* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o povezanim temama možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ustavom RH svakom se građaninu jamči pravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Pravo na poštivanje privatnosti i osobnog života te nepovredivost doma, kao najviši pravni standardi zaštite ljudskih prava, sadržani su u nizu međunarodnih dokumenata koje je RH ratificirala. Tako je čl. 8. EKLJP propisano da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, a pravo na privatnost i pravo na zaštitu osobnih podataka su zaštićeni i Poveljom EU o temeljnim pravima.

Važno je razlikovati pravo na zaštitu osobnih podataka od prava na privatnost, koja iako usko povezana, mogu biti ugrožena i povrijeđena na različite načine. Pritom, pravo na privatnost sadrži nekoliko apekata, kao što su osobna, prostorna, informacijska i komunikacijska privatnost.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) nadzire provedbu Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od  27. 04. 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka) i obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti utvrđenih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. AZOP zaprima zahtjeve građana za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka i provodi upravni postupak u kojem utvrđuje njihovu osnovanost. Pritom AZOP ne utvrđuje eventualnu povredu prava na privatnost, koje u pojedinim slučajevima može biti ugroženo i povrijeđeno nezakonitom obradom osobnih podataka i iz njega proizlaziti.

U 2023. godini građani su nam se najčešće prituživali radi povrede prava na privatnost videonadzorom postavljenim na nekretninama u vlasništvu fizičkih osoba (susjednih nekretnina), a kojim se neovlašteno snimaju njihove obiteljske kuće i dvorišta. Iz pritužbi je razvidno da građani nisu u dovoljnoj mjeri svjesni da pri postavljanju videonadzora na nekretninama u njihovom vlasništvu, moraju poštivati pravni okvir zaštite osobnih podataka, kako bi se spriječila povreda privatnosti osoba u susjednim nekretninama. U takvim smo slučajevima građane upućivali na AZOP, koji je nadležan za utvrđivanje zakonitosti prikupljanja osobnih podataka.

Iz podataka AZOP-a proizlazi da su tijekom 2023. godine zaprimili 211 pritužbi o mogućem nezakonitom prikupljanju osobnih podataka putem videonadzora u stambenim zgradama i privatnim objektima, te 253 upita u vezi zakonitosti uspostave videonadzora u stambenim zgradama i privatnim kućama. Stoga je AZOP na mrežnoj stranici objavio informacije o pravnim obvezama pri uspostavi videonadzora na nekretninama.

Pravo na privatnost je dinamičan koncept koji može biti ugrožen upotrebom novih tehnologija. U tom kontekstu, na temelju informacija iz medija, pratimo slučaj moguće povrede prava na privatnost u vezi zahtjeva privatnog poslodavca o obveznom instaliranju aplikacije za praćenje rada na mobilne telefone radnika/ica (čistača/ica). S obzirom da je nejasno u kojem je vremenu aplikacija aktivna te prati li kretanje/lokaciju radnika i nakon radnog vremena, čime se može kršiti njihova privatnost, zatražili smo nadležno postupanje AZOP-a radi utvrđivanja relevantnih okolnosti, te je ispitni postupak u tijeku.

Uz nesporne prednosti digitalizacije pri unaprjeđenju pružanja javnih usluga, potrebno je prevenirati njene štetne utjecaje na prava građana. Tako su nam se građani prituživali radi moguće povrede prava na privatnost uvidom u njihove osobne podatke o zdravlju u sustavu e-Karton, što je rezultiralo javnim iznošenjem informacija neutvrđenom broju osoba o zdravstvenom stanju njih i članova njihovih obitelji.

Osobni podaci o zdravlju pacijenta profesionalna su tajna i mogu se davati samo osobama koje je pacijent ovlastio. Također, Općom uredbom o zaštiti podataka propisano je da su podaci o zdravlju zbog svoje prirode posebno zaštićena kategorija podataka (tzv. osjetljivi podaci), te se pri njihovoj obradi moraju poštivati načela nužnosti, proporcionalnosti i odgovornosti, uz smanjenje potencijalnih rizika za prava i temeljne slobode, osobito prava na privatnost.

