nepoznavanje hrvatskog, nerijetko i engleskog jezika, otežavalo je zaštitu povrijeđenih prava. Najčešće su zapošljavani putem agencija za posredovanje kao jeftinija radna snaga u uslužnim djelatnostima, graditeljstvu i poljoprivredi.

Preporuka 30.
Državnom inspektoratu, da pojačano nadzire zakonitost zapošljavanja i rada te uvjete u kojima rade državljani trećih zemalja

Prema podacima MUP-a, u RH je tijekom 2022. temeljem dozvola za boravak i rad radio ukupno 124.121 radnik iz trećih zemalja. 79.458 dozvola je izdano za novo zapošljavanje, 27.827 ih je produljeno, a 16.836 izdano za sezonske radnike. Najviše ih je bilo iz zemalja regije, odnosno državljana BiH (36.783), Srbije (19.176) i Sjeverne Makedonije (10.053), dok je najviše ostalih imalo državljanstvo Nepala (12.222), Indije (7.690), Filipina (5.935) i Bangladeša (4.381). Najčešća zanimanja za koja su izdane dozvole za boravak i rad su: zidar (7.895), konobar (6.840), tesar (5.965), radnik visokogradnje (5.602), kuhar (4.971), pomoćni kuhar (4.128), bravar (3.107), armirač (3.031), fasader (2.768) i elektroinstalater (2.189).

Sukladno podacima DIRH-a, u 2022. utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da je za poslodavce radilo 526 državljana trećih zemalja protivno Zakonu o strancima (ZS), 169 više nego 2021. godine. Zbog nezakonitog rada stranaca inspektori su donijeli 137 rješenja kojima su poslodavcima privremeno zabranili obavljanje djelatnosti, od kojih je 81 ukinuto jer su poslodavci u propisanom roku uplatili iznos od 30.000,00 kuna za svakog stranca, što ukazuje na njihovu potrebu za radnom snagom. Najviše povreda ZS-a inspektori su utvrdili u građevinarstvu, ugostiteljstvu i ostalim uslužnim djelatnostima.

Tijekom 2022. javnost je bila bolje upoznata s izazovima radnog mjesta zaštitara zbog medijskih objava o fizičkim napadima, na žalost i sa smrtnim ishodomv. Prema podacima Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti, u vrijeme izrade ovog Izvješća na poslovima zaštitara bilo je zaposleno 17.000 licenciranih radnika, iako je njihov broj bio veći (cca 40.000), dok je još oko 3.000 radnika na tim poslovima radilo neprijavljeno i bez potrebne licence za rad koju izdaje MUP. Zbog niskih plaća pada i raspoloživost radne snage, dok obrazovanje zaštitara nije u potpunosti usklađeno s potrebama tržišta rada. Često rade prekovremeno i noću, umirovljenici su bitan dio radne snage, dok Sindikat dugoročno rješenje vidi u zapošljavanju mlađih. Inspekcijskim nadzorima MUP-a i DIRH-a utvrđeno je sklapanje ugovora o radu za nepostojeća radna mjesta prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, rad bez licence, čuvanje oružja izvan priručnog skladišta, neposjedovanje zaštitarske iskaznice, nepropisna radna odora te ostale nepravilnosti koje smo naveli kao pojavne oblike u gospodarstvu i obrtu.

Nakon što je u veljači 2020. stupio na snagu novi Zakon o privatnoj zaštiti, prema podacima Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti doneseno je samo šest od petnaest provedbenih propisa, iako su svi novi pravilnici trebali biti donijeti u roku od godine dana od stupanja Zakona na snagu. Do donošenja novih pravilnika primjenjuju se stari, koji ne prate u potpunosti nove zakonske odredbe.

Preporuka 31.
Državnom inspektoratu i Ministarstvu unutarnjih poslova, da nadziru zakonitost rada na zaštitarskim poslovima kod poslodavaca registriranih za poslove privatne zaštite
Preporuka 32.
Ministarstvu unutarnjih poslova, da donese potrebne pravilnike radi provedbe Zakona o privatnoj zaštiti

 

Mobing

U pritužbama se često ukazivalo na mobing, odnosno zlostavljanje na radu, loše međuljudske odnose i uvjete rada, što se podjednako javljalo kod javnih i državnih službenika te zaposlenih u privatnom sektoru. Osobe koje se smatraju žrtvama mobinga često nisu bile upoznate s relevantnim odredbama ZOR-a, Zakona o zaštiti na radu i KZ-a, kao ni koja su im pravna sredstva na raspolaganju.

Radi učinkovitije zaštite dostojanstva na radnom mjestu, koja u velikoj mjeri ovisi o postupanju osobe zadužene za zaštitu dostojanstva radnika, u Izvješću za 2021. te tijekom izmjena ZOR-a, ukazali smo na potrebu uvođenja obvezne suglasnosti skupa radnika ili radničkog vijeća kod imenovanja ove osobe. Na tom tragu, Zakonom o izmjenama i dopunama ZOR-a poslodavci su obvezani savjetovati se s radničkim vijećem prije donošenja odluke o imenovanju te osobe.

Podatci sindikata i Udruge za edukaciju i pomoć žrtvama mobinga također ukazuju na sve češće slučajeve mobinga. Novi sindikat ističe da poslodavci provode postupke za zaštitu dostojanstva radnika, no mjere su preblage ili u cijelosti izostaju, posebice kod vertikalnog mobinga, što obeshrabruje radnike na prijavljivanje i svjedočenje o mobingu.

Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobinga navodi kako im se tijekom 2022. obratilo 816 zaposlenika od čega su u 356 slučajeva ocijenili da se radi o mobingu, od toga u 305 slučajeva vertikalnom. U 2022. godini Udruzi se obratilo manje zaposlenih nego godinu ranije i u manjem broju slučajeva je ocijenjeno da je riječ o mobingu – 2021. bilo je 67,2% takvih pritužbi, a u 2022. godini 43,6%.

Preporuka 33.
Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190

U lipnju 2019. godine na 108. zasjedanju Međunarodne konferencije rada usvojena je Konvencija o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190. To je prvi međunarodni instrument koji postavlja standarde za suzbijanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te određuje mjere koje se traže od država te predstavnika poslodavaca i radnika. Prvo globalno izvješće o iskustvima vezanim za nasilje i uznemiravanje u svijetu rada Međunarodne organizacije radavi, otkrilo je da je tijekom radnog vijeka čak 22,8% radnika u svijetu iskusilo barem jedan od oblika nasilja i uznemiravanja, što je u skladu s visokim brojem pritužbi koje se odnose na mobing, psihičko uznemiravanje i povredu dostojanstva na radnom mjestu, koje smo zaprimili tijekom 2022. godine. Stoga bi dodatnoj zaštiti radnika u RH i uređenju navedenog problema doprinijela ratifikacija navedene Konvencije, koju je do sada ratificiralo 25 država članica Međunarodne organizacije rada, uključujući i pet država članica EU.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.:

Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Diskriminacija temeljem dobi, Mladi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Prava hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, Prava nacionalnih manjina, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Sloboda izražavanja, Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Zaštita prijavitelja nepravilnosti i Pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.