Zakonom o zaštiti prava pacijenata propisano je da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka o stanju njegovog zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. Pod povjerljivim podacima podrazumijeva se ne samo dijagnoza i zdravstveno stanje, već i boravak u zdravstvenoj ustanovi. Stoga smo pokrenuli ispitni postupak povodom moguće povrede prava na privatnost pacijenata, koji je u tijeku.

Zaprimamo značajan broj pritužbi radi povrede prava na privatnost građana/dužnika nametljivim ponašanjem i uznemiravanjem od strane pojedinih agencija za naplatu potraživanja, te smo u godišnjim izvješćima ukazivali na nedostatnost normativnog okvira i nadzora nad njihovim radom. Tako smo i MF-u preporučili izradu prijedloga zakona o reguliranju poslovanja pravnih osoba specijaliziranih za otkup i naplatu potraživanja, vodeći računa o zaštiti privatnosti dužnika.

Zbog važnosti ovog pravnog pitanja u javnom savjetovanju o prijedlogu Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja smo, između ostaloga, predložili da se u pojam agresivne (zabranjene) poslovne prakse uvrste i slučajevi posjećivanja dužnika u njegovom domu te ustrajno i neželjeno komuniciranje s dužnicima putem telefona, pisanim putem ili pomoću drugog sredstva daljinske komunikacije. Prijedlog je prihvaćen te je Zakonom iz prosinca 2023. godine zabranjeno posjećivanje u domu, vršenje prisile i uznemiravanje dužnika, članova njegovog kućanstva, susjeda, rodbine i s njim povezanih osoba.

Značajno je istaknuti da je AZOP u listopadu 2023. godine izrekao do sada najvišu upravnu novčanu kaznu od 5.470.000,00 eura agenciji za naplatu potraživanja EOS Matrix d.o.o. zbog prekomjernog obrađivanja osobnih podataka dužnika (najčešće telefonski broj, ime, prezime i adresa stanovanja), osoba koje nisu dužnici niti zakonski zastupnici nasljednika u dužničko-vjerovničkim odnosima te za koje nije postojala pravna osnova iz Opće uredbe o zaštiti podataka. Posebno zabrinjava što su prikupljani i podaci o zdravstvenom stanju dužnika s pojedinim dijagnozama.

Moguće povrede prava na privatnost mogu se prevenirati već pri izradi propisa pa smo sudjelovali u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu. Navedenim prijedlogom Zakona predloženo je propisivanje obveze MUP-u i DORH-u da informiraju MZ i Komoru medicinskih sestara o svim prekršajnim i kaznenim postupcima koji se vode protiv medicinskih sestara.

Ukazali smo da u obrazloženju prijedloga Zakona nije pojašnjen cilj predložene odredbe niti je navedeno postoji li takva obveza navedenih tijela i u odnosu na druge profesionalne skupine. Iz predložene odredbe nije bilo jasno dovođenje u vezu povrede dužnosti medicinskih sestara sa svim prekršajnim i kaznenim postupcima koji se protiv njih vode. Naime, povrede radnih dužnosti mogu biti u vezi s pojedinim prekršajima ili kaznenim djelima vezanim za njihov rad, ali ne i sa svim protupravnim djelima za koje građani potencijalno mogu odgovarati.

Stoga smo istaknuli da svako ograničenje prava na privatnost i prava na zaštitu osobnih podataka mora biti propisano zakonom pri čemu se prikupljanje osobnih podataka mora provoditi za točno određenu svrhu i ograničiti isključivo na podatke relevantne za tu svrhu, što predlagatelj nije pojasnio. Predložili smo da se u obrazloženju Nacrta zakonskog prijedloga detaljno navede svrha i pravna osnova zadiranja u pravo na privatnost. Sporna odredba izostavljena je iz konačnog prijedloga Zakona, kojeg je Hrvatski sabor izglasao u veljači 2024. godine.

 

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Pravo na zdravlje, Pravosuđe i Umjetna inteligencija.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.